Izazovi organizacije, korištenja i vrednovanja elektroničkih knjiga u knjižničnim zbirkama
•Download as PPT, PDF•
0 likes•310 views
elektroničke knjige u knjižnicama
Recommended
Recommended
More Related Content
More from Kornelija Petr
More from Kornelija Petr (13)
Izazovi organizacije, korištenja i vrednovanja elektroničkih knjiga u knjižničnim zbirkama
- 1. Izazovi organizacije, korištenja i vrednovanja elektroničkih knjiga u knjižničnim zbirkama izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
- 2. 2
- 3. 3 Izvor: 2011 Ebook Penetration & Use in U. S. Libraries Survey
- 4. Prednosti i nedostatci e-knjiga Prednosti • višestruk pristup • 24/7 usluga • ušteda prostora • instantan pristup građi • dostup građi koje više nema u tiskanom obliku • financijski ekonomičnije odsustvo krađe, oštećenja građe, manipulacija zbirkom jednostavnija, nema kazni za kašnjenje • nabava (PDA, Patron-Driven Acquisition) Nedostatci • trošak e-čitača (npr. Kindle) • pristup računalu/internetu • otpor promjenama čitateljskih navika • poznavanje hard-/softvera • knjižnica prestaje biti ‘mjesto susreta’ • primjena ograničenja DRM-a (Digital Rights Management) licenciranje • interoperabilnost 4
- 5. Izazovi • organizacija/vidljivost • načini korištenja • vrednovanje zbirke 5
- 6. Organizacija/vidljivost • osnovni načini organizacije: knjižnična mrežna stranica – abecedni popisi naslova s poveznicom na e-knjigu knjižnični OPAC-i • MARC zapis, nakladničke platforme (PDA) • preraspodjela vremena: tiskana građanabava e-građaopis • fleksibilniji pristup sadržaju (ne samo autor, naslov, predmet) – veći napor opisa i klasifikacije e-knjiga 6
- 7. … • Problemi: MARC zapis može biti slabe kvalitete (Mbooks) ručno popravljanje i dodavanje podataka koji nedostaju • uklanjanje pojedinih polja (npr. predmetne odrednice) • dodavanje novih podataka (npr. ograničenja pristupa, klas. broj, predmetne odrednice i sl.) • koja polja želimo popraviti? – npr. dodati proxy adresu 7
- 8. • Vrednovanje zapisa u katalogu: kvaliteta metapodataka: potpunost, točnost, relevantnost • utječe na funkciju okupljanja – udvostručavanje zapisa u normativnoj datoteci Lincoln, Abraham Lincoln, Abraham, 1809-1865 • granularnost metapodataka kompatibilnost: prikaz dijakritičkih znakova Suyuṭi, ǂd 1445-1505. Suyūṭī 8
- 9. … pristup – pružaju li zapisi dodanu vrijednost dostupnosti opisanih izvora? radno opterećenje – koliko dodatnog popravljanja/uređivanja/dodavanja podataka? Kako? Tko? Association of American Publishers (AAP) – inicijativa za standardizacijom nekih metapodataka na e-knjigama – cilj pronalaženja • naglasak na metapodatke za naslov publikacije obrojčavanje • Digital Object Identifiers for eBooks (DOI-EB) 9
- 10. … • ISBD(ER), RDA ali i: FRBR entiteti (djelo, izraz, pojavni oblik, primjerak) Naslov [elektronička građa] Dodatni podatci: • bilješka npr. o naslovu, pristup, žanr, dodatni autori • pronalaženje sadržaja? predmetne odrednice (LCSH), klasifikacijske oznake (UDK, DDC) ili pretraživanje cjelovitog teksta ograničenja: točnost i odziv 10
- 11. … • razina pristupa koji knjižnice pružaju: pristup na razini zbirke • MARC zapis za cijelu zbirku, ili • poveznica na cijelu zbirku na knjižničnoj web stranici pristup na razini naslova • ugradnja MARC zapisa za svaki naslov u knjižnični OPAC • jedna od temeljnih funkcija kataloga – okupljanje sličnih jedinica građe!!! hibridni pristup • kombinacija pristupa na razini zbirke i naslova istovremeno 11
