SlideShare a Scribd company logo
1 of 11
Dragutin
Tadijanović
Pjesništvo
Stvaralaštvo:
• hrvatski je pjesnik, rođen je 1905. u Rastušju kraj Slavonskog Broda, a umro
2007. u Zagrebu
• prvu pjesmu (Tužna jesen) objavio je u đačkoj "Omladini" 1922. pod pseud.
Margan Tadeon
• pod svojim imenom počinje objavljivati 1930. u "Književniku" i "Hrvatskoj
reviji"
• jednostavnim i depateriziranim govorom opredjelio se za intimne i zavičajne
teme
1. FAZA (1920.-35.)
• napustivši zavičaj te prešavši u Zagreb, ostaje mitski povezan s prirodom i
djetinjstvom rodnoga Rastušja
• u pjesmama Visoka žuta žita, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Sunce
nad oranicama, Moja baka blagosilje žito itd. on nudi "autentičnost
izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti"
• gubitak zavičajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom
pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osmljenosti i
otuđenosti
• prevladava jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i
spontanosti te povratak kao ključna tema
2. FAZA (1936.-45.)
• prelazi u novo razdoblje u kojem je očitije suprotstavljanje urbanoga i
ruralnoga, europskoga i zavičajnoga, prošlosti i budućnosti
• gubitak veza sa zavičajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje
kao gubitak kontakta sa smislom života, čime se pjesnik dotiče ne samo
egzistencijalističke, već i ontološke strane čovjekova života
3. FAZA (1951.-2007.)
• lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija
• lirski subjekt postaje kritički distanciran, nerijetko ironičan i autoironičan,
skeptičan i rezigniran, nenametljivo meditativan i kontemplativan, ali i dalje
nesklon i imaginativnosti i eksperimentu
• Elegija o pjesniku koji nije dugo godina pjevao ( 1953)
• pozornost sa Slavonije i Rastušja sada se preusmjerava prema
novim, u prvom redu urbano-povijesnim i metapoetsko-
intertekstualnim sadržajima
• Prsten, Kad me više ne bude, Na grobu George Trakla, Ljudski
vijek, Želiš li napisati pjesmu, Razgovor sa sjenom visoke planine,
Sjeni Julija Klovića
• sa zbirkom Prijateljstvo riječi
(1981.) pjesnik raskida s
idealiziranim, bukoličkim
karakterom svojeg pjesništva, a s
Kruhom svagdanjim (1986) sasvim
prekida izravne veze s Rastušjem
Poetika:
• piše slobodnim stihom
• naročitu ulogu u građenju stiha posvećuje
pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva
• prevladava sklonost prema sintaktičkim
ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom
osmercu i desetercu te daktilskom početku, a
naročito završetku stiha
• vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i sažet, formiran
pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te Šimića
• sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno
pjesništvo gubilo
• naročito je utjecao na krugovašku pjesničku generaciju
• Uredio je mnoga sabrana djela hrvatskih pisaca
• Pjesme su mu prevedene na nekoliko svjetskih jezika
Zadatak:
• Pročitati i interpretirati pjesmu Dugo u noć, u zimsku bijelu noć
• Odgovoriti na pitanja za analizu koja se nalaze ispod pjesme
• Pronaći obilježja prema kojima bismo ovu pjesmu svrstali u prvu fazu
stvaralaštva.
• Pročitati ostale pjesme iz čitanke – obratiti pažnju na teme i poruke,
također odrediti kojoj fazi Tadijanovićeva stvaralaštva pripada koja
pjesma

More Related Content

Similar to Dragutin Tadijanović - pjesništvo.pptx

Similar to Dragutin Tadijanović - pjesništvo.pptx (19)

Starcevic
StarcevicStarcevic
Starcevic
 
August Senoa
August SenoaAugust Senoa
August Senoa
 
MARIN_DRŽIĆ_ppt.ppt
MARIN_DRŽIĆ_ppt.pptMARIN_DRŽIĆ_ppt.ppt
MARIN_DRŽIĆ_ppt.ppt
 
dobrisa_cesaric_ PROFIL KLETT.pptx
dobrisa_cesaric_ PROFIL KLETT.pptxdobrisa_cesaric_ PROFIL KLETT.pptx
dobrisa_cesaric_ PROFIL KLETT.pptx
 
ABOUT AUTHOR'S POETRY
ABOUT AUTHOR'S POETRYABOUT AUTHOR'S POETRY
ABOUT AUTHOR'S POETRY
 
Minhenski krug hrvatsko slikarstvo 1.polobice 20. st dio 3
Minhenski krug   hrvatsko slikarstvo 1.polobice 20. st dio 3Minhenski krug   hrvatsko slikarstvo 1.polobice 20. st dio 3
Minhenski krug hrvatsko slikarstvo 1.polobice 20. st dio 3
 
