Upravljanje otpadom
Ekološka sekcija Osnovne škole „Knez Sima Marković“ Boţdarevac
Biljana Popović, rukovodilac ekološke sekcije
Komunalni radnici, onda, otpad odvoze na deponiju.
Rešili smo se otpada. Naša kuća je čista!
Međutim,
naša zajednička kuća,
planeta Zemlja,
sve je prljavija.
Zašto?
Svakog dana stvaramo sve više
i više otpada.
Planine smeća na deponijama
rastu.
Ako ovako nastavimo, jednog
dana, Zemlja će biti zatrpana
otpadom.
Mislite o otpadu
da ne završimo na njemu!
Šta sve bacamo u kantu
za đubre?
Da li znate koliko otpada
se napravi u vašoj kući?
Probajte da izračunate!
Budite detektiv i otkrijte!
Mi smo malo istraţivali u našem odeljenju.
Dnevno smo merili količine đubreta od uţine i došli do podatka da sedmično
proizvedemo 1 020 g otpada.
Zašto smo to radili? Ţelimo da damo svoj doprinos smanjenjenju količine otpada
na deponijama i zaštitimo prirodu.
Ručak u školi
Da li nosite ručak u školu
svakoga dana? To je jeftinije
nego da ga kupujete i proizvodi
manje otpada. Za razliku od
čokoladica, koje moraju da se
umotaju, voće i povrće ne mora.
Ponesite i svoju flašu vode, to
je dobro za zdravlje.
Organizujte Dan za ručak bez
otpada. Hranićete se zdravije i
pomoći ćete planeti.
Šta je reciklaţa i zašto je vaţna?
Reciklaţa je postupak prerade starih materijala u nove ili slične
proizvode.
Reciklaţom se čuvaju prirodna bogatstva
(ugalj, nafta, rude, mineralne sirovine), štedi energije, voda i
novac, smanjuje se broj deponija, čuva se ţivotna sredina.
Reciklaţom papira čuvaju
se šume!
Reciklaţom samo jedne
staklene flaše uštedi se toliko
energije da sijalica od 100
vati moţe da svetli četiri sata.
Za punjenje jedne skijaške
jakne dovoljan je materijal
od samo 13 recikliranih
plastičnih flaša.
Reciklaţom jedne limenke
uštedi se dovoljno energije
za 2 sata rada računara.
Kompost je najkvalitetnija
zemlja koja nastaje prirodnom
razgradnjom organskog otpada
(ostaci od obroka, voće i
povrće, ljuske jaja, talog
kafe, ostaci čaja s
vrećicama, biljni ostaci iz bašte
- uvelo cveće, lišće i sl).
Kompostiranje je lako i moţe
biti zabavno.
Šta ne moţe da se reciklira?
Ne moţe se reciklirati otpad
koji sadrţi toksične supstance
opasne za ţivotnu sredinu i
zdravlje ljudi.
Nije moguće reciklirati ni
proizvode koji su sačinjeni od
nekoliko različitih vrsta
materijala.
Prirodna razgradnja u zemljištu (ukoliko se baci u
prirodu ili završi na deponiji)
VRSTA OTPADA VREMENSKI PERIOD
Aluminijumske limenke 200 – 500 godina
Metalne konzerve 100 godina
Plastične kese i flaše 500 godina
Automobilske gume 500 godina
Pelene za jednokratnu
upotrebu
300 – 400 godina
Pamučna odeća 2 – 5 meseci
Papir 10 – 30 dana
Odgovoran odnos prema odrţivosti ţivotne sredine
Pravimo manje smeća i ne gomilajmo stare stvari.
Izbegavajmo one koje se jednom upotrebe i bace.
Kupujmo samo one proizvode koji se mogu reciklirati ili
su napravljeni od reciklaţnih materijala.
Kad god je moguće, odaberimo proizvode koji se mogu
ponovo upotrebiti i imaju manje ambalaţe.
Ne kupujmo više nego što nam je potrebno.
