Rewriting the Rules of Management for the Facebook GenerationPRIME Communication
by Vladimir Vulic , Co-founder of @DigitalizujMe. Member of @sparkdotme team. Management and social media consultant. Speaker. Teaching Assistant at the University of Montenegro.
Analiza svijesti javnosti o upravljanju otpadom i uključivanje javnosti u pro...PRIME Communication
Izgradnja regionalnih sanitarnih deponija, u okviru Strategije upravljanja čvrstim otpadom, je data kao najprihvatljivije rješenje za odlaganje čvrstog komunalnog otpada u BiH. Iako je strategija donesena još 2000. godine i njome je predviđena izgradnja 16 regionalnih sanitarnih deponija za zbrinjavanje otpada, do danas je u funkciji 6 deponija, dok se gotovo više od deceniju pokušavaju naći najprihvatljivija rješenja za izgradnju predviđenih sanitarnih deponija u ostalim regijama. Realizaciju projekata izgradnje regionalnih deponija onemogućava nekoliko faktora, među kojima je opšte prisutan pogrešan pristup informisanja građana i lokalne zajednice o ovoj tematici, što je rezultovalo da lokalna javnost uglavnom ne želi izgradnju ovih deponija na unaprijed određenim lokacijama. Cilj rada je da, kroz rezultate realizovanih istraživanja javnog mnijenja i anketa prema građanima aktivnosti promocije održivog upravljanja otpadom koje je realizovao Prime Communication (Javne kampanje podizanja svijesti građana regije Bijeljina i Tuzla, kampanja „Čist Vrbas“), te analizom dosadašnje prakse uključivanja javnosti u proces donošenja odluka u procesu izgradnje regionalnih deponija, prikaže stav javnosti prema problemu otpada, te koliko su građani uopšte informisani o ovoj problematici i koga smatraju odgovornim u procesu rješavanja problema.
Rewriting the Rules of Management for the Facebook GenerationPRIME Communication
by Vladimir Vulic , Co-founder of @DigitalizujMe. Member of @sparkdotme team. Management and social media consultant. Speaker. Teaching Assistant at the University of Montenegro.
Analiza svijesti javnosti o upravljanju otpadom i uključivanje javnosti u pro...PRIME Communication
Izgradnja regionalnih sanitarnih deponija, u okviru Strategije upravljanja čvrstim otpadom, je data kao najprihvatljivije rješenje za odlaganje čvrstog komunalnog otpada u BiH. Iako je strategija donesena još 2000. godine i njome je predviđena izgradnja 16 regionalnih sanitarnih deponija za zbrinjavanje otpada, do danas je u funkciji 6 deponija, dok se gotovo više od deceniju pokušavaju naći najprihvatljivija rješenja za izgradnju predviđenih sanitarnih deponija u ostalim regijama. Realizaciju projekata izgradnje regionalnih deponija onemogućava nekoliko faktora, među kojima je opšte prisutan pogrešan pristup informisanja građana i lokalne zajednice o ovoj tematici, što je rezultovalo da lokalna javnost uglavnom ne želi izgradnju ovih deponija na unaprijed određenim lokacijama. Cilj rada je da, kroz rezultate realizovanih istraživanja javnog mnijenja i anketa prema građanima aktivnosti promocije održivog upravljanja otpadom koje je realizovao Prime Communication (Javne kampanje podizanja svijesti građana regije Bijeljina i Tuzla, kampanja „Čist Vrbas“), te analizom dosadašnje prakse uključivanja javnosti u proces donošenja odluka u procesu izgradnje regionalnih deponija, prikaže stav javnosti prema problemu otpada, te koliko su građani uopšte informisani o ovoj problematici i koga smatraju odgovornim u procesu rješavanja problema.
Koncept i kontekst DOP-a u organizacijama – kompanijama i institucijamaPRIME Communication
Prezentacija sa pete jednodvnvne konferencije Sarajevo PR Open posvećena odnosima s javnošću, novim trendovima i izazovima s kojima se susreće profesija.
