Što je ekoaktivizam? Kada i gdje je nastao? Koji su najaktualniji okolišni problemi u Hrvatskoj? Koji su uspjesi okolišnog aktivizma? Što ja kao pojedinac mogu promijeniti? Odgovore na ta, a i ostala pitanja vezana uz povijest ekološkog pokreta u Hrvatskoj i svijetu, dobili smo na predavanju Uvod u ekoaktivizam koje je u sklopu projekta Zelena knjižnica 26. veljače u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održao predsjednik Zelene akcije, Bernard Ivčić. Organizatori predavanja: Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

1. Uvod u ekoaktivizam
Bernard Ivčić

2. ZELENA AKCIJA
• Profesionalnom timu pomaže 100-tinjak volontera na raznim
poslovima Zelene akcije te 30-ak aktivista koji pomažu u svim
kampanjama javnog zagovaranja.
• Dva su osnovna načina djelovanja Zelene akcije:
• 1. Projekti zaštite okoliša – izvode se po cijeloj Hrvatskoj i čine oko
70% djelatnosti Zelene akcije.
• 2. Kampanje javnog zagovaranja – zagovaramo donošenje boljih
zakona i strategija od nadležnih institucija ili zaustavljanje projekata
koji će imati velik negativni utjecaj na okoliš. U tome koristimo razne
metode: priopćenja i tiskovne konferencije, ulične akcije, masovne
prosvjede, akcije građanskog neposluha, ali isključivo nenasilne i koje
ne zadiru u vrednote definirane Ustavom. Ove aktivnosti čine oko 30%
djelatnosti Zelene akcije.

3. Programi Zelene akcije
• Zaštita prirodnih resursa
• Gospodarenje otpadom
• Pravo okoliša
• Centar za okoliš
• Transportni program
• Energetski program
• Klimatski program
• Zeleni telefon

7. • Ekologija – prirodna znanost o odnosima među živim bićima te njihovu odnosu s
okolinom
• Zaštita okoliša – ljudska djelatnost - skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima
je cilj sprečavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprečavanje nastanka šteta,
smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije
nastanka štete.
• Priroda - sve ono što čovjeka okružuje, a što nije stvorio čovjek (i živo i neživo)
• Okoliš - sve što čovjeka okružuje - uključuje i prirodu i ono što je stvorio čovjek
• Aktivizam – usmjeren na stvaranje promjene za opće dobro, nije bitno postoji li
novčana nagrada. Može biti usmjeren direktno na ponašanje pojedinaca kako bi se
promijenili ili na, primjerice, institucije koje donose odluke kako bi se posredno
promijenilo društvo
• Volontiranje – dobrovoljni rad bez naknade, koji se izvodi kao pomoć konkretnim
ljudima ili za opće dobro.
• Ekoaktivizam – aktivizam u području zaštite okoliša.

10. Povijest ljudskog utjecaja na okoliš
- čovjek utječe na okoliš od pretpovijesnog doba (sakupljačka
društva, poljoprivreda... rast populacije)
- doba velikih otkrića  istrebljivanje autohtonih vrsta
- industrijska revolucija  zagađenje voda i početak
deforestacije
- zelena revolucija  pesticidi
- nuklearna revolucija  radioaktivni otpad
- biotehnološka revolucija  GMO-i

11. 1950-te
• Hladni rat
• Antinuklearni i mirovni prosvjedi
• Zabrinutost za opstanak ljudske vrste
• Zelena revolucija i pesticidi
1960-te
• 1962. Rachel Carlson “SILENT SPRING” – DDT
• Osnovan WWF

12. 1970-te
• Početak ekološkog pokreta u pravom smislu riječi
• Rimski klub - ograničenje rasta populacije
• Hipoteza Geje - zemlje kao jedinstvenog organizma
• 22.04.1970. Dan planeta Zemlje - prva proslava - 20
milijuna ljudi - zakonske ragulative o zaštiti okoliša
• Konferencija UN-a u Stocholmu 1972. - posvećena okolišu
• 1973. Prva naftna kriza
• Osnivanje organizacija za zaštitu okoliša (Greenpeace,

13. 1980-te i 1990-te
• 80-te nove ekološke katastrofe - Bhopal (1984)
(Union Carbide tvornica pesticida);
• otkrivena ozonska rupa iznad Antarktika (1985);
• efekt globalnog zatopljenja; Černobil (1986);
• 90-te - konvencija u Rio-u (Earth Summit), Kyoto
• gubitak bioraznolikosti i globalno zatopljenje

14. Izlijevanje nafte
1989. Bahia Paraiso
1989. Exxon Valdez
1992. Katina P
1992. Aegean Sea
1993. Braer
1994. Cosma A
1996. Sea Empress
1997. Nachodka
1999. Erika
2001. Jessica
2002. Prestige
2003. MT Tasman Spriti

15. Koncept održivog razvoja
Koncept razvoja kojim se zadovoljavaju potrebe
sadašnjih generacija bez da se ugrožava mogućnost
da buduće generacije budu u stanju zadovoljiti svoje
potrebe
Tri stupa održivog razvoja
okoliš društvo ekonomija