- 12. Korištenje e-knjiga • preduvjet: vidljivost i mogućnost otkrivanja sadržaja promotivne aktivnosti knjižnice • vidljivost: kroz tražilice, OPAC-e, nakladničke platforme Google i OPAC – najveći izvori • kako korisnici saznaju o e-knjigama: knjižničari OPAC ili mrežna stranica knjižnice blogovi • korisnici e-knjiga u osnovi različiti od korisnika e-časopisa očekuje se veće korištenje e-knjiga (!) 12
- 13. • visokoškolske vs. narodne knjižnice • modeli cirkulacije: jedna osoba – jedna knjiga neograničen pristup/korištenje kombinacija oba pristupa 13
- 14. Vrednovanje e-knjiga • ISO 2789 elektroničke usluge (online katalog, e-zbirke i sl.) elektroničke zbirke (baze podataka, e-časopisi, digitalni dokumenti – uključujući i e-knjige) korištenje (pretraživanje, pristup, odbijeni pristup, preuzimanje i sl.) troškovi • Revizija norme: usluge za mobilne uređaje (smartphone, PDA) • broj usluga dizajniranih ili formatiranih za mobilne uređaje • broj pristupa usluzi putem mobilnog uređaja 14
- 15. • Mogući pokazatelji: broj korištenih naslova - najkorisnije trošak jedne posudbe (cost per use) trošak po naslovu starost korištenih e-knjiga korištenje e-knjiga – korištenje e-časopisa donekle korisno, tijekom vremena se smanjuje 15
- 16. Budućnost • hoće li knjižnice postati nepotrebne? posudba e-knjiga na Amazon.com • papirnata ili e-knjiga? MyCopy (Springer) – print-on-demand e-knjiga • veća vidljivost e-knjiga povećava prodaju tiskanih naslova (Springer) 16
- 17. Zaključno • pitanje kreiranja metapodataka za e-knjige suradnja zajednice nakladnika i knjižničara (ONIX i MARC) • korištenje i vrednovanje e-knjiga • Hrvatske knjižnice? 17
Editor's Notes
- medij: laptop, PS, e-Book čitač, PDA, mobitel, ili papir (!) sadržaj u obliku: PDF, HTML, ali takđer običan tekst ili u nekom od XML formata
- definicija e-knjige za potrebe ove rasprave je knjiga koja se preuzima na računalo, tablet, smartphone ili e-reader s interneta project Gutenberg, OverDrive NetLibrary Mbooks Ebrary smatra se da nema niceg revolucionarnog kod e-knjige u odnosu na tiskanu, vezano uz npr. pitanje autorstva, recenziranja, čak i layout stranice. Ali, ono sto je revolucionarno je je način transmisije tih knjiga.
- http://www.thedigitalshift.com/2011/10/ebooks/dramatic-growth-ljs-second-annual-ebook-survey/ Dramatic Growth | LJ‘s Second Annual Ebook Survey
- što se korisnici knjižnica više navikavaju i uče o e-građi, to su e-knjige sve popularnije što je e-knjiga? U osnovi ista kao i papirnata, jedino je medij drugačiji Osnovno pitanje: na koji se način treba promijeniti način upravljanja zbirkama e-knjiga? (Romero) licencije – npr. HaperCollins objavio da se jedna e-knjiga moze posuditi samo 26 puta. Nakon toga joj istice licenca i knjiznica mora kupiti novi primjerak tog naslova. Springer – kad se kupi neka e-knjiga od njih, knjiznica ju ima u vlasnistvu (ali je na springerovoj platformi knjiga) stalno ne ograničava broj korisnika, gledanja; dozvoljava tiskanje, emailiranje, skidanje na neki drugi sustav. Knjižnice smiju e-knjige uključivati u MKP posudba e-čitača npr. Kindle koliko e-naslova može jedan korisnik ‘posuditi’? koliko dugo može korisnik držati kod sebe čitač? Our Kindles were purchased in 2008, at the cost of $399 each. Books purchased for our Kindles remain with the Kindle after the reader has been returned. Although books cannot be transferred between devices, Amazon allows for a single title to be added to as many as six unique Kindles if they are linked to a single account. As the length of the project was unclear at the outset, the decision was made not to catalog any of the requested