Tamara Vlastelica Bakić – Koncept i kontekst DOP-a u organizacijama – kompanijama i institucijama
Rezultati istraživanja o stanju i statusu društveno odgovornog poslovanja PRIME Communication
Rezultati istraživanja o stanju i statusu društveno odgovornog poslovanja funkcije u BiH kompanijama i organizacijama, mišljenje novinara o načinu na koji se DOP razumije i komunicira – Prime Communications, Srđan Puhalo
Analiza svijesti javnosti o upravljanju otpadom i uključivanje javnosti u pro...PRIME Communication
Agencija Prime Communications je bila jedan od prezentatora na Međunarodnom naučno-stručnom simpozijomu „Uloga komunikacije u gospodarenju otpadom“ koji se održao u periodu od 19 – 21. marta ove godine u Zadru. Rad koji je predstavljen na simpozijumu je Analiza svijesti javnosti o upravljanju otpadom i uključivanje javnosti u proces izgradnje regionalnih deponija u Bosni i Hercegovini, a kategorisan je kao naučno-stručni i biće publikovan u stručnom časopisu.
Ciljevi simpozija su bili ukazati na važnost komunikacije za postizanje ambicioznih EU ciljeva u području upravljanja otpadom, prikazati i razmijeniti primjere dobre prakse, ukazati na probleme vezane za nivo informisanosti i svijesti javnosti o svojoj ulozi u uspostavljanju sistema upravljanja otpadom te omogućiti konstruktivnu razmjenu mišljenja s ciljem unapređenja prakse.
Peđa Ašanin Gole, Public, Publicness, Publicity, Public Sphere, and InternetPRIME Communication
Javnost, javnost, javnost, javna sfera i internet (Public, Publicness, Publicity, Public Sphere, and Internet) ili: Trans-svemirska Zombi crkva blaženog zvonjenja
Danas je u savremenom svijetu uobičajeno da se od ljudi na vodećim pozicijama zahtijeva poznavanje vještina s područja odnosa s javnoću.
Komunikacija među PR-ovcima zasnovana na razmjeni iskustava, predstavlja posebnu vrijednost u razvoju ove profesije. Zato smo se odlučili organizovati edukativnu konferenciju kojoj je svrha komunikacija i razmjena znanja i iskustava.
Edukativna konferencija o odnosima s javnošću sigurno će biti od velike koristi
svima onima koji svakodnevno u svojoj praksi trebaju odgovarati na različite izazove u
komunikacijama, kriznom komuniciranju, organizovanju događaja, vođenja projekata,
sarađivanja s različitim vrstama javnosti, planiranja i provo|enja promjena.
Poslije višegodišnjeg rada u ovoj oblasti i sagledavanja svih faktora i poteškoća sa kojima se susrećemo, uočili smo da je glavni problem što nismo PROAKTIVNI nego
REAKTIVNI, a za koju odgovornost snose i PR-ovci i menadđeri.
Vrijeme je da to promijenimo!
Prije godišnjih odmora PRIME tim vam predstavlja nekoliko zanimljivih projekata koje smo realizovali u posljednjim mjesecima. Iza nas su i velike konferencije, regionalna edukativna konferencija o odnosima s javnošću PROACTIVE 2013 i Poslovni forum o prordičnim firmama. U novom broju našeg newsletter-a možete saznati više o projektima iz oblasti odnosa s javnošću, event menadžmenta, online komunikacije, dizajna i drugih oblasti, koje je agencije PRIME Communications realizovala u prethodnom periodu.
Koncept i kontekst DOP-a u organizacijama – kompanijama i institucijamaPRIME Communication
Prezentacija sa pete jednodvnvne konferencije Sarajevo PR Open posvećena odnosima s javnošću, novim trendovima i izazovima s kojima se susreće profesija.
