Knjižnice u krizi

396 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
396
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
44
Actions
Shares
0
Downloads
6
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Knjižnice u krizi

  1. 1. KNJIŽNICE U KRIZIZrinka Udiljak Bugarinovski, univ.spec.oec.19. ožujka 2013.
  2. 2. 2ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?Closing 11 library branches: Queen Memorial,Kingsessing, Fumo Family, Logan, Ogontz, Durham,Fishtown, Wadsworth, Haddington, Holmesburg andEastwick.
  3. 3. ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?VELIKA BRITANIJA: “Više zatvorenih knjižnica nego je u godini dana” od 01.04.2011. do kraja 2012. godine: Zatvoreno 55 “mobilnih” knjižnica (Mobile Library) 28 knjižnica vode/preuzeli volonteri/društvena poduzeća Zatvoreno 47 knjižnica danas: 369 knjižnica pod prijetnjom ili nedavno zatvorenoSAD: zatvaraju se manje knjižnice (Indiana, Michigan…) 93% velikih knjižnica otpustilo osoblje, skratilo radno vrijeme ili obojeHRVATSKA??? 5 (ili možda više?) zatvorenih knjižnica!Nepoznato da li je matična služba dobila informaciju o zatvaranju. Iz jedne knjižnice fond doslovno vađen izkontejnera, druga prepustila dio građe drugoj knjižnici, treća jednostavno rasformirana, četvrta ugašena nakon što jedjelatnica otišla u mirovinu, a peta zatvorena, dok je djelatnica preseljena na drugo radno mjesto.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 3
  4. 4. ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?• Statistički podaci (posebno u Velikoj Britaniji i SAD-u) ukazuju da veliki rezovi budžetaprognoziraju krajnje CRNU BUDUĆNOST većini MALIH KNJIŽNICA.• ZATVARAJU SE UGLAVNOM NARODNE KNJIŽNICE.• U VELIKOJ BRITANIJI istraživanja pokazuju da je postotak zatvaranja knjižnica iz godineu godinu veći (2011. je bio 4,3%, a u 2012. godini 8%.)• Istovremeno raste broj volontera koji rade u knjižnicama (i koji mjestimice doslovnospašavaju knjižnice od zatvaranja).• Zabilježen PAD POSJEĆENOSTI KNJIŽNICAMA.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 4
  5. 5. ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?„Diljem SAD-a, veliki i mali gradovi zatvaraju svoje knjižnice. Najveći narod na zemlji, kaošto sami sebe uvijek nazivaju, više nema političku volju da spasi institucije o kojima ovisidjelovanje naše demokracije. Njihov spori nestanak je tragedija, ne samo za one usiromašnim gradovima, već za svakoga tko je prestravljen pri pomisli na zemlje bezknjižnica“.pjesnik CHARLES SIMIĆ, dobitnik Pulitzerove nagradeIsaac Asimov izjavio prije 40 godina na otvaranju knjižnice u Michiganu:„Knjižnica je svemirski brod koji će vas odvesti do krajnjih granica svemira, vremenskistroj koji će vas odvesti daleko u prošlost i u daleku budućnost“.U 2010. godini knjižnica je bila određena za zatvaranje (uspjela se održati jakomkampanjom).KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 5
  6. 6. UTJECAJ KRIZE NA AKADEMSKE KNJIŽNICE• VELIKA BRITANIJA Nakon desetogodišnjeg rasta proračuna, od 2008. godine stalni rezovi proračuna knjižnica Krajem 2009. godine je Research Information Network (RIN), uz pomoć Society of College iNational and University Libraries (SCONUL) prikupljao podatke o prirodi i stupnju financijskih idrugih izazova s kojima se susreću knjižnice u novim (kriznim) okolnostima. Na temeljudobivenih rezultata dane su preporuke za sve članove knjižničarske zajednice. Preporuke su sadržane u dokumentu Challenges for academic library in difficult economic times:A guide for senior institutional managers and policy makers (Izazovi za akademske knjižnice uteškim ekonomskim vremenima : Vodič za institucionalne menadžere i stvaratelje poslovnepolitike). Preporuke se odnose na: Strategiju knjižnica, tržište učinkovitosti, knjige, znanstvene časopise,ravnotežu između osoblja i usluga, nova područja i aktivnosti, ostvarivanje dodatnih prihoda,itd.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 6