18. • Današnji problemi
• Ako se potrošnja vode nastavi ovim tempom, 2/3 ljudi
na svijetu do 2025. neće imati dovoljno vode za
osnovne potrebe
• Više od 1 milijarde ljudi nema pristup energiji
• Zagađena voda širom svijeta utječe na zdravlje 1,2
milijarde ljudi i doprinosi svake godine smrti 15 milijuna
djece ispod 5 godina starosti
• Krčenje prašuma
• 138 vrsta izumre dnevno

19. • Friends of the Earth International
• WWF
• Greenpeace

20. Ekoaktivizam u RH
• 1986. – SVARUN – Radna grupa za mirovni i ekološki
pokret
• 1988. – Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja (DUKŽ)
• 1990. Zelena akcija osnovana
• Dan planeta Zemlje u Hrvatskoj – DUKŽ 1991. – 1996.,
poslije Zelena akcija
• 1995. Zelena Istra, Zeleni Osijek, 1998. Sunce

21. Utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje
• bolesti respiratornog sustava, kardiovaskularnog sustava,
alergije, rak, diabetes...
• U EU 25% djece boluje od neke vrste alergije
• procjenjuje se da svake godine u EU od posljedica bolesti
kojima je uzrok zagađenje zraka umire 450.000 ljudi
• 2005. preko 2 milijuna preuranjenih smrti na globalnoj razini
(WHO)
• zagađenje zraka u EU smanjuje očekivani životni vijek za
prosječno 8,6 mjeseci

23. • U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi se „Do
2015. godine u Republici Hrvatskoj neće se graditi niti istraživati, odnosno
ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i
nuklearnih energana.“
• U članku 127. Prostornog plana Istarske županije (NN 02/02, 01/05, 04/05,
14/05 - pročišćeni tekst, 10/08 i 07/10) navodi se „Nova TE Plomin III,
mora koristiti plin kao energent.“, a slično se ponavlja i u članku
128. „Energent za TE Plomin III mora biti plin.“
• Također, u članku 33. istog dokumenta utvrđuje se da je maksimalna
zajednička snaga postojeće i planirane termoelektrane u Plominu 335
MW. Obzirom da je snaga TE Plomin II 220 MW, slijedi da snaga novog
bloka termoelektrane u Plominu može biti maksimalno 125
MW.
• HEP je 2007. godine zatražio izmjene Prostornog plana Istarske županije
kojima bi se omogućila izgradnja TE snage 500 MW koju bi pokretao
ugljen. Sam taj čin je priznanje nepostojanja takve mogućnosti u
Prostornom planu Istarske županije donesenom 2002. godine.

24. Rockwool

26. Emisije iz TEP C
• Najznačajnije emisije su: CO2, CO, SO2 (kao
sekundarni produkt nastaje SO3), NOx (NO,
NO2 i N2O), čestice PM10 (koje uključuju i
čestice PM2,5).
• Ostale emisije: teški metali, ugljikovodici,
policiklički aromatski ugljikovodici (PAH),
nemetanski hlapljivi organski spojevi
(NMHOS), dioksin (i njegovi derivati), furan (i
njegovi derivati).

27. Smanjenje očekivanog životnog vijeka zbog zagađenja
zraka lebdećim česticama

28. • u prosjeku svaki sektor u svim zemljama,
uključujući Hrvatsku, morat će smanjiti emisije
za više od 80 % do 2050. (osim prometa i
poljoprivrede koji će po procjeni Europske komisije
smanjiti emisije manje od toga).
• Za Hrvatsku to znači slijedeće: ako je bazna godina 1990.
s 31.322.000 t CO2eq onda 80 % manje emisije znači
6.264.400 t CO2eq., a 95 % manje znači 1.566.100 t
CO2eq.
• “TEP C” bi svake godine emitirala 2.644.068 t CO2eq.
• Prema tome, udio ukupnih emisija za Hrvatsku
samo iz “TEP C” bi bio negdje izmedu 40 % i više
od 100 %.

29. CCS
• Uz CCS
efikasnost
se smanjuje
s 45 % na
33-36 %.
(podatak iz
SUO)

31. New coal plant
proposals in
EU - early
2008 and since
2008:
20 projects
under
construction or
very advanced
development
114 announced
Source: ECF analysis. Columns are representative and not to scale

32. Europe’s coal renaissance: reality check
Then Now
20 plants under 14 built
construction
5 in the courts
1 became gas (IGCC)
114 announced 66 abandoned
24 still ‘planning’ but far from investment decisions
Lünen coal plant – 22 still just announced
construction
halted, unlikely to 2 nominally reached construction stage
re-start
No evidence more than a
handful of new coal plants will
ever be built in the EU

33. What electricity capacity is the EU actually
building? 2011 data
In 2011 71% of
installed capacity in the
EU was RES
Neurath the ONLY
new coal plant online –
only coal pending was
under construction
before mid 2008
This is a consistent
pattern – gas and RES
are replacing coal
33 Source: EWEA, 2012

34. "We will not be building any
more major new coal or gas-
fired
power plants for now, either. The
BoAplus project at the
Niederaussem site could be the one
exception. Fundamentally
we consider lignite-fired electricity
generation in the Rhenish
region to be a sensible and
necessary long-term move. But we
will not be making any decision
to build until we have the
appropriate, legally
incontestable approvals and are
convinced
it will be profitable to do so."