Tamara Vlastelica Bakić – Koncept i kontekst DOP-a u organizacijama – kompanijama i institucijama
Rezultati istraživanja o stanju i statusu društveno odgovornog poslovanja PRIME Communication
Rezultati istraživanja o stanju i statusu društveno odgovornog poslovanja funkcije u BiH kompanijama i organizacijama, mišljenje novinara o načinu na koji se DOP razumije i komunicira – Prime Communications, Srđan Puhalo
Analiza svijesti javnosti o upravljanju otpadom i uključivanje javnosti u pro...PRIME Communication
Agencija Prime Communications je bila jedan od prezentatora na Međunarodnom naučno-stručnom simpozijomu „Uloga komunikacije u gospodarenju otpadom“ koji se održao u periodu od 19 – 21. marta ove godine u Zadru. Rad koji je predstavljen na simpozijumu je Analiza svijesti javnosti o upravljanju otpadom i uključivanje javnosti u proces izgradnje regionalnih deponija u Bosni i Hercegovini, a kategorisan je kao naučno-stručni i biće publikovan u stručnom časopisu.
Ciljevi simpozija su bili ukazati na važnost komunikacije za postizanje ambicioznih EU ciljeva u području upravljanja otpadom, prikazati i razmijeniti primjere dobre prakse, ukazati na probleme vezane za nivo informisanosti i svijesti javnosti o svojoj ulozi u uspostavljanju sistema upravljanja otpadom te omogućiti konstruktivnu razmjenu mišljenja s ciljem unapređenja prakse.
Peđa Ašanin Gole, Public, Publicness, Publicity, Public Sphere, and InternetPRIME Communication
Javnost, javnost, javnost, javna sfera i internet (Public, Publicness, Publicity, Public Sphere, and Internet) ili: Trans-svemirska Zombi crkva blaženog zvonjenja
Danas je u savremenom svijetu uobičajeno da se od ljudi na vodećim pozicijama zahtijeva poznavanje vještina s područja odnosa s javnoću.
Komunikacija među PR-ovcima zasnovana na razmjeni iskustava, predstavlja posebnu vrijednost u razvoju ove profesije. Zato smo se odlučili organizovati edukativnu konferenciju kojoj je svrha komunikacija i razmjena znanja i iskustava.
Edukativna konferencija o odnosima s javnošću sigurno će biti od velike koristi
svima onima koji svakodnevno u svojoj praksi trebaju odgovarati na različite izazove u
komunikacijama, kriznom komuniciranju, organizovanju događaja, vođenja projekata,
sarađivanja s različitim vrstama javnosti, planiranja i provo|enja promjena.
Poslije višegodišnjeg rada u ovoj oblasti i sagledavanja svih faktora i poteškoća sa kojima se susrećemo, uočili smo da je glavni problem što nismo PROAKTIVNI nego
REAKTIVNI, a za koju odgovornost snose i PR-ovci i menadđeri.
Vrijeme je da to promijenimo!
Prije godišnjih odmora PRIME tim vam predstavlja nekoliko zanimljivih projekata koje smo realizovali u posljednjim mjesecima. Iza nas su i velike konferencije, regionalna edukativna konferencija o odnosima s javnošću PROACTIVE 2013 i Poslovni forum o prordičnim firmama. U novom broju našeg newsletter-a možete saznati više o projektima iz oblasti odnosa s javnošću, event menadžmenta, online komunikacije, dizajna i drugih oblasti, koje je agencije PRIME Communications realizovala u prethodnom periodu.