  7. 7. KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 7UTJECAJ KRIZE NA AKADEMSKE KNJIŽNICE• SAD Slično kao u Velikoj Britaniji - nakon desetljeća rasta proračuna i usluga u knjižnicama, od 2008.godine kontinuirani rezovi, što je dovelo do preispitivanja vrsta i razina usluga u 2008. godini zabilježen gubitak od 23% na subvencijama i donacijama u visokom obrazovanju u 2009. godini očekivani pad od 30% na donacijama i subvencijama u knjižnicama uvođenje poreza na dohodak bogatih Amerikanaca utjecalo na smanjenje donacija knjižnicama u 2010. godini dramatičan rez proračuna za institucije koje financira država – 65% obrazovnihinstitucija (uključujući i njihove knjižnice) moralo je “rezati” proračun sredinom godine 2009. godine ACRL potaknuo izdavanje Vodiča za akademske knjižničare u novoj ekonomiji(Guide for Academic Librarians in the New Economy) Vodič razmatra važne upravljačke programe u trenutnom okruženju i postavlja pitanja kojastimuliraju konverzaciju i aktivnosti u knjižnicama i na sveučilištima
  8. 8. UTJECAJ KRIZE NA AKADEMSKE KNJIŽNICE• AUSTRALIJA I NOVI ZELAND- Nacionalni i regionalni interesi vezani uz akademske knjižnice rješavaju se kroz razne udruge (CAUL,CONZUL, CEIRC). Udruživanjem uveli planirane uštede još početkom 2000-ih, a za vrijeme krizeuvode pooštrene mjere (npr. prelazak na e-izvore, udruživanje u konzorcije po različitim kriterijima,kooperativna nabava, zadržavanje pretplate na najkorištenije sadržaje i odbacivanje perifernihsadržaja, kriterij sadržaja je ispred kriterija tehnologije web-platformi, rezovi se rade najprije naknjigama, a potom na časopisima, nabavlja se “ono što moraš imati” umjesto “onog što bi bilo zgodnoimati”….• ICOLC (International Coalition of Library Consortia) – Međunarodna koalicija knjižničnihkonzorcija- Namijenjena za pomoć izdavačima i drugim davateljima elektroničkih sadržaja kako bi boljerazumjeli učinke ekonomske krize na informacijsku zajednicu. Cilj joj je predložiti pristupe e-sadržajima koji bi bili u interesu i knjižnicama i pružateljima informacijskih usluga. ICOLC predlažefleksibilne cijene prema stvarnim mogućnostima kupaca, čak i mogućnost smanjenja troškova beznerazmjernog gubitka sadržaja. Na taj način se ostvaruje interes kupaca (smanjenje izdataka), ali iinteres izdavača čiji bi nedostatak fleksibilnosti doveo do puno veće financijske štete.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 8
  9. 9. KRIZA I KNJIŽNICE U RH U prosincu 2010. održan Okrugli stol na temu utjecaja globalne ekonomske krize na knjižnice islobodan pristup informacijama.Donesene 4 smjernice:• MZOŠ treba izraditi novu strategiju razvoja knjižnica, kroz koju treba osigurati proračunska sredstva zastalnu financijsku potporu na državnoj i lokalnoj razini• Poticati sudjelovanje knjižnica u regionalnim i EU projektima• Osigurati veći broj besplatnih programa edukacije uz potporu CSSU-a• Kroz kampanju HKD-a Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu pridružiti se naporima EBLIDA-e uoblikovanju knjižnične politike za Europu Na konferenciji Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (EFZG, 29.11.2012.) održanoizlaganje: Ekonomska i obrazovna kriza – izazovi za knjižnice (Z. Udiljak Bugarinovski, LJ.Mesarov i S. Brozović) Do danas nema relevantnih pokazatelja učinka krize na visokoškolske knjižnice u RH, kao nitiadekvatnih smjernica za rad knjižnica u teškim ekonomskim vremenima Najava: Opatija, 2013. – jedna od podtema: Knjižnice u vremenu recesije : kako preživjeti?KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 9
  10. 10. Kako nas vide političari (a i neki drugi):“Čuo sam nekog političara koji je izjavio da zatvaranje knjižnice nije velika stvar, jer djeca sada imajuinternet ….” (Država bez knjižnica, Charles Simić)Knjižnice će se sve više odmicati od ideje da su fizički objekti i sve više će morati razmišljati o novimuslugama i ponudama. Virtualne knjižnice su jeftinije.PITANJA:Uzimaju li građani knjižnice “zdravo za gotovo”?Što će biti izgubljeno ako knjižnice potiho nestanu radi zastarijevanja?Imaju li današnje knjižnice potencijal da budu vodeće na čelu novog informacijskog doba?Što znamo o tome kako i zašto se knjižnice mijenjaju?KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 10TKO JE ZAPRAVO KRIV – LOKALNA ZAJEDNICA ILIKNJIŽNICE?