titles. Instead, records of purchases and bibliographic information for each title were controlled through our Amazon.com account pages. Users request titles via a website form. Titles are then purchased to a Kindle account by the library. The actual transfer of data occurs over the Amazon.com proprietary wireless network, Whispernet. As for a circulation model, we chose to emulate the North Carolina State University model after investigating polices at other libraries. Their model creates a user-defined collection of titles, only adding content on the request of a user. Texas A&M University libraries have a policy of purchasing any print title under $150 requested by a user. The same policy was extended to the Kindle selections to ensure consistency across the collection. - ova knjižnica posuđuje i iPodove, videokamere knjižnica odlučila – 3 naslova i 2 tjedna! Iznenađenje: neki korisnici kod sebe držali Kindle samo par sati – htjeli vidjeti kako funkcionira, nisu ga uzeli za čitanje fikcije izuzetno uspješan projekt – na kraju mjeseca kupljeno 62 naslova, s prosječnom cijenom od 10.14 dolara po naslovu interoperabilnost ‘direktna razmjena informacija između dva ili više tehničkih sustava’ neće biti postignuta još neko vrijeme licenciranje – npr. u nekim se slucajevima prikazuju samo mali dijelovi teksta cijele knjige da se onemogući irresponsible tiskanje ili pohranu na racunala – frustrira korisnike (Safari) - PDA – sveuč. knjižnice same nabavljaju građu, korisnici veliki dio naslova ne koriste; ovako – kupuju licencije na e-knjige koje korisnicima trebaju i za to plaćaju malu proviziju, a za one koje nisu uopce koristili ne plaćaju ništa PDA: Grand Valley State University, in Michigan. - knjižnica plati provideru (npr. Ebook Library (EBL), a company that aggregates e-books of use to academic libraries and sells licenses on behalf of vendors) neku fiksnu svotu, nešto kao upisninu (u ovom slučaju, nekoliko tisuća dolara za pristup zbirci od 50.000 naslova e-knjiga). Studenti im pristupaju i naplaćuje se na ovaj način: ako student u knjizi provede samo 5 min. ili manje – ne naplaćuje se ništa, ako ostane duže, to se računa kao posudba na 1. dan i EBL naplaćuje knjižnici 10 do 20% cijene knjige. Ako korisnik tu knjigu koristi više od 5 dana, onda EBL tu knjigu ‘prodaje’ knjiznici. nakon toga se ta knjiga može koristiti bez dodatnih troškova za tu knjiznicu. Nadalje, ako se knjiga koristi više od 320 sati tijekom godine, EBL knjižnici prodaje još jednu kopiju e-knjige. Da je knjižnica kupila svih 50.000 e-knjiga to bi ju koštalo 3 mil. dolara. Da je kupila 6.000 naslova koje su njihovi korisnici koristili u 2009. god. platili bi 550.000 dolara. Ali, samo cca 350 naslova se koristilo dovoljno dugo da rezultira i kupovinom tih naslova i knjiznica je stoga potrošila samo 70.000 dolara. 2010. knjižnica je utrostručila broj naslova kojima je imala pristup, porasla je i cirkulacija, ali broj knjiga koje je knjižnica na kraju godine kupila ostao je otprilike na brojkama iz protekle godine. Ta je knjižnica godisnje nabavljala 10.000 papirnatih knjiga na temelju knjižničarevih prosudbi o relevantnosti, dok su godišnje e-knjiga kupili samo 350, i to onih koje se doista i koriste. There are incompatible digital file formats for ebooks: Adobe, Microsoft, Palm,Mobipocket (Amazon.com), that cannot be read across different devices, and, most of the people involved in the daily commerce ofebooks, whether publishers, distributors, or online booksellers, are far from the process of developing standards.