2. Šta poslanici
u Bosni i Hercegovini
misle o evroatlantskim
integracijama
3. Uzorak poslanici
Frekvence %
Bez odgovora 7 4.9
Muškarci 103 71.5
Žene 34 23.6
Total 144 100.0
Frekvence %
Bez odgovora 3 2.1
Republika Srpska 42 29.2
Federacija BiH 98 68.1
Distrikt Brčko 1 .7
Total 144 100.0
Frekvence %
Bez odgovora 3 2.1
Srbin 48 33.3
Hrvat 28 19.4
Bošnjak 58 40.3
Ostali 7 4.9
Total 144 100.0
4. Politička partija:
•Stranka za BiH (3,5%),
•HDZ 1990 (2,1%),
•Socijalistička partija (2,1%).
Ostale političke partije su imale
jednog ili dva poslanika.
Interesantno je da 15 poslanika
nije željelo da kaže kojoj
političkoj partiji pripada.
Frekvence %
• SDP BiH (24,3%)
• SDA (9,7%),
• SBB (9%),
• SDS (6,9%),
• HDZ BiH (6,9%),
• Narodna stranka Radom za boljitak (6,3%),
• SNSD (4,2%),
• DNS (3,5%),
Narodna skupština RS 37 25.7
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 27 18.8
Dom naroda Federacije BiH 31 21.5
Predstavnički dom Federacije BiH 49 34.0
Total 144 100.0
5. Rezultati poslanici
Kako procjenjujete svoje znanje o EU?
6.3
16.7
63.2
12.5
1.4
0 10 20 30 40 50 60 70
Veoma loše
Uglavnom loše
Uglavnom dobro
Veoma dobro
Bez odgovora
6. Na koji način se najčešće informišete o EU?
4.9
11.1
17.4
23.6
42.4
69.2
76.4
54.9
25.7
12.5
95.1
88.9
82.6
76.4
57.6
30.8
23.6
45.1
74.3
87.5
0 20 40 60 80 100
Nekako drugačije
Putem propagandnog materijala
Posredstvom Direkcije za evropske integracije BiH
Posredstvom Delegacije Evropske unije u BiH
Posjećujem događaje koji se tiču EU
Preko online medija i interneta
Preko pisanih medija (novine i časopisi)
Putem elektronskih medija (televizija, radio)
Čitam literaturu o EU
Kao član parlamentarne komisije aktivno učestvujem u ovim procesima
Da Ne
7. Kako procjenjujete svoje znanje o NATO-u?
4.9
7.7
16.7
12.5
58.3
0 10 20 30 40 50 60 70
Veoma loše
Uglavnom loše
Uglavnom dobro
Veoma dobro
Bez odgovora
Poslanici iz Federacije BiH znatno više (75,5%) ocjenjuju svoje
znanje o NATO-u od poslanika iz Republike Srpske (57.2%).
8. Na koji način se najčešće informišete o NATO-u?
12.5
6.3
8.3
11.8
33.3
71.5
79.9
53.5
11.8
1.4
87.5
98.6
93.8
91.7
88.2
66.7
28.5
20.1
46.5
88.2
0 20 40 60 80 100
Nekako drugačije
Putem propagandnog materijala
Posredstvom Ministarstva inostranih poslova BiH
Posredstvom NATO komisije u BiH
Posjećujem događaje koji se tiču NATO-a
Preko online medija i interneta
Preko pisanih medija (novine i časopisi)
Putem elektronskih medija (televizija, radio)
Čitam literaturu o NATO
Kao član parlamentarne komisije aktivno učestvujem u ovim procesima
Da Ne
9. Najveće prepreke koje stoje na putu BiH ka EU
• Nepostojanje političke volje među domaćim političarima da riješe
probleme koji nas koče na putu ka EU (27,8%),
• Trenutno ustavno uređenje države (26,4%)
• Nepostojanje političkog konsenzusa o ulasku zemlje u EU (11,1%),
• Problem sa kriminalom, korupcijom i nepotizmom (6,3%) i
• Nemogućnost rješavanja problema Sejdić i Finci (5,6%).