  11. 11. KAKO I ZAŠTO SE KNJIŽNICE MIJENJAJU?Što je na “kocki”?1. Ograničenost tradicionalnih mjera (kojima se kvantificiraju knjižnični proizvodi kako bi sezadovoljile potrebe korisnika (ulazi) i ocijenio utjecaj knjižničnih zbirki i usluga na korisnike (izlaz).Rezultati ne pokazuju hoće li knjižnica zadovoljiti svoju misiju unutar institucija, tj. tradicionalnemjere ne ukazuju na knjižnične promjene u cijelosti, niti mogu objasniti zašto se te promjenedogađaju . Isto tako, ove mjere su nedostatne za obuhvaćanje svih područja promjena.Na primjer: vrednovanje i razumijevanje načina korištenja i razvojnih putova akademskih knjižnicapreduvjet je za formuliranje kritičkog odgovora na brze promjene u visokom obrazovanju podaci o uporabi e-izvora komercijalnih proizvođača ne mogu se lako uspoređivati, jer sepodaci mjere ili definiraju na različite načine, tj. tradicionalna mjerenja pružaju nepotpunu slikuinformacijskog okruženja, jer su fokusirana isključivo na pružanje informacijskih uslugaknjižnice, ignorirajući informacijske usluge koje pružaju drugi koliko su važni pokazatelji o web-poslužiteljima (broj posjeta itd.)KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 11
  12. 12. KAKO I ZAŠTO SE KNJIŽNICE MIJENJAJU? kriza i nastojanja da se nabava obavi na što racionalniji način mijenjaju odnos između knjižnica,izdavača, autora i izvođača (knjižnice sve češće postaju i izdavači digitalnih zbirki, a autori nerijetkozahtijevaju plaćanje za autorska prava). Tradicionalne mjere ne obuhvaćaju ove nove uloge tradicionalne zbirke, koje su bile vlasništvo knjižnice, zamjenjuju se licenciranim pristupimaudaljenim e-zbirkama. U digitalnoj areni licenciranih pristupa knjižnice više ne igraju ulogu vlasnikanad pretplaćenim publikacijama. Slobodno dostupne informacije na web-u ugrožavaju tradicionalnumisiju knjižnica. Tradicionalnim mjerama ne otkrivaju se promjene, zabrinutost ili implikacije kojenastaju radi ovoga. razvijanje ili osiguravanje pristupa digitalnim zbirkama zahtijeva od knjižničara suradnju s širimrasponom ljudi nego u prošlosti (uključujući znanstvenike, grafičke dizajnere, arhiviste, pedagoge…).Tradicionalne mjere ne obuhvaćaju ove nove uloge i odgovornosti od knjižničara se sve više očekuje da olakšaju pretraživanje informacija, interveniraju izmeđukorisnika i informacija u svrhu procjenjivanja onoga što su preuzeli, tj. preuzima se veća odgovornostza rezultate učenja i istraživanja od knjižničara se očekuje uvođenje većeg broja istraživačkih metoda nego u prošlosti (npr. fokusgrupe, ankete, intervjui, protokoli, prototipovi itd.)KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 12
  13. 13. KAKO I ZAŠTO SE KNJIŽNICE MIJENJAJU?2. Trendovi u tradicionalnim mjerama učinka knjižnicePRORAČUN:a) povećanje rashoda za automatizaciju i e-resurseb)Promjene u kadrovskoj strukturi (trenutni budžeti nedovoljni za prekvalifikaciju i zapošljavanje osoblja svještinama potrebnim za korištenje i održavanje tehnologije), materijalima, prostoru, opremi i dr. resursima ZBIRKE:Otkazuju se serijske pretplate, kupuje se manje monografija, povećavaju se izdaci za licencirane pristupe. Možepostati prihvatljiva zamjena za tradicionalne usluge. Knjižnice rade s manjim brojem svezaka po učeniku nego uprošlosti, ali ne