SlideShare a Scribd company logo
1 of 27
“EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE”
   iliti “CENTAR UZAJAMNE POMOĆI”

         Pula, ožujak 2013. godine
               ZORAN SKALA

              zoran.skala@pgz.hr
ŠTO UČINITI ?!
- Kriza ne prolazi, već jača
- Broj nezaposlenih i egzistencijalno
ugroženih raste
- Država svu svoju administrativno-
regulatornu energiju usmjerava na
investitore, a ne na pomoć stanovništvu
    Ili procvat investicija, ili NIŠTA!
P R E T H O D N A P I T A N J A:

  KAKVA JE PRIRODA KRIZE U KOJOJ SE
             NALAZIMO?!

  DA LI DRŽAVA RAZUMIJE KORIJENSKE
            UZROKE KRIZE?!

DA LI JE NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS LIJEK
                ZA KRIZU?!

DA LI JE OŽIVLJAVANJE GOSPODARSKOG
           RASTA MOGUĆE?!
                                       3
“DA SAM JA NETKO…”
          Četiri slajda koji slijede morali bi moći
                    razumjeti i objasniti:

   Maturanti svih srednjih škola
   Studenti svih fakulteta
   Svi koji polažu stručne ispite za javne službe
   Planeri svih vrsta
   Zastupnici prije prisege za Sabor


    (Ispričavam se onima koji su bili na mojim ranijim predavanjima!)
Fosilna goriva, ugljični dioksid i
       gospodarski rast
6
Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!
               JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!



                                            Fokus planiranja




          Proizvodnja konvencionalne nafte opada
                                                     The Petroleum Plateau
                  4,5 do 6,7 % godišnje !             By Richard Heinberg
                                                   (MuseLetter #135 May 2003)
Vrhunac nafte (Peak Oil)
 objašnjenje Chrisa Skrebowskog (ODAC)
       ekonomskom terminologijom

   “Vrhunac nafte nastaje u onom trenutku
   kada trošak za dodatne količine nadilazi
cijenu koju ekonomije mogu platiti bez sloma
                    rasta”
        Kritične cijene (Douglas-Westwood analiza)
        Razvijene zemlje                Zemlje u razvoju
         > 90 $/barrel                   100-110 $/barrel


                                                            9
energija koju dobijete iz sustava_____
EROEI =
            energija koju ste uložili u njeno pridobivanje

     Nafta                        Hrana
Do 1960.              Predindustrijska poljop.
 EROEI 100                  EROEI 5 – 50

Danas                   Industrijska poljoprivreda
 EROEI 10                    EROEI 0,1

     Danas: kriza nafte = kriza hrane
Sagledajmo cijelu sliku - živimo u krizi koja
  nije samo ekonomska, ona je i:
• klimatska
• kraja ere fosilnih goriva
• hrane
• nestašice mnogih resursa
• vode
• okoliša
• rastućih nejednakosti
• društveno-ekonomskog modela
Jedini recept koji se nudi za izlazak iz krize je:
             GOSPODARSKI RAST
                                               11
GLOBALNO, DALJNJI GOSPODARSKI
RAST NIJE MOGUĆ NITI POŽELJAN, JER:

- Resursi na kojima je do sada počivao su sve
manje dostupni (količinama i cijenom), a i zato
jer je stalni rast u totalnoj suprotnosti sa
zakonima fizike;

- Rast napada prirodne sustave koji
podržavaju život čovjeka (klimatske promjene,
smanjivanje bioraznolikosti, onečišćenje
okoliša...)
                                              12
Što da radimo?
  Jedino rješenje koje nam Država nudi za
izlazak iz krize je gospodarski rast, a on nije
            moguć niti poželjan?!

    A da pokušamo nešto drukčije?

 Post Carbon Institute – Richard Heinberg
             “Bitka stoljeća”
    “Ekonomski laboratorij zajednice”


                                              13
- “Bitka stoljeća” – Scenariji


A. Business-as-usual (posao kao i obično)
B. Štednja (prezaduženost se rješava rezanjem
socijalnih troškova i ukidanjem socijalnih mreža
postavljenih proteklih desetljeća)

C. Centralizirano osiguravanje osnovnog za
život
D. Lokalna opskrba osnovnog
                                                   14
Bitka stoljeća - scenarij C

“Većina nacija ima mogućnost da podnese troškove
pokrivanja osnovnih potreba stanovništva.”