- rezultati različiti – negdje se vise koriste popisi na str. knjiznice (national university in Ireland) a negdje opac – npr. u texasu University of Texas - prednost platformi – korisnik može pretraživati i e-knjige i ecasopise istovremeno, ili ih pretrazivati zasebno knjižnični katalozi – neki e-dobavljači (Springer) daju besplatne MARC zapise koji se jednostavno integriraju u knj. opac opaci – korisnici žele pristup i pretraživanje kao što je to moguće kod google-a – po svim mogućim pristupnicama. Detaljni opisi – da korisnik dobije pristup po drugim pristupnicama, ne samo po predmetnicama, autoru, naslovu i sl. tiskana građa zahtijeva više vremena za nabavu – egrađa trazi vise vremena za opis ugradnja marc zapisa u opac poboljsava koristenje, bolje nego da se na str. knjiznice samo stavio link na cijelu zbirku gdje korisnik posebno mora ponovno pretrazivati!!! pitanje: ima li smisla uopce ugrađivati MARC zapise u OPAC neke knjižnice ukoliko te e-knjige (npr. Gutenberg, Mbooks) postoje i dostupne su na internetu, pa vidljive i kroz Google? Nadalje, Mbooks ima nisku kvalitetu metapodataka u MARC zapisu University of Colorado Denver library – u početku nadodali samo 10 MARC zapisa. Mbooks – zbirka digitaliziranih knjiga u slobodnom dostupu na internetu. Knjige potiču iz University of Michigan Libraries i dio je Google books projekta. Prednosti: koriste iskustvo i izgradjenu zbirku koju su napravili knjižničari u Michiganu; dio digitalnih zapisa se preklapa s tiskanom građom u Denveru pa je tiskana građa dostupna i u e-obliku; najvazniji razlog: u digitalnom obliku postoje neki naslovi koji su u Denveru dostupni samo u mikroobliku! Knjižnica također nadopunjuje ‘rupe’ u svojoj zbirci.
- ručno popravljanje – npr. kod Safarija – autorovo ime bilo u MARC zapisu prikazano kao na naslovu, ne u inverziji! Michigan knjižnica napravila Marc zapise, ali prije nego su ih slali ostalim knjižnicama, veliki dio podataka je obrisan iz zapisa. Razlog, sklopili ugovor s OCLC-em koji je nosio autorska prava na te zapise i oclc dozvolio da ovi dijele zapise samo ako obrisu veliki dio podataka iz njih. Stoga je taj zapis postao gotovo neuporabljiv. Npr. kod predmetnih i autorskih odrednica obrisali potpolja za kvalifikatore i datume (!) – dolazi do udvostručavanja zapisa (split files) – do njih dolazi kada kontrolirana odrednica za ind. autora, naslov ili predmet ima dva ili više varijanti u katalogu - dijakritika – negdje u sustavu došlo do problema s dijakritikom – gornji primjer – kako bi to trebalo biti, donji, kako je to bilo kod ubacivanja zapisa knjižnica daje link na izvor – sto ako u nekom trenutku vlasnici odluče ugasiti taj link, ili sto ako mu odluce ograničiti pristup? Knjižnice vrlo često izlučuju knjige i mikoroblike iz svojih zbirki, ukoliko postoje digitalni izvori. Ali, to nije preporučljivo ukoliko knjižnica nije vlasnik tog e-izvora. U Denveru ipak misle da dobre strane i kvaliteta same digitalne zbirke nadilazi problem manjkavih marc zapisa Preporučuju da knjižnice ugrađuju marc zapise u svoje opace za besplatne e-knjige. U buducnosti, možda će biti i kvalitetnih marc zapisa koji ce se moci kupiti – preporucuju da knjiznice to naprave jer ce to onda biti jedini trosak kod izgradnje zbirke eknjigama (u slobodnom pristupu).
