Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Mladen Domazet: Odrast 2015

813 views

Published on

Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo naslov je predavanja koje je u sklopu Zelene knjižnice održao dr.sc Mladen Domazet na Fakultetu za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković” u ponedjeljak 27. travnja 2015. godine u 17 sati. (30 korisnika)

Published in: Environment
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Mladen Domazet: Odrast 2015

  1. 1. Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo Mladen Domazet Grupa 22 www.grupa22.hr
  2. 2. • Znanstveni suradnik: IDIZ, Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti (CIDNO) • BA PhysPhil, dr.sc. filozofija znanosti • Interdisciplinarno polje obrazovanja: prirodoslovno obrazovanje, obrazovanje za održivost, filozofija znanosti • Interdisciplinarnost: europski obrazovni programi ‘globalni izazovi’, ‘humana dimenzija globalne promjene’ itd. • Istraživački tim CIDNO: komparativna sociološka empirijska istraživanja, teorija održivog razvoja, specifičnosti semiperiferije
  3. 3. • izvaninstitucionalna, multidisciplinarna, zeleno-lijeva istraživačka i zagovaračka organizacija • istraživanja u područjima koja smatramo važnima za odgovore na specifične izazove 21. stoljeća
  4. 4. Globalni rast 1. Globalna ekonomija trenutno troši 140% kapaciteta prirodne osnove a) Do 2050.g. želimo to rastom podići na 500% do 700% b) Čak i kad uključimo povećanja učinkovitosti po dosadašnjim stopama ovo još uvijek treba 300-400% planetarnog kapaciteta do 2050.g. 2. Suvremeni dominantni model razvoja neravnomjerno raspoređuje dobrobiti razvoja a) 20% najbogatijih posjeduje 80% dobara, siromašnih 50% posjeduje samo 1% dobara b) 1950.g.: Afrikanac 11X siromašniji od Amerikanca, 2000.g.: Afrikanac 19X siromašniji od Amerikanca
  5. 5. Globalni rast 1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja 2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje – Hrvatska: oko 60% EU prosjeka –udvostručiti? → do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove
  6. 6. Globalni rast 1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja 2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje – Hrvatska: oko 60% EU prosjeka – skoro udvostručiti → do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove
  7. 7. degrowth ≈ odrast • Ekonomski rast: Povećanje količine roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji u danom vremenskom periodu, usko povezano s materijalima i energijom koje dano društvo crpi, procesira, preveze i distribuira, te mjereno kao porast realnog BDP-a – Nemaš cipele → tkanina i potplat + ruke + dizajn = cipele + znanje + cipele – Rješava problem oskudice u rastućem društvu?
  8. 8. degrowth ≈ odrast • Od-rast:Društveno održivo i jednakopravno smanjenje (i konačna stabilizacija) materijala i energije koje društvo crpi, procesira, prevozi i distribuira kako bi ih konzumiralo i vratilo u okoliš kao otpad – Procjep: ‘zeleni rast’: smanjenje materijala i energije, povećanje roba i usluga?
