2. Stvaralaštvo:
• hrvatski je pjesnik, rođen je 1905. u Rastušju kraj Slavonskog Broda, a umro
2007. u Zagrebu
• prvu pjesmu (Tužna jesen) objavio je u đačkoj "Omladini" 1922. pod pseud.
Margan Tadeon
• pod svojim imenom počinje objavljivati 1930. u "Književniku" i "Hrvatskoj
reviji"
• jednostavnim i depateriziranim govorom opredjelio se za intimne i zavičajne
teme
3. 1. FAZA (1920.-35.)
• napustivši zavičaj te prešavši u Zagreb, ostaje mitski povezan s prirodom i
djetinjstvom rodnoga Rastušja
• u pjesmama Visoka žuta žita, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Sunce
nad oranicama, Moja baka blagosilje žito itd. on nudi "autentičnost
izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti"
4. • gubitak zavičajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom
pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osmljenosti i
otuđenosti
• prevladava jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i
spontanosti te povratak kao ključna tema
5. 2. FAZA (1936.-45.)
• prelazi u novo razdoblje u kojem je očitije suprotstavljanje urbanoga i
ruralnoga, europskoga i zavičajnoga, prošlosti i budućnosti
• gubitak veza sa zavičajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje
kao gubitak kontakta sa smislom života, čime se pjesnik dotiče ne samo
egzistencijalističke, već i ontološke strane čovjekova života
6. 3. FAZA (1951.-2007.)
• lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija
• lirski subjekt postaje kritički distanciran, nerijetko ironičan i autoironičan,
skeptičan i rezigniran, nenametljivo meditativan i kontemplativan, ali i dalje
nesklon i imaginativnosti i eksperimentu
• Elegija o pjesniku koji nije dugo godina pjevao ( 1953)
7. • pozornost sa Slavonije i Rastušja sada se preusmjerava prema
novim, u prvom redu urbano-povijesnim i metapoetsko-
intertekstualnim sadržajima
• Prsten, Kad me više ne bude, Na grobu George Trakla, Ljudski
vijek, Želiš li napisati pjesmu, Razgovor sa sjenom visoke planine,
Sjeni Julija Klovića
8. • sa zbirkom Prijateljstvo riječi
(1981.) pjesnik raskida s
idealiziranim, bukoličkim
karakterom svojeg pjesništva, a s
Kruhom svagdanjim (1986) sasvim
prekida izravne veze s Rastušjem
9. Poetika:
• piše slobodnim stihom
• naročitu ulogu u građenju stiha posvećuje
pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva
• prevladava sklonost prema sintaktičkim
ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom
osmercu i desetercu te daktilskom početku, a
naročito završetku stiha
10. • vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i sažet, formiran
pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te Šimića
• sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno
pjesništvo gubilo
• naročito je utjecao na krugovašku pjesničku generaciju
• Uredio je mnoga sabrana djela hrvatskih pisaca
• Pjesme su mu prevedene na nekoliko svjetskih jezika
11. Zadatak:
• Pročitati i interpretirati pjesmu Dugo u noć, u zimsku bijelu noć
• Odgovoriti na pitanja za analizu koja se nalaze ispod pjesme
• Pronaći obilježja prema kojima bismo ovu pjesmu svrstali u prvu fazu
stvaralaštva.
• Pročitati ostale pjesme iz čitanke – obratiti pažnju na teme i poruke,
također odrediti kojoj fazi Tadijanovićeva stvaralaštva pripada koja
pjesma