10. Najveće prepreke koje stoje na putu BiH ka EU
Republika Srpska:
• Nema političke volje među
političarima da rješavaju
probleme koji stoje na putu BiH
ka EU (28,6%),
• Korupcija, kriminal i nepotizam
(14,3%),
• Nema političkog konsenzusa o
ulasku BiH u EU (11,9%) i
• Ustavno uređenje (7,1%)
Federacija BiH:
• Ustavno uređenje države
(34,7%),
• Nemanje političke volje među
političarima da rješavaju
probleme koji stoje na putu BiH
ka EU (28,6%),
• Nema političkog konsenzusa o
ulasku BiH u EU (11,2%) i
• Neprovođenje presude Sejdić i
Finci (6,1%) (tabela 18)
11. Na koji način se prepreke koje stoje
na putu BiH ka EU, mogu prevazići?
• Međusobnim dogovorom političara (29,2%),
• Donošenje novog Ustava Bosne i Hercegovine (17,4%)
• Promjenom vlasti na izborima (9%)
• Uspostavljanje pravne države (7%),
• Poštovanje konstitutivnosti naroda (6,9%),
• Posredovanje međunarodnih faktora ali bez nametanja rješenja (6,9%),
• Pritisak međunarodne zajednice (6,3%).
12. Na koji način se prepreke koje stoje
na putu BiH ka EU, mogu prevazići?
Republika Srpska:
• Postizanjem dogovora među
političarima o važnim pitanjima
(26,2%),
• Promjena vlasti na izborima
(16,7%),
• Uspostavljanje pravne
države11,9%
• Potrebna veća politička
odgovornost domaćih stranaka
(9,5%)
Federacija BiH:
• Postizanje dogovora među
političarima o važnim pitanjima
(31,6%),
• Donošenje novog Ustava BiH
(23,5%),
• Pritisak EU i međunarodne
zajednice (8,2%) i
• Poštovanje konstitutivnosti
naroda (8,2%)
13. U slučaju da BiH uđe u EU, kako bi se to
odrazilo na njenu privredu i ekonomiju?
• 52,8%nema dilemu da bi ulazak BiH u EU uticao pozitivno na
ekonomiju zemlje.
• 11,8% smatra da bi u početku bilo loše ali, dugoročno gledano,
• došlo bi do poboljšanja ekonomske situacije u zemlji.
• 9,7% smatra da bi ulazak zemlje u EU uticalo loše na domaću
ekonomiju jer naša privreda i naša preduzeća nisu spremni na
takmičenje sa njima i
• Priliva stranih investicija i izlaska naših proizvoda na inostrano tržište
(5,6% ).
14. U slučaju da BiH uđe u EU, kako bi se to
odrazilo na njenu privredu i ekonomiju?
Republika Srpska:
• uticaće pozitivno na privredu i
ekonomiju zemlje (42,9%),
• 21,4% uticati loše, jer BiH nije
pripremljena za ulazak u EU.
• 7,1% smatra da će za ekonomiju i
privredu u početku loše, ali
kasnije dobro.
Federacije BiH:
• 57,1% smatra da će ulazak
zemlje u EU pozitivno uticati na
ekonomiju i privredu,
• 14,3% misli da će iz početka biti
loše, a kasnije sve bolje i bolje.
• biti će više stranih investicija i
mogućnost izlaska na strano
tržište smatra federalnih
poslanika (6,1%).
15. Oko dvije trećine poslanika (67,4%) smatra da bi
ulaskom BiH u EU BEZBJEDNOST GRAĐANA bila
veća, dok svaki deseti poslanik (9%) smatra da se
ništa značajno neće promijeniti.
16. U slučaju da BiH uđe u EU, kako bi se to
Odrazilo na njenu unutrašnju politiku?
• Najveći broj poslanika (39,6%) smatra da bi ulazak BiH u EU imalo
pozitivan uticaj na unutrašnju politiku ne obrazlažući detaljno taj svoj
odgovor.
• 10,4% poslanika misli da bi to djelovalo stabilizirajuće na unutrašnju
politiku,
• 6,9% smatra da to neće imati bilo kakvog efekta.