  9. 9. Zeleni? • „Saudi America”: proizvodi dovoljno fosilnih goriva za izvoz – Kina i ostali ne posustaju • Masovno crpimo što više resursa možemo, utrka za ostatke (Klare 2012) • Trošimo 70 milijuna tona tkanine godišnje, 3X više per capita nego 1950.g. – 145 milijuna tona ugljena, 7.5 trilijuna litara vode • Ekonomski rast: zarada, zaposlenja, zdravstvo
  10. 10. Društveni metabolizam
  11. 11. Stoljeća sretnog rasta? • U 20. st.: udvostručili ljudsku konzumaciju primarne solarne proizvodnje hrane, tkanine i goriva; s 13% na 25% potencijalnog biljnog prirasta • I=P*A*T – Lovci sakupljači: 10X veći utjecaj od preživljavanja – Agrarna društva: 100X veći utjecaj od p. – Industrijska društva 1000X veći utjecaj od p. – Do 1960.g. tehnologija je povećavala utjecaj, ponovo raste od 2000.g. – 100X veće emisije CO2 kroz 2000 godina
  12. 12. • Tranzicija u novi metabolički režim je neizbježna (Fischer-Kowalski et. al., in print) – ‘Prljavi rast’ prva reakcija na katastrofalni slom (Steinberger et al. 2013) • Civilizacija je nadvladavanje prirode. U konačnici, priroda je ograničeni vanjski faktor. – Ne treba nam nikakav ‘od-rast’. • Environmentalists’ paradox: sve se uništava, resursi nestaju, a ljudski razvoj napreduje (HDI) – Nejednakosti prikrivene prosjecima: ima i onih kojima je puno gore zbog razvoja – Vremenski odmak: posljedice tek dolaze
  13. 13. Ograničenja proizvodnje hrane (B. Anderson) 1. 9+ milijardi ljudi 2050.g. 2. Intenzivnija mesna prehrana rastuće srednje klase 3. 10cal primarne energije potrebno za proizvodnju 1cal suvremene hrane 4. Agrotehnologija može povećati otpornost na suše i nametnike za nekoliko postotaka, ne 50% ili 100% 5. Sva plodna polja već se koriste za proizvodnju, dodatna će morati krčiti šume i staništa 6. Povećanja prinosa uglavnom su ostvarena u polu-sušnim područjima uz navodnjavanje, ugroženo u budućnosti 7. Nafta (transport, rad, rudarstvo, pesticidi) i zemni plin (dušična goriva) ograničeni 8. Fosfor (P), ključni sastojak mineralnih gnojiva, ograničen →ali bili smo mi ograničeni hranom već 1600.g. i vidi nas sad?
  14. 14. I što sad, generacijo? Tehnološko čudo – novi rast Društvena promjena – nužna odricanja
  15. 15. Ideja • Odrast ponajprije označuje kritiku rasta • Oslobođenje javne rasprave od idioma ekonomizma i ukinuće ekonomskog rasta kao društvenog cilja • Označuje željeni cilj: manje prirodnih resursa i drugačiju životnu organizaciju
  16. 16. Pokret(i) • „Zato što je ek. rast prirodno ograničen” • „Zato što ek. stagniramo i moramo pronaći blagostanje bez rasta” • „Zato što ekspanzivno kapitalističko društvo nikako ne može biti egalitarno” • „Zato što u praksi već opisuje kako ja živim”
  17. 17. Granice rasta • Rast je ne-ekonomičan: štete i nepravda se povećavaju brže od blagostanja i dobrobiti • Rast je nepravedan: izvoz zagađenja, neplaćeni ženski rad, komodifikacija društvenih odnosa • Rast je ekološki neodrživ: BDP visoko korelira s emisijama CO2; dekarbonizacija 100-1000 X niža od potrebne • Razvijene ekonomije već stagniraju: nema više velikih povrata na ulaganja (pad inovacija, čistih resursa, prostora za širenje)
  18. 18. Autonomija • Odrast je put u veću autonomiju – Zarobljeni sustavom i ideologijom • Oslobođenje od visoko-strukturiranog tehnološkog društva • Kolektivno ograničavanje samih sebe – Ne zbog dobrobiti prirode ili izbjegavanja ekološke katastrofe, nego jer je to dobar život • Demokracija i jednakost mogu se postići samo u sustavima ‘ljudskog reda veličine’ – malim
  19. 19. Repolitizacija • „Odrast”: namjerna provokacija da se repolitizira ekologija i prekine šuplji konsenzus ‘održivog razvoja’ – OR: laž, tehničkim mjerama obećava neograničeni rast bez utjecaja na okoliš – Vratimo politički stav: ekologiziranje društva – zamišljanje alternative modernističkom razvoju • Politizirati znanost i tehnologiju: čemu služe? • Zaustaviti tehnokraciju u politici • Povijesna privrženost svih modernih ekonomija reinvestiranju društvenog viška u novu proizvodnju
  20. 20. Kapitalizam • Rast je nužan za kapitalizam • Rast neizbježno povećava materijalnu proizvodnju i negativno utječe na biosferu – Periodi bez rasta su privremene recesije – Dugotrajni periodi bez rasta smanjuju nadnice i vode u socijalni bunt • Zadržati ograničeni kapitalizam ispod nametnute gornje granice resursa i iznad donje granice digniteta? – Postepeni prijelaz ili revolucija? – Je li to onda kapitalizam?