Basta sljezove boje
Basta sljezove bojeBasta sljezove boje
Basta sljezove boje
 
Basta sljezove boje
Basta sljezove bojeBasta sljezove boje
Basta sljezove boje
 
A.b.simic
A.b.simicA.b.simic
A.b.simic
 
Slavko Mihalić.pptx
Slavko Mihalić.pptxSlavko Mihalić.pptx
Slavko Mihalić.pptx
 
Mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva
Mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društvaMandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva
Mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva
 
Dundo maroje
Dundo marojeDundo maroje
Dundo maroje
 
Lirika
LirikaLirika
Lirika
 
Šenoa - Predrealizam u hrvatskoj književnosti
Šenoa - Predrealizam u hrvatskoj književnostiŠenoa - Predrealizam u hrvatskoj književnosti
Šenoa - Predrealizam u hrvatskoj književnosti
 
Luka Sorkočević
Luka SorkočevićLuka Sorkočević
Luka Sorkočević
 
Ignjat job
Ignjat jobIgnjat job
Ignjat job
 
Miroslav Krleža - Maja Petras
Miroslav Krleža - Maja PetrasMiroslav Krleža - Maja Petras
Miroslav Krleža - Maja Petras
 
12.docx
12.docx12.docx
12.docx
 
Lovrakovi dječaci
Lovrakovi dječaciLovrakovi dječaci
Lovrakovi dječaci
 

Dragutin Tadijanović - pjesništvo.pptx

  • 2. Stvaralaštvo: • hrvatski je pjesnik, rođen je 1905. u Rastušju kraj Slavonskog Broda, a umro 2007. u Zagrebu • prvu pjesmu (Tužna jesen) objavio je u đačkoj "Omladini" 1922. pod pseud. Margan Tadeon • pod svojim imenom počinje objavljivati 1930. u "Književniku" i "Hrvatskoj reviji" • jednostavnim i depateriziranim govorom opredjelio se za intimne i zavičajne teme
  • 3. 1. FAZA (1920.-35.) • napustivši zavičaj te prešavši u Zagreb, ostaje mitski povezan s prirodom i djetinjstvom rodnoga Rastušja • u pjesmama Visoka žuta žita, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Sunce nad oranicama, Moja baka blagosilje žito itd. on nudi "autentičnost izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti"
  • 4. • gubitak zavičajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osmljenosti i otuđenosti • prevladava jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao ključna tema
  • 5. 2. FAZA (1936.-45.) • prelazi u novo razdoblje u kojem je očitije suprotstavljanje urbanoga i ruralnoga, europskoga i zavičajnoga, prošlosti i budućnosti • gubitak veza sa zavičajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom života, čime se pjesnik dotiče ne samo egzistencijalističke, već i ontološke strane čovjekova života
  • 6. 3. FAZA (1951.-2007.) • lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija • lirski subjekt postaje kritički distanciran, nerijetko ironičan i autoironičan, skeptičan i rezigniran, nenametljivo meditativan i kontemplativan, ali i dalje nesklon i imaginativnosti i eksperimentu • Elegija o pjesniku koji nije dugo godina pjevao ( 1953)
  • 7. • pozornost sa Slavonije i Rastušja sada se preusmjerava prema novim, u prvom redu urbano-povijesnim i metapoetsko- intertekstualnim sadržajima • Prsten, Kad me više ne bude, Na grobu George Trakla, Ljudski vijek, Želiš li napisati pjesmu, Razgovor sa sjenom visoke planine, Sjeni Julija Klovića
  • 8. • sa zbirkom Prijateljstvo riječi (1981.) pjesnik raskida s idealiziranim, bukoličkim karakterom svojeg pjesništva, a s Kruhom svagdanjim (1986) sasvim prekida izravne veze s Rastušjem
  • 9. Poetika: • piše slobodnim stihom • naročitu ulogu u građenju stiha posvećuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva • prevladava sklonost prema sintaktičkim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom početku, a naročito završetku stiha
  • 10. • vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i sažet, formiran pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te Šimića • sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesništvo gubilo • naročito je utjecao na krugovašku pjesničku generaciju • Uredio je mnoga sabrana djela hrvatskih pisaca • Pjesme su mu prevedene na nekoliko svjetskih jezika
  • 11. Zadatak: • Pročitati i interpretirati pjesmu Dugo u noć, u zimsku bijelu noć • Odgovoriti na pitanja za analizu koja se nalaze ispod pjesme • Pronaći obilježja prema kojima bismo ovu pjesmu svrstali u prvu fazu stvaralaštva. • Pročitati ostale pjesme iz čitanke – obratiti pažnju na teme i poruke, također odrediti kojoj fazi Tadijanovićeva stvaralaštva pripada koja pjesma