- Connie McGuire, Vicki Dillon (Univ. Michigan) “Corrections [to records] are not made when the errors do not affect access” za uspješnu prezentaciju, prodaju, marketing i sl. nužni su kvalitetni MP. Bez njih se ne može znati sto se nudi na tržištu, u kojim formatima, kojim se putevima moze nabaviti, po kojoj cijeni, kojim uvjetima i sl. Metadata is therefore key to your success as a publisher, but particularly as an ebook publisher. There is an oft-quoted remark from Tim O’Reilly’s blog which encapsulates the problem of incomplete ebook metadata: Obscurity is a far greater threat to authors than piracy. Without full and complete metadata, and without the capability to output and feed that metadata to the digital supply chain, our titles are destined to be lost in the noise of the market. granularnost – budući da se pojedini (stručni naslovi) koriste/pa cak se promislja i o prodaji/ na razini poglavlja, onda svakako treba promišljati i o označivanju sadržaja dijelova publikacije, a ne samo cijele publikacije, kako se to tradicionalno radi. Dealing with eBook metadata, http://www.editeur.org/files/Events%20pdfs/Supply%20chain%20presentations/Dealing%20with%20eBook%20metadata%20article.pdf
- ako se radi o digitaliziranim tekstovima tagiranje je korisno – istrazivanja pokazala da se nakon nekog vremena stabiliziraju različiti tagovi koji se dodjeljuju i postaju koristne pristupnice sadrzajima jos uvijek rijetka vrednovanja kvalitete semantičkih tehnika za proizvodnju MP smatra se da ni čisto indeksiranje sadržaja, niti pretraživanje full-tekstom trenutačno nije rješenje za pristup digitalnim sadržajima User-centered Content Provisioning over Large Collections of eBooks Sascha Tönnies1 and Wolf-Tilo Balke 1,2 Metadata accompanying an eBook enables us more completely to understand an eBook for commercial and other purposes. Most of the information on the title page of a book, for example, is metadata. The AAP Metadata Report makes particularly cogent arguments for the need to standardize certain eBook metadata (e.g., for discovery purposes) while ensuring that other metadata can remain private and unseen by the unauthorized. Ensuring that all participants in the eBook value chain have a common understanding of eBook metadata is essential if eBook content is to be described efficiently and effectively, as is the AAP’s stated goal. Such standardized metadata, however, could also be the foundation for an eBook system ofinteroperable metadata that need not, and in all likelihood would not, threaten "any single vendor’s value proposition predlaze se novi broj za eknjiga utemeljen na DOI-u. nekakva kombinacija DOI-a i ISBN-a, ISSN-a, ili EAN-a - interoperabilnost kakva je s tiskanim knjigama jos dugo nece biti postignuta – dakle, nece se sve e-knjige moci citati na svim čitačima.
- LCSH i DDC ili UDK – visoka točnost; full-tekst pretrazivanje – visok odaziv, ali niska točnost Digital Rights Management and the Emerging EBook Environment bez standarda za metapodatke kojima će se omogućiti da se eknjiga pronađe, proda ili kupi, nema govora o učinkovitoj trgovini ili pretraživanju eknjiga Genre: Elektronička knjiga - opća oznaka građe -> oblik sadržaja i vrsta medija
- knjižnice će morati porazmisliti u budućnosti što zele napraviti: - ovo važi i za e-knjige koje se kupuju i u slobodnom pristupu
- svima nam je cilj da, ukoliko uložimo sredstva u ovu novu uslugu, to se odrazi i na statistiku korištenja! Da vidimo da ima svrhe! Springer - MARC zapisi za e-knjige u opacima – veliki porast prometa korištenja tih knjiga! e-časopisi: uglavnom znanstvenici – primarni korisnici e-knjige: znanostvenici, ali i doktoranti, studenti diplomskih studija – primarni korisnici API – dozvoljava web stranicama (uključujući i online kataloge) da vide naslove u Google Books sa same stranice. međutim, za ovo je potreban nekakav identifikacijski broj kao ISBN - sto može biti problem za veliki broj eknjiga u slobodnom pristupu jer je to starija građa koja ne podlijeze vise zakonima o autorskom pravu, ali je ujedno i nastala prije isbn-a. posebice u narodnim knjižnicama – knjižnicari smatraju da je upravo SADRŽAJ to sto motivira uporabu eknjiga.
- Jedan od najvećih britanskih izdavača HarperCollins objavio je nove uvjete poslovanja. Prema njima, sve e-knjige tog izdavača mogu biti posuđene maksimalno 26 puta, nakon čega će knjiga u potpunosti biti izbrisana s elektroničkog čitača člana knjižnice. Novo pravilo izazvalo je oštre reakcije knjižničara koji su dosad elektronička djela mogli posuđivati bez ograničenja, baš kao i papirnata izdanja. Posuđivanja elektroničkih knjiga uglavnom se vrše putem interneta tako što član knjižnice unosi PIN i downloada knjigu koja zatim ostaje na njegovu čitaču dva tjedna. Knjižničari potez smatraju direktnim napadom na usluge knjižnica pitajući se ima li uopće smisla otkupljivati e-izdanja kada izdavač može, kada poželi, mijenjati uvjete poslovanja, piše Guardian.co.uk. Brett Bonfield i Gabriel Farrell pozvali su kolege knjižničare na bojkot suradnje s HarperCollinsom sve dok izdavač uvjete poslovanje ne vrati na staro.