  21. 21. Na putu odrasta… • Nije kontinuirana putanja opadanja nego svjesni društveni prijelaz na zajedničko, jednostavnije i manje – Ekozajednice, digitalne zajednice, kooperative, urbani vrtovi, lokalne valute • Proizvodnja za korištenje ne prodaju, dobrovoljni rad, uzajamna razmjena umjesto zarade, nema logike širenja, povezivanje korisnika u zajednicu • Manji udio ugljika i manji materijalni metabolizam – Nisu zamjena za državne socijalne ustanove
  22. 22. Na putu odrasta… • Socijalne ustanove bez rasta – Bez rasta se povećava nezaposlenost – Nove socijalne ustanove koje razdvajaju plaćeno zaposlenje od rasta i blagostanje od plaćenog zaposlenja – Univerzalni temeljni dohodak, plan pune zaposlenosti, dijeljenje posla – Skrb, obrazovanje i zdravstvo: okosnica nove ekonomije, radno intenzivna
  23. 23. Na putu odrasta… • Novčarske i kreditne institucije – Lokalne valute, banke vremena, lokalni sustavi razmjene – Država preuzima stvaranje novog novca od privatnih banaka (javni novac) – Javni novac za temeljni dohodak, programe zaposlenosti i subvencije službama skrbi i brige za okoliš – Otpis duga, zaustavljanje pritiska rasta radi otplate duga (Kallis et al. 2009)
  24. 24. Na putu odrasta… • Politička tranzicija – Raznorodne strategije, pokret pokreta koji mijenjaju i svakodnevne prakse i državne institucije (Demaria et al. 2013) – ‘Pristojni’ i ‘nepristojni’ činitelji • Djelovanje u okviru postojećih okvira vladavine • Građanski neposluh, blokade, prosvjedi, sabotaže • Latouche (2009): kombinacija ljevičarskih stranaka i građanskih pokreta: Indignados, Occupy…
  25. 25. Civilizacijski fazni prijelaz • Sistemske promjene u smjeru odrasta kao i sistemske promjene u prošlosti – Povezivanje novih ekonomskih praksi i društvena borba za institucionalnu podršku takvim praksama • Odrast: odbacivanje hegemonije rasta i demokratsko redistributivno smanjivanje proizvodnje i potrošnje u razvijenim zemljama – Širi se izvan izdvojenih krugova radikalne ekologije – Nije legitimizacija smanjenja socijalne sigurnosti
  26. 26. Objašnjenja opsesije rastom • Rast nam treba jer su ljudi opsesivno zarobljeni na hedonističkoj pokretnoj traci (A. Smith i drugi) – K. Marx: iluzija je da kapitalističku ekonomiju pogoni potražnja potrošača, a ne bogatstvo ponude proizvođača i natjecanje u cijenama i prodaji • Ideološka zapovijed osnaživanja nacionalnih država, prerasla u široko-prihvaćenu vjeru u napredak (Purdey 2010) – Političko, ne ekonomsko pitanje – Politička pitanja možemo raspraviti promišljanjem politike
  27. 27. Ili… ili… • D. Kahneman (Marshall 2014): Nobel, psihologija „nikakva razina svijesti neće prevladati odbijanje žrtvovanja životnog standarda. Nema nam spasa.” – Hrana i seks, sebični gen, avioni, religijska tolerancija, ljudska prava, rodna ravnopravnost • Odrast: nije pokret prisilnog odricanja – Osvještavanje utjecaja životnog stila – Propitivanje što želimo od života, budućnosti
  28. 28. A gdje spada Hrvatska? • O’Niell (2012): Ključno istraživačko pitanje: kome rast, kome odrast, a kome sve kao i do sada? – Zapadna Europa i Sjeverna Amerika: naglo smanjenje ekonomske aktivnosti do postizanja statične ekonomske aktivnosti na puno nižoj razini. – Sub-saharska Afrika: nagli rast (uz ravnomjerniju distribuciju dobrobiti) – Ali što je s Kinom, Indijom, Južnom Amerikom i Istočnom Europom? – Još rasta ili zaokret na odrast? Prema kojim kriterijima odrediti strategije?