postoji kontekst kojim bi se utvrdilo da li je to dobro ili loše. OSOBLJE se smanjuje, ali se zapošljava više ljudi za održavanje knjižničnih informacijskih tehnologija. Plaće su većejer su potrebne sofisticiranije tehničke ili menadžerske vještine. OPREMA: Era mikooblika opreme, fotokopirni aparati i katalozi zamjenjuju se novim hardverima, softverima isustavima. Knjižnice moraju pronaći financijska sredstva za česte zamjene opreme suvremenijima. PROSTOR: preorijentirano na traženje prostora za offsite pohranu. Pitanje kako osigurati sredstva za financiranje.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 13
  14. 14. KAKO I ZAŠTO SE KNJIŽNICE MIJENJAJU? OSTALO: Korištenje ispisa se smanjuje, a video materijala i drugih medija povećava Cirkulacija print-verzija ubrzano opada Korištenje referentnih usluga promjenjivo, ali u posljednjih 1-2 godine u znatnom padu.Popularnije korištenje ASK usluga Referentna face-to-face usluga preorijentirana na npr. e-poštu, chat, videokonferencije… Međuknjižnična posudba u porastu (vjerojatno zbog otkazivanja pretplata na časopise,smanjene kupnje monografija, poboljšane kvalitete usluga općenito, citatnih baza podataka kojenisu u vlasništvu knjižnice…). Nema konkretnih informacija zašto je došlo do porasta. Broj posjeta knjižnici u opadanjuProcjene ishoda otežane, jer se oslanjaju na ulazne i izlazne mjere, koje su nejasno definirane iteško ih je protumačiti.Npr. Tradicionalne akademske knjižnice usmjeravale su se na procjenu (ne)zadovoljstva korisnika ikvalitetu zbirki, koje su se odražavale uglavnom kroz resurse, kompetencije i ponašanjeknjižničnog osoba, te fizički prostor knjižnice. Danas se kvaliteta usluge fokusira na smanjenjejaza između korisnikova očekivanja odlične usluge i njihove percepcije isporučene usluge.POUZDANOST se sugerira kao najvažnija karakteristika kvalitete usluga.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 14
  15. 15. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA• Suočeni s ponovljenim i intenziviranim periodom financijske nestašice, ubrzanim tehnološkimrazvojem i sve zahtjevnijim korisnicima knjižničari našli su se pred novim izazovima.• Knjižničarske zajednice razvijenih zemalja provele su ispitivanja i analizirale reagiranja svojihknjižnica na recesijske mjere, ali i na sve složenije zahtjeve korisnika suvremenih tehnologija. Natemelju dobivenih rezultata ponudile su smjernice koje, između ostalog, upućuju na preispitivanjemisije i preoblikovanje vizije cjelokupnog knjižničnog sustava.• U hrvatskim knjižničarskim krugovima prepoznata su načela suvremenog knjižničarstva, ali je malotoga realizirano u stvarnosti. Nema pokazatelja ni adekvatnih smjernica za rad knjižnica u teškimekonomskim vremenima.Stoga je nužno: oblikovati viziju hrvatskog knjižničarstva, utvrditi trenutno stanje, preispitati i prilagoditi misiju institucionalnim potrebama, izraditi nacionalnu i sveučilišnu strategiju, postaviti realne standarde, osnovati konzorcij i ponuditi smjernice koje mogu knjižnicama olakšati poslovanje za vrijeme ekonomske krize i uvrijeme oporavka od njenih posljedica.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 15