Menjajmo i poklanjajmo, jer tako čuvamo prirodu i
štedimo novac.
Razvrstavajmo otpad i odlaţimo ga u odgovarajuće
kontejnere.
Opredelimo se za proizvode koji su
lokalnog porekla.
Kupujmo sezonsko.
Kupujmo sveţe.
Šta je dobro, a šta
loše pakovanje?
Dobro pakovanje je ono koje je jednoslojno i napravljeno od
recikliranog materijala koji opet moţe da se reciklira.
Loše pakovanje napravljeno je od više slojeva i koje ne moţe da
se reciklira.
Najlošija ambalaža je ona koja se moţe samo jednom
upotrebiti i koja se ne moţe reciklirati.
Kada kupujemo ono što je upakovano u takvu ambalaţu, plaćamo
i omote koji ubrzo postaju smeće.
Ne podleţite trendovima i reklamama!
Šta čini opština Barajevo u oblasti upravljanja otpadom?
Skupština opštine Barajevo usvojila je Lokalni plan upravljanja
otpadom (2011 – 2020.) novembra 2011. godine.
Izrađen je u saradnji sa projektom MSP IPA 2007 „Program
podrške opštinama IPA 2007 – Dobra uprava, planiranje i
pruţanje usluga“ koji je finansirala Evropska unija, a sproveo
konzorcijum na čelu sa GIZ IS.
http://www.barajevo.org.rs/upload/files/Lokalni_plan_upravljanja_otpadom_I_deo.pdf
http://www.msp-ipa2007.org/publications/sr/C1-OPSTINSKO_PLANIRANJE/c1-9/rezime-
barajevo.pdf
Na ostvarivanje pojedinih ciljeva plana upravljanja otpadom deca
ne mogu da utiču, ali sigurno mogu da edukuju svoje drugove i
građane o potrebi pravilnog postupanja sa otpadom.
Izaberimo ekološki odgovorno ponašanje kao
način ţivljenja!

Upravljanje otpadom

  • 1.
    Upravljanje otpadom Ekološka sekcijaOsnovne škole „Knez Sima Marković“ Boţdarevac Biljana Popović, rukovodilac ekološke sekcije
  • 3.
    Komunalni radnici, onda,otpad odvoze na deponiju.
  • 4.
    Rešili smo seotpada. Naša kuća je čista!
  • 5.
    Međutim, naša zajednička kuća, planetaZemlja, sve je prljavija. Zašto?
  • 6.
    Svakog dana stvaramosve više i više otpada. Planine smeća na deponijama rastu. Ako ovako nastavimo, jednog dana, Zemlja će biti zatrpana otpadom.
  • 7.
    Mislite o otpadu dane završimo na njemu!
  • 8.
    Šta sve bacamou kantu za đubre?
  • 9.
    Da li znatekoliko otpada se napravi u vašoj kući? Probajte da izračunate! Budite detektiv i otkrijte!
  • 10.
    Mi smo maloistraţivali u našem odeljenju. Dnevno smo merili količine đubreta od uţine i došli do podatka da sedmično proizvedemo 1 020 g otpada. Zašto smo to radili? Ţelimo da damo svoj doprinos smanjenjenju količine otpada na deponijama i zaštitimo prirodu.
  • 11.
    Ručak u školi Dali nosite ručak u školu svakoga dana? To je jeftinije nego da ga kupujete i proizvodi manje otpada. Za razliku od čokoladica, koje moraju da se umotaju, voće i povrće ne mora. Ponesite i svoju flašu vode, to je dobro za zdravlje. Organizujte Dan za ručak bez otpada. Hranićete se zdravije i pomoći ćete planeti.
  • 13.
    Šta je reciklaţai zašto je vaţna?
  • 14.
    Reciklaţa je postupakprerade starih materijala u nove ili slične proizvode. Reciklaţom se čuvaju prirodna bogatstva (ugalj, nafta, rude, mineralne sirovine), štedi energije, voda i novac, smanjuje se broj deponija, čuva se ţivotna sredina.