  29. 29. “…održivi gospodarski razvoj…” (nominalna strategija) • BDP per capita: – 65% prosjeka EU27 • Emisija CO2: – U najviših 30% zemalja svijeta (2009), 0.08% ukupnih globalnih emisija (2011) • Broj stanovnika (rođenih i doseljenih): – 0.06% globalnog stanovništva • Ekološki otisak per capita: – 2 X veći od globalno održivog, 2 X veći od lokalno obnovljivog, 80% EU prosjeka 30
  30. 30. BDP per capita nije razvoj CROATIA 0.2 0.4 0.6 0.8 1 0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 HDI2005 GDP per capita, $ ppp, 2005
  31. 31. HDI-IHDI, 2011 •Kad se uključi indeks nejednakosti (GINI) većini zemalja opadne vrijednost HDI •Hrvatska ispadne iz kluba najrazvijenijih zemalja •U odnosu na okuženje hrvatski HDI najviše opadne (15%) 32
  32. 32. Komponente hrvatskog EO 48% 26% 17% 9% Emisije CO2 (većinom vezane uz hranu i energiju) Obrada tla, ribarstvo, stočarstvo Korištenje šuma Izgrađena područja (infrastruktura i hidroakumulacija) 33
  33. 33. Koliko često? 34
  34. 34. Klima, standard, staklenik… 40.3 14.6 38.9 20,8 20.9 64.7 0% 20% 40% 60% 80% 100% Zaštita postojećeg klimatskog stanja trebala bi imati prioritet pred gospodarskim razvojem Prihvatiti smanjenje vašeg životnog standarda s ciljem zaštite okoliša (potpuno) se slažem niti se slažem niti ne slažem (uopće) se ne slažem 35
  35. 35. Kojem od navedenih energenata bi Hrvatska trebala dati prioritet kako bi udovoljila svojim budućim energetskim potrebama? (%) 36
  36. 36. ‘previše brinemo oko budućnosti okoliša, a premalo o sadašnjim cijenama i dostupnosti radnih mjesta’, prema osobnim prihodima (2011) 37
  37. 37. Kriza i prioriteti rasta
  38. 38. • Nesvjesni vlastitih ekoloških prednosti • Svjesni vlastitog relativnog i apsolutnog siromaštva
  39. 39. Hrvatska u europskom okruženju CROATIA 0.7 0.75 0.8 0.85 0.9 0.95 1 0.00 20,000.00 40,000.00 60,000.00 80,000.00 100,000.00 GDP per capita (2011) HDI2011
  40. 40. Prvo zarada, onda priroda? – na individualnoj razini: DA GDP per capita (2011) Individualenvironmentalactivation
  41. 41. Na kolektivnoj razini kritike štetnosti rasta po prirodu: NE AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0 $7,000.00 $27,000.00 $47,000.00 $67,000.00 $87,000.00 %growthcritics GDP per capita (2011)
  42. 42. Društvene nejednakosti smanjuju uvažavanje zaštite prirode (individualno) Austria Belgium Bulgaria Croatia Czech Republic Denmark Finland France Germany Latvia Lithuania Norway Slovakia Slovenia Spain Sweden Switzerland UK 14 14.5 15 15.5 16 16.5 17 17.5 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 Gini index Individualenvironmentalactivation
  43. 43. Ali siromaštvo ne smanjuje svijest o rizicima po prirodu Siromašnije zemlje • Hrvatska, Bugarska, Slovačka • Viša razina svijesti o okolišnim rizicima Bogatije zemlje  Austrija, Finska, Švedska…  Manja razina svijesti o okolišnim rizicima
  44. 44. Društvena paradigma i ‘ekonomija znanja’ u Europi Pro-environmental behaviour: very low Pro-environmental behaviour: higher Pro-environmental behaviour: lower
  45. 45. Teza prosperiteta – budućnost okoliša vs. radna mjesta (% neslaganje) AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 25.0 30.0 35.0 40.0 45.0 50.0 55.0 60.0 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 Inequality-adjusted income index
