Luka Komazec 81 
Mentor: Valentina Rutović 
OŠ „20. oktobar“ Sivac
U Stokholmu, glavnom gradu 
Švedske, jedna starija 
gospođa u centar za reciklažu 
donela je bombu. Radnici su 
pozvali policiju, a ona je rekla 
da je to uspomena na rođaka 
koji je tokom Drugog svetskog 
rata prebegao iz Engleske u 
Švedsku i sada je odlučila da 
je se ratosilja. 
Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njihovo ponovno korišćenje. To 
je pojam kojim se može opisati proces pretvaranja otpada u sirovine od kojih 
mogu nastati novi proizvodi.
Rešenja koja doprinose kretanju društva ka povećanju svesti o očuvanju 
životne sredine su: smanjenje nastanka otpada i povećanje količine materijala 
koji se može ponovo iskoristiti.
Reciklaža uključuje: prikupljanje, razdvajanje tj. sortiranje, preradu i 
proizvodnju novih proizvoda od polovnih delova ili materijala.
Reciklaža ima ekološki, ekonomski i socijalni značaj. Ona može da 
utiče na podizanje ekološke svesti ljudi, pomaže u sprečavanju 
zagađenja životne sredine, štedi prirodne resurse.
Za izradu proizvoda od recikliranih sastojaka često se troši manja 
količina energije nego za izradu istog proizvoda od sirovina. 
Reciklažom se smanjuje količina otpada koji se šalje na deponije i 
ublažava problem odlaganja otpada i stvaranja divljih deponija.
Mnogi materijali mogu da se recikliraju, kao što su: papir, karton, 
staklo, keramika, beton, aluminijum, gvožđe, elektronski otpad, 
baterije, otpadno ulje…
Sakupljeni stakleni otpad se iz 
kontejnera odnosi u fabrike za 
proizvodnju stakla, gde se 
sortira po boji, zatim pere da bi 
se uklonile nečistoće. Tako 
sortirano i oprano staklo se 
dalje usitnjava, a potom se 
meša sa novim sirovinama 
(pesak, voda, kreč) i tokom 
proizvodnog procesa zagreva 
na 1600°C. Nakon toga se 
proizvedeno staklo automatski 
duva, odnosno istiskuje u 
kalupe, i na kraju procesa 
nastaje nova boca ili drugi 
stakleni proizvod. Staklo može 
da se reciklira neograničen broj
Plastika se pravi od veštačkih sirovina, uključujući naftu i mazut. 
Reciklaža se vrši tako što se nakon donošenja plastike u centar za 
reciklažu plastika prvenstveno pere i seče na sitne ljuspice, koje se 
potom razdvajaju u flotacione rezervoare gde se suše i tope. Plastika 
iz sistema izlazi u dugim nitima, koje se hlade i seku na palete,
Vreme razgradnje otpadne plasitke je veoma dugo, od 100 od 1000 
godina, zato je potrebno da se plastika odvojeno sakuplja od ostalog 
ambalažnog otpada, jer ona može veoma uspešno da se reciklira. 
Ovo prevenstveno važi za PET ambalažu u kojoj kupujemo mineralnu 
vodu, osvežavajuća pića, prehrambene proizvode, ulja i sl...
Papir je napravljen od sićušnih vlakana. Pošto ova vlakna vremenom postaju 
slaba, papir se ne može zauvek reciklirati. Novinski papir može da se reciklira 
najmanje 7 puta.Kada se reciklira papir, trebalo bi odvojiti beli papir od kartona.
Reciklaža papira se vrši tako što se papir za reciklažu sortira, a zatim se natapa 
i zagreva u velikim kacama, postajući pulpa. Dodaju se posebne hemikalije da 
bi se uklonilo mastilo iz novina. Pulpa se prečišćava od lepka i ostalih nečistoća 
i ubacuje se u mašinu koja je izbacuje na ravnu pokretnu traku gde se 
formiraju listovi. Osušeni listovi su spremni za upotrebu. Kartonska ambalaža se 
uglavnom pravi od recikliranog papira, kao i novine.
Aluminijum, čelik, bakar i drugi metali su posebno vredne vrste otpada jer 
spadaju u neobnovljive prirodne resurse. Većinu metala je moguće preraditi. 
Reciklažom limenki mogu nastati metalni delovi mašine za veš, ili delovi za 
automobile, dok se proizvedeni reciklirani čelik koristi za izradu autokaroserija, 
čeličnih nosača ili delova motora.
Reciklirajte 
papir - Ne 
bacajte 
novine! Jedna 
tona 
sakupljenog 
papira spasiće 
od seče 17 
stabala 
drveća!
Odvajajte papir, staklo, plastiku, metal i 
bacajte ih u posebne kontejnere!