“Osiguravanje ljudima egzistencijalnog minimuma
ne uklanja sve fundamentalne probleme koji nas
sustižu sa svih strana, ali pruža društvenu stabilnost
i jednakost kako bi svijet dobio vremena za
suočavanje s dubljim egzistencijalnim izazovima.”



                                                     15
Za dobro svakog nacionalnog sudionika u upravljanju koji će možda čitati
  ovaj esej, navest ću nekoliko točaka koje sumiraju većinu savjeta koji su
                        proizašli iz ove vježbe scenarija:
• Jamčiti osnovu za opstanak cjelokupnoj javnosti što je duže moguće.
• Istovremeno, promovirati lokalnu proizvodnju osnovnih dobara, ojačati
lokalnu društvenu međupovezanost i podupirati lokalne ekonomije.
• Promovirati zaštitu okoliša i očuvanje resursa, smanjivati ovisnost o
fosilnim gorivima na svaki mogući način.
• Stabilizirati razinu populacije.
• Njegovati zdravo upravljanje (posebno u smislu participacije i
transparentnosti).
• Osigurati univerzalno obrazovanje u praktičnim vještinama (vrtlarenje,
kuhanje, popravak bicikala, šivanje, itd.) kao i osnovnim akademskim
predmetima (čitanje, matematika, znanost, kritičko razmišljanje i
povijest). Te naposljetku,
• Ne budite zli - to jest, nemojte podleći iskušenju da primijenite vojne
taktike protiv vlastitog naroda kada osjetite da vam izmiče moć; proces
decentralizacije je neumoljiv, pa planirajte kako ćete ga usmjeravati.
Ne možemo znati kojem će se scenariju
   politika prikloniti, ali imamo osobni
  interes i dužnost prema onima koji si
sami ne mogu pomoći da uradimo sve što
   je potrebno da svakome osiguramo
         egzistencijalni minimum.
Da li se u RH može osigurati egzistencijalni
            minimum svakom stanovniku?
    PET STUPOVA SIGURNOSTI STANOVNIKA
            U KRIZNIM SITUACIJAMA
    Krov nad glavom
    Odsustvo gladi
    Dostupnost pitke vode
    Topao dom / energetski minimum
    Dobro organizirana lokalna zajednica

                  - SAMODOSTATNOST -
        Sve je rješivo vlastitim snagama i resursima!
     HRANA, ENERGIJA, JAKA LOKALNA ZAJEDNICA
U teškim (kriznim) vremenima…
kada veliki broj pojedinaca i obitelji ostaju bez posla,
prihoda pa i krova nad glavom…
kada im postanu nedostupni predmeti i usluge koje im je
osiguravalo tržište…
kada im osiromašena država ne uspijeva osigurati potrebnu
pomoć…
tada bi razumno bilo istražiti nove inovativne načine jačanja
samodostatnosti kroz koordinaciju različitih vrsta
poduhvata - kooperativnih, neprofitnih, tržišnih pa i
vladinih - koje nastaju lokalno, ili su prilagođene specifičnim
lokalnim prilikama
Prijedlog Richarda Heinberga:
Uspostavimo nacionalnu mrežu međusobno
surađujućih i lagano koordiniranih lokalnih

ekonomskih laboratorija zajednice (ELZ)
Predložen je izraz “laboratorij”, jer se sve vrste poslova i
poduhvata koji će najbolje odgovarati lokalnoj zajednici u
uvjetima brzo mijenjajućih ekonomskih prilika ne mogu
sada niti predvidjeti – morat će se eksperimentirati!
Prihvatljiv je i naziv: Centar uzajamne pomoći
Misija ELZ:
    Povećati osobnu otpornost i otpornost lokalne zajednice
O otpornosti:
   Otporni sustavi su u mogućnosti da podnesu poremećaje većih magnituda
    prije nego što dožive dramatičan skok u novo stanje, kada počinju bivati
    kontrolirani drugačijim setom procesa.
   David Flaming: otporna zajednica treba biti “relativno mala po veličini” i
    “lokalizirana” tako da:
    • ukoliko jedan dio bude uzdrman, šok neće zatalasati cijeli sustav;
    • razvije se široka raznolikost tipova i rješenja kreativno prilagođenih
        lokalnim prilikama;
    • lokalne potrebe mogu biti zadovoljene i kada transport ne funkcionira i
        ne može se putovati
    • infrastruktura i administracija regionalnog i nacionalnog karaktera bude
        zamijenjena lokalnim alternativama prilagođenim lokalnoj svrsi, uz
        bitno manje troškove.
EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE

To je lokalni, neprofitni, multi-funkcionalni centar za
    pomaganje ljudima u nevolji (žrtvama krize)

   Idealno bi bilo uspostavit mrežu takvih centara po
Hrvatskoj, ali negdje, neki, prvi ELZ, bi trebao poslužiti
      kao obrazac! (ima li nade da to bude Pula?!)