  46. 46. AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRAGER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 0.0 10.0 20.0 30.0 40.0 50.0 60.0 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 Teza prosperiteta – treba nam rast da zaštitimo okoliš (% neslaganje) Inequality-adjusted income index
  47. 47. AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 Rast uvijek šteti okolišu (% slaganje) Inequality-adjusted income index
  48. 48. Ekonomski napredak će usporiti ako ne brinemo za okoliš (% slaganje) AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLOESP SWE SWTZ GB 20.0% 25.0% 30.0% 35.0% 40.0% 45.0% 50.0% 55.0% 60.0% 65.0% 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 0.850
  49. 49. Tvrdoglava poluperiferija? III 2011* EF 2008* ACA (M) AMS (M) Active Degrowth (% disagree) Passive Degrowth (% agree) Previše okoliš,nedo voljno cijene i radna mjesta Rast da zaštiti okoliš Rast uvijek šteti okolišu Napredak će usporiti bez prikladne brige za okoliš Core Europe 0.749 5.59 16.47 8.16 53.4% 39.1% 38.6% 60.9% SP Europe 0.611 4.20 15.29 6.87 45% 22.9% 39.4% 67.6%
  50. 50. Demokratski potencijal za ‘odrast’ • Odrast-stavovi izraženiji u ostatku svijeta nego u Europi – Teza prosperiteta je dominantno europski fenomen • Siromašna europska semiperiferija ima bliske odrast-stavove ostatku svijeta po pitanju svijesti o ekološkim ograničenjima rasta (Passive Degrowth indicator) – Utjecaji siromaštva i neoliberalne društvene orijentacije u interakciji
  51. 51. Demokratski potencijal za ‘odrast’ • Razlike u prosperitetu i razina nejednakosti unutar društva prepreke su ‘odrast-politikama’ u Europi – Siromašnije europske zemlje zaostaju za bogatima u podršci odrastu – Globalno je svijest o granicama rasta obrnuto povezana s nacionalnim prosperitetom • Europljani odrastnici: zeleni i proaktivni, spremni na odricanje, zagovaraju redistribuciju, društveno povjerenje – Mlađi: strateške politike za odrast sada – Stariji: svijest o granicama rasta bez strateških odluka sada
  52. 52. Demokratski potencijal za ‘odrast’ • Socio-ekološka politika na semiperiferiji – kolektivna normativna ograničenja rasta ne ovise o razini nacionalnih prihoda – Odrast kao individualno materijalno odricanje ima veću potporu u bogatijim zemljama • Hrvatska ima dobre preduvjete za promjenu orijentacije prema održivim praksama uz održavanje viših razina razvijenosti, jer polazi sa višeg stupnja razvijenosti, a relativno nižeg ekološkog troška – unatoč visokoj prosječnoj razini razvijenosti, nejednakost je ozbiljan problem za razvojnu putanju Hrvatske – prvo bogaćenje onda odricanje
  53. 53. • Zašto odrast? – Upozorenja ekoloških ograničenja, autonomija, jednakost • Zašto odrast, ako se odreknemo prirode? – Sadašnja materijalna akumulacija je izrazito nejednaka, akumulacija nije razvoj – tehnologija ne može nadići sva ograničenja, – izostanak zadovoljstva životom – Smanjenje demokracije • Zašto odrast u HR danas? – Visoko razvijeno društvo, visoko nejednako društvo – Podložno ekološkoj krizi zajedno sa svima – Rebound efekt i ekološka modernizacija
  54. 54. • Odrast nije opravdanje mjera štednje u današnjoj Europi • Odrast nije romantični povratak u pred- modernu Arkadiju seoske proizvodnje • Rujan 2016.g. Budimpešta Vis…

×