Luka Komazec
Luka Komazec
Luka Komazec
Luka Komazec
Luka Komazec

Luka Komazec

  • 1.
    Luka Komazec 81 Mentor: Valentina Rutović OŠ „20. oktobar“ Sivac
  • 2.
    U Stokholmu, glavnomgradu Švedske, jedna starija gospođa u centar za reciklažu donela je bombu. Radnici su pozvali policiju, a ona je rekla da je to uspomena na rođaka koji je tokom Drugog svetskog rata prebegao iz Engleske u Švedsku i sada je odlučila da je se ratosilja. Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njihovo ponovno korišćenje. To je pojam kojim se može opisati proces pretvaranja otpada u sirovine od kojih mogu nastati novi proizvodi.
  • 3.
    Rešenja koja doprinosekretanju društva ka povećanju svesti o očuvanju životne sredine su: smanjenje nastanka otpada i povećanje količine materijala koji se može ponovo iskoristiti.
  • 4.
    Reciklaža uključuje: prikupljanje,razdvajanje tj. sortiranje, preradu i proizvodnju novih proizvoda od polovnih delova ili materijala.
  • 5.
    Reciklaža ima ekološki,ekonomski i socijalni značaj. Ona može da utiče na podizanje ekološke svesti ljudi, pomaže u sprečavanju zagađenja životne sredine, štedi prirodne resurse.
  • 6.
    Za izradu proizvodaod recikliranih sastojaka često se troši manja količina energije nego za izradu istog proizvoda od sirovina. Reciklažom se smanjuje količina otpada koji se šalje na deponije i ublažava problem odlaganja otpada i stvaranja divljih deponija.
  • 7.
    Mnogi materijali moguda se recikliraju, kao što su: papir, karton, staklo, keramika, beton, aluminijum, gvožđe, elektronski otpad, baterije, otpadno ulje…
  • 8.
    Sakupljeni stakleni otpadse iz kontejnera odnosi u fabrike za proizvodnju stakla, gde se sortira po boji, zatim pere da bi se uklonile nečistoće. Tako sortirano i oprano staklo se dalje usitnjava, a potom se meša sa novim sirovinama (pesak, voda, kreč) i tokom proizvodnog procesa zagreva na 1600°C. Nakon toga se proizvedeno staklo automatski duva, odnosno istiskuje u kalupe, i na kraju procesa nastaje nova boca ili drugi stakleni proizvod. Staklo može da se reciklira neograničen broj
  • 9.
    Plastika se praviod veštačkih sirovina, uključujući naftu i mazut. Reciklaža se vrši tako što se nakon donošenja plastike u centar za reciklažu plastika prvenstveno pere i seče na sitne ljuspice, koje se potom razdvajaju u flotacione rezervoare gde se suše i tope. Plastika iz sistema izlazi u dugim nitima, koje se hlade i seku na palete,
  • 10.
    Vreme razgradnje otpadneplasitke je veoma dugo, od 100 od 1000 godina, zato je potrebno da se plastika odvojeno sakuplja od ostalog ambalažnog otpada, jer ona može veoma uspešno da se reciklira. Ovo prevenstveno važi za PET ambalažu u kojoj kupujemo mineralnu vodu, osvežavajuća pića, prehrambene proizvode, ulja i sl...
  • 11.
    Papir je napravljenod sićušnih vlakana. Pošto ova vlakna vremenom postaju slaba, papir se ne može zauvek reciklirati. Novinski papir može da se reciklira najmanje 7 puta.Kada se reciklira papir, trebalo bi odvojiti beli papir od kartona.
  • 12.
    Reciklaža papira sevrši tako što se papir za reciklažu sortira, a zatim se natapa i zagreva u velikim kacama, postajući pulpa. Dodaju se posebne hemikalije da bi se uklonilo mastilo iz novina. Pulpa se prečišćava od lepka i ostalih nečistoća i ubacuje se u mašinu koja je izbacuje na ravnu pokretnu traku gde se formiraju listovi. Osušeni listovi su spremni za upotrebu. Kartonska ambalaža se uglavnom pravi od recikliranog papira, kao i novine.
  • 13.
    Aluminijum, čelik, bakari drugi metali su posebno vredne vrste otpada jer spadaju u neobnovljive prirodne resurse. Većinu metala je moguće preraditi. Reciklažom limenki mogu nastati metalni delovi mašine za veš, ili delovi za automobile, dok se proizvedeni reciklirani čelik koristi za izradu autokaroserija, čeličnih nosača ili delova motora.
  • 14.
    Reciklirajte papir -Ne bacajte novine! Jedna tona sakupljenog papira spasiće od seče 17 stabala drveća!
  • 15.
    Odvajajte papir, staklo,plastiku, metal i bacajte ih u posebne kontejnere!