• Politika će dobiti jedan novi kvalitet i postane racionalnija – smatra 5,6%
poslanika.
• Oko 5% ispitanika misli da će doći do usaglašavanja domaće politike sa
evropskim principima i politikama, kao i do pacifikacije i smanjenja
unutrašnjih političkih tenzija.
17. Ulazak BiH u EU pozitivno bi uticalo na njen
GEOPOLITIČKI POLOŽAJ, smatra 45,8% poslanika,
dok 15,3% smatra da bi zemlja dobila više na značaju
i sigurnosti. Da bi sve bilo isto, misli 13,2% ispitanika,
dok 16% nije odgovorilo na ovo pitanje.
18. Najveće prepreke koje stoje
na putu BiH ka NATO-u
• Nepostojanje političke volje da se uđe u NATO savez (31,3%),
• Nedonošenje ključnih zakona na nivou BiH (13,9%),
• Trenutno ustavno uređenje zemlje (9%) i
• Odbijanje političara RS da BiH uđu u NATO (8,3%)
19. Najveće prepreke koje stoje
na putu BiH ka NATO-u
Republika Srpska:
• Nepostojanje političke volje da se
uđe u taj savez (26,2%)
• Negativan stav i nepovjerenje
građana BiH u NATO (14,3%)
• Stav Srbije prema NATO-u (11,9%)
• Negativan stav i nepovjerenje
građana RS i Srbije u NATO (9,5%)
• Opredjeljenost NATO-a da primi
Bosnu i Hercegovinu (7,1%) i
• Nedonošenje ključnih zakona na
nivou BiH (7,1%)
Federacija BiH:
• Ne postoji politička volja među
političarima da se uđe u NATO
savez (34,7%)
• Nedonošenju ključnih zakona na
nivou BiH (17,3%)
• Odbijanje političara iz RS da zemlja
uđe u NATO(12,2%)
• Trenutno uređenje zemlje velika
prepreka na putu ka NATO
integracijama (11,2%)
20. Na koji način se prepreke koje stoje
na putu BiH ka NATO, mogu prevazići?
• Stvaranjem političke volje prije svega kod političkih elita (30,6%)
• Potrebno više raditi na terenu i građanima objašnjavati prednosti
ulaska Bosne i Hercegovine u NATO (6,9%)
• Donošenje novog ustava približilo zemlju NATO savezu (6,9%)
21. Na koji način se prepreke koje stoje
na putu BiH ka NATO, mogu prevazići?
Republika Srpska:
• Stvaranje političke volje (19%)
• Više rada na terenu i objašnjavanje
prednosti ulaska u NATO (16,7%)
• Saradnja Srbije i NATO-a (11,9%)
• NATO treba Bosnu i Hercegovinu
odmah i bez kalkulisanja da primi
u savez (7,1%)
• Svaki peti ispitanik nije odgovorio
na ovo pitanje (21,4%)
Federacija BiH:
Treba raditi na stvaranju političke
volje za ulazak u NATO (34,7%)
Potrebno je donijeti novi ustav
Bosne i Hercegovine (10,2%)
Potreban ekonomski i politički
pritisak međunarodne zajednice
(6,1%)
Položaj Hrvata u zemlji prvo mora
riješiti (6,1%)
Riješiti pitanje vojne imovine,
smаtra (5,1%)
Nije ništa odgovorilo (9,2%)
22. Ulazak Bosne i Hercegovine u NATO bi
pozitivno uticalo na PRIVREDU I EKONOMIJU, smatra
polovina ispitanika (51,4%), dok 12,5% misli da će to
značiti veću sigurnost za investitore, a samim tim i
privlačenje stranih investicija. Da neće doći do nekih
bitnih promjena, misli 11,8% ispitanika.
23. U slučaju da BiH uđe u NATO, kako bi se to
odrazilo na njenu privredu i ekonomiju?