37. Kampanja javnog zagovaranja je niz povezanih
aktivnosti u nekom vremenskom periodu koje služe
zajedničkom cilju, npr. da se donositelji odluka, u
institucijama ili u tvrtkama, potaknu na akciju kakvu
želimo, da službeno donesu odluke koje mi
smatramo korisnima i počnu ih provoditi, odnosno
da ukinu ili zabrane nešto što je u njihovoj
nadležnosti i što mi smatramo štetnim po društvo i
okoliš. Tu se obično kombiniraju direktno lobiranje,
informiranje i dobivanje povratnih informacija od
javnosti, publikacija raznih materijala, akcije javnog
zagovaranja, priopćenja, tiskovne konferencije,
pravni pritisak na institucije, peticije, prosvjedi i
obično, ako se sve drugo pokaže nedovoljno,
direktna akcija, odnosno građanski neposluh.

38. • Za uspješnu kamanju bitno je napraviti dobru analizu problema i
postaviti cilj prije nego se krene u kampanju. Naravno, ako neki
problem možemo riješiti na jednostavniji način – npr. jednom
akcijom, pismom ili tiskovnom konferencijom, kampanju nećemo ni
raditi.
• Identificirati potencijalne partnere i “saveznike” u kampanji. Često
koalicija nekoliko udruga/inicijativa može postići više od jedne.
• Umrežavanje- međunarodno i nacionalno
• Po mogućnosti, dobro je, formalno ili neformalno, istražiti javno
mnijenje u ciljanoj skupini; ista vrsta prosvjeda može polučiti
uspjeh ili neuspjeh na političkom planu, ovisno o podršci građana
(biračkog tijela) ili njezinu izostanku.
• Akcije unutar kampanja

39. • Akcije javnog zagovaranja su dio kampanja, ali
mogu se održavati i samostalno.
• Akcije javnog zagovaranja su akcije stavljanja pritiska
direktno na instituciju ili tvrtku koja ima ovlasti stvari
promijeniti nabolje u smjeru u kojem mi to želimo. Kao
građanske inicijative i predstavnici javnosti, mi ih akcijom
potičemo na to
• Dijelimo ih na akcije (performanse) i masovne prosvjede.
• Osim direktnih akcija postoje i akcije tzv. građanskog
neposluha, kad se akcijom krši neki zakon ili propis, ali
se akcija temelji na moralnim principima i principu
nenasilnog djelovanja

43. • PLANIRANJE I IZVEDBA AKCIJA
Za uspjeh akcije bitno je da se ona dobro isplanira i pripremi. Naravno, pri analizi
problema prvo se ispita mogućnost djelovanja i na druge načine, pa možda
za rješenje nekog problema uopće ne moramo raditi akciju.
Prilikom osmišljavanja akcije treba se odgovoriti na sljedeća pitanja:
∀ Koja je svrha akcije i što se njome želi postići? To će pomoći odgovoriti
što, kada i kako se radi.
∀ Kada i kojim povodom? Treba se voditi planom i rasporedom događanja
unutar institucija (npr. zasjedanje skupštine, suđenje) kako bi se na njih
stavio pritisak da djeluju ODMAH te situacijama koje uvećavaju vjerojatnost
da će mediji akciju popratiti (osim kao već navedeno, npr. godišnjice, dani
obilježavanja određene tematike i sl.
∀ Gdje će se akcija izvesti? Ovisi je li akcija za medije ili za građane, želi li
akcija direktno utjecati na neku instituciju – u tom slučaju najbolje je raditi je
na samoj lokaciji institucije itd.
∀ Što se točno želi napraviti?
∀ Kako će se to napraviti? Ovo je veći dio planiranja. Ono što će se na kraju
izvesti ovisi o puno faktora osim naših želja – kao npr. kolikim budžetom i s
koliko ljudi raspolažemo. U stvarnosti će faktori izvedivosti i praktičnosti često
modificirati odluke o tome “što” se radi.

44. • TIJEK PRIPREME AKCIJE
• MASOVNI PROSVJED ili AKCIJA
• PROCEDURE JAVNIH OKUPLJANJA
• KAKO IZRADITI TRANSPARENT?
• KAKO MOBILIZIRATI AKTIVISTE?
• KAKO MOTIVIRATI I ZADRŽATI AKTIVISTE
• KOORDINACIJA GRUPE
• PARTICIPATIVNO ODLUČ IVANJE I TIMSKI RAD
• KOMUNIKACIJA S GRAĐ ANIMA
• TISKANI MATERIJALI
• MEDIJI (POZIV ZA MEDIJE, PRIOPĆ ENJE ZA MEDIJE,
IZJAVA I INTERVJU,

45. • www.zelena-akcija.hr
• za@zelena-akcija.hr