ELZ treba nuditi široku paletu usluga, kao i omogućavati
ljudima da steknu znanja i vještine potrebne u novim
okolnostima, da započnu posao, da se uključe u
aktivnosti zajednice. Primjerice ovo:

                                                        22
EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE
                 -Primjeri mogućih aktivnosti (1) -

- Kooperative za hranu
- “Maneštraona” za sve trenutno gladne
- Centar za komercijalno procesiranje, konzerviranje i skladištenje
hrane dostupno po niskim cijenama (ili u zamjenu za rad) za male
lokalne proizvođače hrane
- Javni vrtovi, u kojima pojedinci mogu sezonski unajmiti parcelu, ali
i u kojima zajednica ima svoje parcele za potrebe “Maneštraone”
- Centar za zdravlje: besplatni ili jeftini tečajevi iz nutricionizma,
kuhanja, joge…
- Savjetovalište za mentalno zdravlje
- “Biblioteka” alata
- Pravna klinika

                                                                 23
EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE
                  -Primjeri mogućih aktivnosti (2) -
- Centar rada: povezuje ljude sa neiskorištenim znanjima i vještinama
s potrebama zajednice – uz naknadu ili barter
- Centar za reciklažu i ponovno korištenje: otpad pretvara u resurse –
od komposta i korisnog otpada, do popravljanja i/ili dorađivanja
odbačenih naprava i predmeta za ponovnu uporabu
- “Posujilnica” – nisko-kamatni ili beskamatni krediti
- Inkubator kooperativa (zadrugarstva)
- Centar za lokalnu valutu
- Transportni inkubator: car-share, ride-share, biciklističke zadruge..
- Koordinacija skloništa: povezuju raspoložive stanove i one kojima
je nužan smještaj, uporabu napuštene imovine, dijeljenje smještaja…
- Obrazovni centar: besplatni ili jeftini tečajevi korisni za novu
ekonomiju – vrtlarstvo, održavanje zdravlja, kako živjeti s manje,
štednja energije, zaštita od atmosferilija…
                                                                  24
GDJE?!

- Nije presudno, ali je poželjno, da ELZ bude na jednom mjestu,
lako dostupnom i svima poznatom.
Ljudi koji iznenada ostanu bez posla ili doma su dezorijentirani,
manje mobilni, često im je teško tragati za zemljopisno raspršenim
lokacijama centara koji nude različite usluge ili mogućnosti.
- Napuštena zdanja banaka ili robnih kuća u centru grada bili bi
dobar izbor.
- ELZ bi bio najuspješniji kada bi se temeljio na nekoliko ključnih
poduhvata/aktivnosti, npr.: Kooperativa za hranu, “Maneštraona”,
Centar rada, “Posujilnica”, Transportni inkubator…
TKO?!
- Organizaciju i koordinaciju treba voditi neka neprofitna
organizacija.
Idealno bi bilo da se formira posebna Partnerska akcijska grupa
zajednice, ali i druge lokalne organizacije i partneri mogu
preuzeti organizaciju (recimo Tranzicijska Pula).
- Najvažnije postignuće koje ELZ može imati je da ga
lokalna zajednica prihvati kao “svoje dijete”.
- Nacionalna mreže ELZ-a mogla bi pomoći da se brzo šire
informacije o dobroj praksi, o uspješnim poduhvatima, o
problemima koji se pojavljuju, i drugim relevantnim
informacijama.
Ekonomika sreće

“Gradimo ono što želimo, nemojmo samo
protestirati protiv onoga što ne želimo. A
          sve počinje lokalno!”

            Pitanje za raspravu:
  Što velite, ima li se smisla potruditi oko
ekonomskog laboratorija zajednice u Puli?

More Related Content

Viewers also liked

Viewers also liked (7)

Znanstveno istraživanje
Znanstveno istraživanjeZnanstveno istraživanje
Znanstveno istraživanje
 
Znanstveno istraživanje skpu
Znanstveno istraživanje skpuZnanstveno istraživanje skpu
Znanstveno istraživanje skpu
 
Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održ...
Vladimir Lay:  Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održ...Vladimir Lay:  Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održ...
Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održ...
 
