U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole?
Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi.
pregledni znanstveni rad;
Zbornik radova Međunarodne znanstvene konferencije ''Kontroverze suvremene pedagogije i prakse odgoja i obrazovanja''; Mostar, listopad 2008.
U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole?
Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi.
pregledni znanstveni rad;
Zbornik radova Međunarodne znanstvene konferencije ''Kontroverze suvremene pedagogije i prakse odgoja i obrazovanja''; Mostar, listopad 2008.
2. Zakonska regulativa
Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog školovanja
učenika s teškoćama u razvoju ostvaruju se na načine
predviđene:
1. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(07/2008)
2. Državnim pedagoškim standardom (05/2008)
3. Pravilnikom o upisu djece u osnovnu školu (Narodne novine,
13/1991)
4. Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanja učenika s
teškoćama u razvoju (Narodne novine, 23/1991)
5. Naputkom za rad stručnog tima za opservaciju učenika s teškoćama
u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske,
2/1993)
3. Učenici s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama
• daroviti učenici
• učenici s teškoćama
4. Učenici s teškoćama (čl.65. Zakona) :
• učenici s teškoćama u razvoju
• učenici s teškoćama u učenju, problemima u
ponašanju i emocionalnim problemima
• učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim,
socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim
čimbenicima
5. • Novost je što se kao posebne skupine ističu
– učenici s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti
– učenici sa specifičnim teškoćama učenja,
– učenici s poremećajima u ponašanju
– učenici s emocionalnim teškoćama
Ovakvi učenici čine više od 50% sve djece s
posebnim potrebama
6. Školovanje djece s posebnim
potrebama u Hrvatskoj
• redovne osnovne škole
• posebne odgojno – obrazovne ustanove
7. Redovna osnovna škola
• potpuna integracija
(čl.4 Pravilnika )
• redovni razredni odjel
• redovni ili prilagođeni
nastavni programi
• individualizirani postupci
u radu
• edukacijsko-
rehabilitacijski postupci
• djelomična integracija
(čl.7 Pravilnika )
• učenici s LMR
• dio nastavnih sadržaja u
posebnom razrednom
odjelu, a dio u matičnom
razredu
8. Potpuna integracija
temeljem Rješenja po čl.65 Zakona o odgoju i obrazovanju… i čl.4. Pravilnika o radu s djecom s TUR
određuje se :
• prilagođeni
program
• učenici sa smanjenim
intelektualnim sposobnostima
• za predmete u kojima ne može
svladati ni minimum programa
• odobrava se na Učiteljskom
vijeću
u razredni odjel može biti uključeno najviše 3
učenika s teškoćama (u razredu najviše 20
učenika). Broj učenika u razrednom
odjeljenju smanjuje se za 2 učenika kod
uključenja 1 učenika s posebnim odgojno –
obrazovnim potrebama
• redovni program uz
individualizirani
pristup
• bez smanjenja opsega sadržaja
• prilagodba postupaka i metoda
u radu sa učenikom
10. Godišnje planiranje
• inicijalna procjena stanja – jake strane
• ciljevi i zadatci – dugoročni/kratkoročni
• metode individualizacije, postupci prilagođavanja,
sredstva i pomagala
• praćenje i ocjenjivanje
11. Mjesečno planiranje (PP)
• ne postoji univerzalni PP
• ne znači samo suziti i ograničiti nastavne sadržaje već i izbor
odgovarajućih strategija i metoda poučavanja
• temelji se na sposobnostima i jakim stranama
• pri izradi izvršiti inicijalnu procjenu, prilagodbu u edukacijskom
procesu, praćenje i ocjenjivanje te finalnu procjenu
• mjesečni PP sadržava : sadržaj edukacije, postupke prilagođavanja,
metode i sredstva te razinu znanja
• dobra prilagodba : učenik ima priliku u odjelu s vršnjacima razviti
svoje vještine, znanja i osposobiti se za sljedeći stupanj školovanja ili