  • 16.
    Reciklaţom papira čuvaju sešume! Reciklaţom samo jedne staklene flaše uštedi se toliko energije da sijalica od 100 vati moţe da svetli četiri sata.
  • 17.
    Za punjenje jedneskijaške jakne dovoljan je materijal od samo 13 recikliranih plastičnih flaša. Reciklaţom jedne limenke uštedi se dovoljno energije za 2 sata rada računara.
  • 18.
    Kompost je najkvalitetnija zemljakoja nastaje prirodnom razgradnjom organskog otpada (ostaci od obroka, voće i povrće, ljuske jaja, talog kafe, ostaci čaja s vrećicama, biljni ostaci iz bašte - uvelo cveće, lišće i sl). Kompostiranje je lako i moţe biti zabavno.
  • 19.
    Šta ne moţeda se reciklira? Ne moţe se reciklirati otpad koji sadrţi toksične supstance opasne za ţivotnu sredinu i zdravlje ljudi. Nije moguće reciklirati ni proizvode koji su sačinjeni od nekoliko različitih vrsta materijala.
  • 20.
    Prirodna razgradnja uzemljištu (ukoliko se baci u prirodu ili završi na deponiji) VRSTA OTPADA VREMENSKI PERIOD Aluminijumske limenke 200 – 500 godina Metalne konzerve 100 godina Plastične kese i flaše 500 godina Automobilske gume 500 godina Pelene za jednokratnu upotrebu 300 – 400 godina Pamučna odeća 2 – 5 meseci Papir 10 – 30 dana
  • 21.
    Odgovoran odnos premaodrţivosti ţivotne sredine Pravimo manje smeća i ne gomilajmo stare stvari. Izbegavajmo one koje se jednom upotrebe i bace. Kupujmo samo one proizvode koji se mogu reciklirati ili su napravljeni od reciklaţnih materijala. Kad god je moguće, odaberimo proizvode koji se mogu ponovo upotrebiti i imaju manje ambalaţe. Ne kupujmo više nego što nam je potrebno. Menjajmo i poklanjajmo, jer tako čuvamo prirodu i štedimo novac. Razvrstavajmo otpad i odlaţimo ga u odgovarajuće kontejnere.
  • 22.
    Opredelimo se zaproizvode koji su lokalnog porekla. Kupujmo sezonsko. Kupujmo sveţe.
  • 24.
    Šta je dobro,a šta loše pakovanje?
  • 25.
    Dobro pakovanje jeono koje je jednoslojno i napravljeno od recikliranog materijala koji opet moţe da se reciklira. Loše pakovanje napravljeno je od više slojeva i koje ne moţe da se reciklira. Najlošija ambalaža je ona koja se moţe samo jednom upotrebiti i koja se ne moţe reciklirati. Kada kupujemo ono što je upakovano u takvu ambalaţu, plaćamo i omote koji ubrzo postaju smeće. Ne podleţite trendovima i reklamama!
  • 27.
    Šta čini opštinaBarajevo u oblasti upravljanja otpadom? Skupština opštine Barajevo usvojila je Lokalni plan upravljanja otpadom (2011 – 2020.) novembra 2011. godine. Izrađen je u saradnji sa projektom MSP IPA 2007 „Program podrške opštinama IPA 2007 – Dobra uprava, planiranje i pruţanje usluga“ koji je finansirala Evropska unija, a sproveo konzorcijum na čelu sa GIZ IS. http://www.barajevo.org.rs/upload/files/Lokalni_plan_upravljanja_otpadom_I_deo.pdf http://www.msp-ipa2007.org/publications/sr/C1-OPSTINSKO_PLANIRANJE/c1-9/rezime- barajevo.pdf Na ostvarivanje pojedinih ciljeva plana upravljanja otpadom deca ne mogu da utiču, ali sigurno mogu da edukuju svoje drugove i građane o potrebi pravilnog postupanja sa otpadom.
  • 28.
    Izaberimo ekološki odgovornoponašanje kao način ţivljenja!