Zelena knjiznica. lidija gajski o sukobu interesa u medicini
Zelena knjiznica. lidija gajski o sukobu interesa u mediciniZelena knjiznica. lidija gajski o sukobu interesa u medicini
Zelena knjiznica. lidija gajski o sukobu interesa u medicini
 
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznicaRanko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
 
Anita Šupe. Istine i laži o hrani
Anita Šupe. Istine i laži o hraniAnita Šupe. Istine i laži o hrani
Anita Šupe. Istine i laži o hrani
 
Vjeran Piršić: Zeleno gospodarstvo
Vjeran Piršić: Zeleno gospodarstvoVjeran Piršić: Zeleno gospodarstvo
Vjeran Piršić: Zeleno gospodarstvo
 

Similar to Ekonomski laboratorij zajednice 0313

Zelena knjižnica 2012
Zelena knjižnica 2012Zelena knjižnica 2012
Zelena knjižnica 2012
ivankraljevic
 

Similar to Ekonomski laboratorij zajednice 0313 (10)

Otporne zajednice: vodič za upravljanje krizom
Otporne zajednice: vodič za upravljanje krizomOtporne zajednice: vodič za upravljanje krizom
Otporne zajednice: vodič za upravljanje krizom
 
Globalizacija
GlobalizacijaGlobalizacija
Globalizacija
 
Zelena knjiznica. Neodoljivo unosna glad
Zelena knjiznica. Neodoljivo unosna gladZelena knjiznica. Neodoljivo unosna glad
Zelena knjiznica. Neodoljivo unosna glad
 
Politika
PolitikaPolitika
Politika
 
Zelena knjižnica 2012
Zelena knjižnica 2012Zelena knjižnica 2012
Zelena knjižnica 2012
 
Zelena knjižnica 2012
Zelena knjižnica 2012Zelena knjižnica 2012
Zelena knjižnica 2012
 
Kraljević, I. Zelena knjižnica, 2012.
Kraljević, I. Zelena knjižnica, 2012.Kraljević, I. Zelena knjižnica, 2012.
Kraljević, I. Zelena knjižnica, 2012.
 
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
 
Zoran Skala, Tranzicija prema niskougljičnom razvoju, 13.05.2014
Zoran Skala, Tranzicija prema niskougljičnom razvoju, 13.05.2014Zoran Skala, Tranzicija prema niskougljičnom razvoju, 13.05.2014
Zoran Skala, Tranzicija prema niskougljičnom razvoju, 13.05.2014
 
Alternativno poljodjelstvo
Alternativno poljodjelstvoAlternativno poljodjelstvo
Alternativno poljodjelstvo
 

More from ivankraljevic

Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostorZelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
ivankraljevic
 
Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)
ivankraljevic
 
Audio remains dream stop, 2013
Audio remains   dream stop, 2013Audio remains   dream stop, 2013
Audio remains dream stop, 2013
ivankraljevic
 

More from ivankraljevic (18)

Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaGlagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
 
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaGlagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
 
Izložba Flaciana, SKPU, 2020
Izložba Flaciana, SKPU, 2020Izložba Flaciana, SKPU, 2020
Izložba Flaciana, SKPU, 2020
 
Baze podataka besplatno
Baze podataka besplatnoBaze podataka besplatno
Baze podataka besplatno
 
Zelena knjiznica 2010 2014
Zelena knjiznica 2010 2014Zelena knjiznica 2010 2014
Zelena knjiznica 2010 2014
 
Zelena knjiznica 2010 - 2014
Zelena knjiznica 2010 - 2014Zelena knjiznica 2010 - 2014
Zelena knjiznica 2010 - 2014
 
Jelena Puđak - Društvo visokih emisija
Jelena Puđak - Društvo visokih emisijaJelena Puđak - Društvo visokih emisija
Jelena Puđak - Društvo visokih emisija
 
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna bankaZelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
 
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizamZelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
 
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostorZelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
 
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RHZelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
 
Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)
 
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihodMiroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
 
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitetZelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
 
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna školaDragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
 
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmuPredavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
 
Audio remains dream stop, 2013
Audio remains   dream stop, 2013Audio remains   dream stop, 2013
Audio remains dream stop, 2013
 