Republika Srpska:
• Uticaće pozitivno na
privredu i ekonomiju zemlje
(28,6%),
• Neće doći do velikih
promjena 26,2%
• Svaki četvrti ispitanik nije
odgovorio na ovo pitanje.
Federacija BiH:
• Pozitivno uticati na
ekonomiju i privredu (61,2%)
• Povećati sigurnost u BiH što
će pogodovati privlačenju
stranih investicija (16,3%)
• Ostati isto (5,1%)
24. 66,7% smatra da bi ulazak BiH u NATO imao
pozitivan uticaj na BEZBJEDNOST u zemlji, dok
6,3% smatra da će bezbjednost biti ista kao i sada.
Interesantno je da je svaki deseti ispitanik (10,4%)
odbio da odgovori na ovo pitanje, dok je 4,2%
kazalo da ne zna.
25. U slučaju da BiH uđe u NATO, kako bi se
to odrazilo na njenu unutrašnju politiku?
• Pozitivan uticaj na unutrašnju politiku (37,5%)
• Neće doći do nekih većih promjena(18,8%)
• Djelovaće stabilizirajuće (10,4%)
• Doći do smanjenja unutrašnjih političkih tenzija 6,9% .
• Bez odgovora (13,9%) i „ne znam“ (4,2%)
26. U slučaju da BiH uđe u NATO, kako bi se
to odrazilo na njenu unutrašnju politiku?
Republika Srpska:
• Pozitivno (21,4%)
• Neće biti nekih promjena
(19%)
• Stabilizirajuće na unutrašnju
politiku, vjeruje 7,1%.
• „Ne zna“ (7,1%) , a odbija
(26,2%)
Federacija BiH:
• Pozitivno (44,9%)
• Neće imati većeg uticaja
(17,3%)
• Stabilizacije unutrašnje
politike (12,2%)
• Smanjenja unutrašnjih
političkih tenzija (8,2%)
• Bez odgovora (8,2%)
27. Ulazak BiH u NATO imaće pozitivan
efekat na njen GEOPOLITIČKI POLOŽAJ smatra
42,6% novinara, dok svaki deseti ispitanik (11,1%)
misli da se taj položaj
neće drastično mijenjati. Na ovo pitanje
13% ispitanika nije odgovorilo.
28. Prema mišljenju poslanika ulaskom
Bosne i Hercegovine u ...
Evropska unija
• Odlaska obrazovanih ljudi iz zemlje
(31,9%),
• Odlaska mladih ljudi iz zemlje (27,8%),
• Gubitka državnog suvereniteta (23.7%),
• Ukidanja entiteta (23,6%),
• Uništavanja domaće privrede (21,6%),
• Prestanka proizvodnje prehrambenih
proizvoda za svoje potrebe (21,2%),
• Moralnog propadanja našeg društva
(11,8%) i
• Gubitka nacionalne kulture i našeg jezika
(7,7%).
NATO
• Naši vojnici učestvuju u vojnim
misijama izvan zemlje (65,2%),
• Povećanje izdataka za vojsku (44,5%),
• Otvaranje NATO baza u zemlji
(42,4%),
• Ograničavanje suverenosti države
(25%),
• Povećanje opasnosti od terorizma
(16%) i
• Gubitak podrške mog naroda od
drugih zemalja (12,5%).
29. Da li podržavate ulazak Bosne i Hercegovine u...?
77.8
61.8
16.7
22.9
4.2
2.1
11.1
3.5
0 20 40 60 80 100
NATO
Evropsku uniju
Da Da, ali pod određenim uslovima Ne Odbija
30. Ko treba da odluči i na koji način
da odluči o ulasku BiH u ...?
47.9
56.3
22.2
27.1
18.8
16
6.3
5.6
0 20 40 60 80 100
NATO
Evropska
unija
Građani BiH na referendumu Građani entiteta na referendumu
Domaći političari Ne zna