zaposlenje
12. Inicijalna procjena
• utvrditi trenutnu realnu razinu učenikovih sposobnosti
• obvezno za svaki predmet svake školske godine
• provodi se na početku školske godine
• rezultati se vrjednuju opisno s obzirom na uspješnost i
prisutne teškoće
• što učenik može/ne može - sposobnosti
• što učenika zanima – interesi
• što učeniku treba - potrebe
• što učenik zna – razina znanja
14. Praćenje i ocjenjivanje
• praćenje je pojedinačno i grupno
• u svim dijelovima odgojno – obrazovnog rada
• provjeravanje naučenog usmeno ili pismeno
• izbjegavati javno obavještavanje o neuspjehu
• učenici 1. – 4 razreda ne ponavljaju razred
• učenici 5. – 8. razreda mogu ponavljati ako nisu svladali
program (procjena učitelja i stručnog suradnika)
• učenika uspoređujemo s njim samim a ne s drugim
učenicima
15. Finalna procjena
• temelji se na kontinuiranom praćenju
napredovanja učenika
• iskazuje se u obliku izvješća
• evaluacija napredovanja provodi se polugodišnje i
godišnje
• cjelokupna uspješnost procjenjuje se u odnosu na
početnu poziciju
• u odnosu na finalnu procjenu po potrebi provesti
izmjenu i dopunu načina izvođenja programa
16. Nastavak školovanja
• učenik ima pravo nastavka školovanja u
redovnim srednjim školama
• temeljem Rješenja o primjerenom obliku
školovanja i Mišljenja službe za
profesionalno usmjeravanje i naobrazbu
Zavoda za zapošljavanje ostvaruju pravo na
izravan upis
17. Budućnost…
• osiguranje jednakih mogućnosti za sudjelovanje u odgojno –
obrazovnom procesu učenicima s posebnim odgojno – obrazovnim
potrebama
• više integracija djece u redovne škole; uključivanje u posebne
odgojno – obrazovne ustanove svesti na najmanju moguću mjeru i
samo u slučajevima kada je to nužno za primjeren razvoj djeteta
• individualizirani kurikulum, diferencirani programi, bonus nastava,
nastava u kući, asistent u nastavi, mreža službi na lokalnoj razini,
mreža škola bez arhitektonskih barijera, područni referentni centri
18. “Nije problem kako da se riješimo razlika, već
kako da se ujedinjeni ponašamo živeći s tim
razlikama”
Tagora
VEOMA HETEROGENA SKUPINAnavesti primjere za svaku točku. objasniti razliku i pojavnost eksternalizirani/internalizirani pup
NAGLASITI DA UČENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA NISU SAMO DJECA KOJA IMJU OŠTEĆENJA ODREĐENE KATEGORIJE VEĆ SVA DJECA KOJA IZ RAZLIČITIH RAZLOGA IMAJU POTEŠKOĆA U SAVLADAVANJU ŠKOLSKOG GRADIVA I POSTIZANJU USPJEHA
jasnije pojasniti; 3-5% u općoj populaciji djece s teškoćama
pojasniti koji pravilnik, pojasniti što sluša i tko predaje u posebno i redovnom razredu, prednosti i nedostaci čl.7-NAGLASITI SITUACIJU U NAŠOJ ŠKOLI
pojasniti proceduru-opservacija, tko izdaje rješenje, promjenjivo, uz obveznu suglasnost roditelja jer ima pravo tužbe-pismeno potpisuju, vrlo bitna suradnja s roditeljima, često u otporu, ne prihvaćaju, dosadašnje iskustvo ipak pokazuje da shvate
Bitno razgovarati sa razredom, pripremiti i spriječiti izbjegavanje, ruganje i sl.
IZNIMNO-odgojna zapuštenost ili socijalna deprivacija
preporučljivo u prva tri tjedna
navesti da to imaju u uputama koje sam im dala za pisanje pp
naglasiti da sam pripremila načine prilagođavanja i podijeliti nakon predavanja
pitanje- je li program bio prilagođen, jesu li pravodobno prepoznati uzroci školskog neuspjeha (npr. dodatne razvojne ili obiteljske poteškoće i sl )
Rješenje je ulaznica u srednju školu a ne prepreka!!
Novost u kurikulumu da svjedodžba ima dodatak koji daje uvid u učenikova stvarna postignuća u odnosu na propisani standard odgojno-obrazovnih postignuća primjeren njegovoj kronološkoj dobi
-pojmovi iz prijedloga nacionalnog kurikuluma
- kod druge točke RAZLOZI: prava djece na jednako obrazovanje, školovanje u mjestu boravka (osiguranje prava na odrastanje u vlastitoj obitelji)