  16. 16. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Knjižnični menadžment: mora razumjeti kako i zašto se knjižnice koriste i mijenjaju mora se dogovoriti o tome kako mjeriti ishode i troškovnu učinkovitost knjižničnih zbirki i usluga,što podrazumijeva definiranje i procjenu “vrijednosti” u hibridnom svijetu tradicionalnih i e-zbirki,te face-to-face i online usluga Od voditelja/ravnatelja se očekuje da, uslijed trenutnih financijskih poteškoća i prilika, promislešto knjižnica radi i kako to učiniti na drugačiji način. Pri tome se nude sljedeći prijedlozi:• raditi na boljem razumijevanju knjižničnih aktivnosti, odnosno pronaći način kako bi pokazali ipredstavili vrijednost knjižnične usluge u postizanju institucionalnih ciljeva,• uspostavljati suradnju s drugim knjižnicama i ostalim dionicima bitnim za razvoj suvremenogknjižničarstva , jer je to vjerojatno jedini način za postizanje zajedničke uštede u stvaranju i razvojunovih usluga koje bi zadovoljile potrebe korisnika,• razvijati i usavršavati knjižnični marketing Knjižnice imaju ključnu ulogu u održavanje svjetske klase informacijskih usluga, ali im je u tomeneophodna podrška rukovodstva i ostalih (najboljih) iz informacijskog sektora. U tom procesunezaobilazan je marketinški pristup.KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 16
  17. 17. REFERENCE• HKD (2010) 10. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristupinformacijama, [dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/325, pristupljeno 23.11.2012.].• IATUL (2009) International Coalition of Library Consortia (ICOStatement on the Global Economic Crisis and Its Impact on Consortial LicensesLC),[dostupno na: http://www.iatul.org/news/default.asp?post=128, pristupljeno 23.11.2012.].• RIN (2010) Challenges for academic libraries in difficult economic times: A guide for senior institutional managers and policy makers, [dostupnona: http://www.rin.ac.uk/challenges-for-libraries, pristupljeno 12.11.2012.].• ACRL (2009) ACRL 2009 Strategic Thinking Guide for Academic Librarians int he New Economy, [dostupno na:http://www.ala.org/acrl/sites/ala.org.acrl/files/content/issues/value/acrlguide09.pdf, pristupljeno 15.11.2012.].• Anderson, G. (2009) Global Economic Crisis: Impact on Academic Libraries, [dostupno na:http://www.nla.gov.au/initiatives/meetings/peakbod/documents/GlobalFinancialCrisesUniversityLibraries.ppt, pristupljeno 23.11.2012.].• Flood, A. (2012) UK lost more than 200 libraries in 2012, [dostupno na:• http://www.guardian.co.uk/books/2012/dec/10/uk-lost-200-libraries-2012, pristupljeno 11.03.2013.]• There are more UK libraries closing than there are days in the year, [dostupno na: http://www.publiclibrariesnews.com/2010/12/there-are-more-uk-libraries-closing-than-there-are-days-in-the-year.html, pristupljeno 11.03.2013.]• List of withdrawn libraries, [dostupno na: http://www.publiclibrariesnews.com/about-public-libraries-news/news-topics, pristupljeno01.03.2013.]• New and refurbished libraries by authority, [dostupno na: http://www.publiclibrariesnews.com/about-public-libraries-news/new-and-refurbished-libraries-by-authority, pristupljeno: 28.02.2013.]• TheHuffingtonPost.com, Inc. (2013) Libraries in crisis [huff post]. Dostupno na: http://www.huffingtonpost.com/news/libraries-in-crisis/[veljača/ožujak, 2013.]  KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 17

×