- PDA – personal digital assistant – iPhone
- najkorisnija metrika - kod papirnatih zbirki veliki broj naslova se u godinu dana uopce ne uzmu s police. Google i MARC zapisi priblizavaju e-knjige svojim korisnicima. - donekle korisno - troškovi – dakle cijena e-knjige se podijeli s brojem posudbi i dobije se trošak jedne posudbe – donekle korisno . Dobije se prosječna vrijednost. Dobijemo ROI (return on investment), ali – Springer npr. prodaje VLASNIŠTVO nad paketom e-knjiga! Dakle, ovo će onda godinama sve više padati – kako raste posudba, a nema vise placanja za jedinicu gradje. donekle korisno - ukupni troškovi e-zbirke podijeljeni s brojem naslova koji se koriste. Budući da se e-knjige mogu koristiti u beskonačnost, troškovi će padati (kao kod gornje stavke) je li godina izdavanja relevantna kod odabira eknjige? Springerovi rezultati pokazuju da se nesto starije knjige koriste gotovo jednako kao i potpuno nova izdanja. Zbirka eknjiga zadržava svoju vrijednost tijekom vremena. usporedba korištenja poglavlja u eknjigama s člancima u časopisima – journalization eknjiga. – ovo vazi za stručne knjige, ne za beletristiku. Springer: 20:60% (za casopise), očekuju porast postotka za knjige tijekom vremena.
- Apple-ov iPad (travanj 2010.) raste porast za e-knjigama i dobavljačima sadržaja za iPad (npr. OverDrive, SAD) porast posudbi 200% u 2010. (u odnosu na 2009.) (OverDrive) prije toga bio samo Amazonov Kindle s knjigama s Amazone. iPad nudi puno bolji dozivljaj od Kindlea. Stranice se okreću pokretom prsta, a polozaj e-knjige na ekranu je puno realističniji od onoga na Kindleu. Nedostatci iPada: težina i sjaj ekrana. Ali prihvatljivi za vecinu korisnika. postoje kritičari – Lund npr. - kaze da za eknjige nije uopce bilo interesa, barem ne znacajnijeg, i da ga je potaknuo tek iPad! Overdrive – nudi eknjige na posudbu Lund govori da je u njegovoj knjiznici bila izuzetno niska posudba eknjiga, medjutim, razlog za to moze biti slab marketing! u 2011. Amazon i OverDrive sklopili ugovor da korisnici Kindle-a mogu posudjivati OverDriveove eknjige putem knjiznica koje se pretplacuju na OverDrive Secrets of Ebook Success | The Digital Shift http://www.libraryjournal.com/lj/community/managinglibraries/891747-273/secrets_of_ebook_success_.html.csp od 25. 12. 2010. (do 15. 9. 2011.)cirkulacija eknjiga i broj korisnika tih knjiga je porasla u SAD-u nebu pod oblake. Mnoge knjižnice u sad-u su uduplale cirkulaciju svojih eknjiga. OverDrive – najveći dobavljač eknjiga u Americi - Amazon nudi ograničenu zbirku, barem u 2011. – cca 5000 naslova, moze se skinuti SAMO na Kindle, a mora se za to platiti godisnje 79dolara. Korisnik moze posuditi 1 knjigu mjesecno! Nema due-dates, a svi komentari citatelja se cuvaju u slucaju da je kasnije zeli ponovno posuditi ili ju kupiti. Kada se posudi nova knjiga, prethodni se naslov ugasi na Kindleu. The future of eBooks? Will print disappear? An end-user perspective Wouter van der Velde, eProduct Management and Innovation, Springer, Heidelberg, Germany, and Olaf Ernst, eProduct Management and Innovation, Springer, Dordrecht, The Netherlands - myCopy – jako snizena cijena tiskanja Generally speaking, we see a growth in print book sales in countries where Springer has reached a high eBook penetration. Although proof is hard to find, Springer believes, that the larger visibility of the academic content draws attention to its books, and results in increased print-purchases, as well as growing eBook usage. In Figure 10, you can see a graphical representation of the growth in print book sales in the three selected countries
- ONIX – online Data Exchange. Nastao 2000. godine. Zajednica nakladnika. Sadrži bibl. podatke (autor, naslov, cijena). XML metadata formati za nakladnike. Sad ih ima 3 xml formata. A postoji i onix za e-books.