Mladen Šolić. Umijeće življenja
Mladen Šolić. Umijeće življenjaMladen Šolić. Umijeće življenja
Mladen Šolić. Umijeće življenja
 

Ekonomski laboratorij zajednice 0313

  • 1. “EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE” iliti “CENTAR UZAJAMNE POMOĆI” Pula, ožujak 2013. godine ZORAN SKALA zoran.skala@pgz.hr
  • 2. ŠTO UČINITI ?! - Kriza ne prolazi, već jača - Broj nezaposlenih i egzistencijalno ugroženih raste - Država svu svoju administrativno- regulatornu energiju usmjerava na investitore, a ne na pomoć stanovništvu Ili procvat investicija, ili NIŠTA!
  • 3. P R E T H O D N A P I T A N J A: KAKVA JE PRIRODA KRIZE U KOJOJ SE NALAZIMO?! DA LI DRŽAVA RAZUMIJE KORIJENSKE UZROKE KRIZE?! DA LI JE NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS LIJEK ZA KRIZU?! DA LI JE OŽIVLJAVANJE GOSPODARSKOG RASTA MOGUĆE?! 3
  • 4. “DA SAM JA NETKO…” Četiri slajda koji slijede morali bi moći razumjeti i objasniti:  Maturanti svih srednjih škola  Studenti svih fakulteta  Svi koji polažu stručne ispite za javne službe  Planeri svih vrsta  Zastupnici prije prisege za Sabor   (Ispričavam se onima koji su bili na mojim ranijim predavanjima!)
  • 5. Fosilna goriva, ugljični dioksid i gospodarski rast
  • 6. 6
  • 7.
  • 8. Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva! JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE! Fokus planiranja Proizvodnja konvencionalne nafte opada The Petroleum Plateau 4,5 do 6,7 % godišnje ! By Richard Heinberg (MuseLetter #135 May 2003)
  • 9. Vrhunac nafte (Peak Oil) objašnjenje Chrisa Skrebowskog (ODAC) ekonomskom terminologijom “Vrhunac nafte nastaje u onom trenutku kada trošak za dodatne količine nadilazi cijenu koju ekonomije mogu platiti bez sloma rasta” Kritične cijene (Douglas-Westwood analiza) Razvijene zemlje Zemlje u razvoju > 90 $/barrel 100-110 $/barrel 9
  • 10. energija koju dobijete iz sustava_____ EROEI = energija koju ste uložili u njeno pridobivanje Nafta Hrana Do 1960. Predindustrijska poljop. EROEI 100 EROEI 5 – 50 Danas Industrijska poljoprivreda EROEI 10 EROEI 0,1 Danas: kriza nafte = kriza hrane
  • 11. Sagledajmo cijelu sliku - živimo u krizi koja nije samo ekonomska, ona je i: • klimatska • kraja ere fosilnih goriva • hrane • nestašice mnogih resursa • vode • okoliša • rastućih nejednakosti • društveno-ekonomskog modela Jedini recept koji se nudi za izlazak iz krize je: GOSPODARSKI RAST 11
  • 12. GLOBALNO, DALJNJI GOSPODARSKI RAST NIJE MOGUĆ NITI POŽELJAN, JER: - Resursi na kojima je do sada počivao su sve manje dostupni (količinama i cijenom), a i zato jer je stalni rast u totalnoj suprotnosti sa zakonima fizike; - Rast napada prirodne sustave koji podržavaju život čovjeka (klimatske promjene, smanjivanje bioraznolikosti, onečišćenje okoliša...) 12
  • 13. Što da radimo? Jedino rješenje koje nam Država nudi za izlazak iz krize je gospodarski rast, a on nije moguć niti poželjan?! A da pokušamo nešto drukčije? Post Carbon Institute – Richard Heinberg “Bitka stoljeća” “Ekonomski laboratorij zajednice” 13
  • 14. - “Bitka stoljeća” – Scenariji A. Business-as-usual (posao kao i obično) B. Štednja (prezaduženost se rješava rezanjem socijalnih troškova i ukidanjem socijalnih mreža postavljenih proteklih desetljeća) C. Centralizirano osiguravanje osnovnog za život D. Lokalna opskrba osnovnog 14
  • 15. Bitka stoljeća - scenarij C “Većina nacija ima mogućnost da podnese troškove pokrivanja osnovnih potreba stanovništva.” “Osiguravanje ljudima egzistencijalnog minimuma ne uklanja sve fundamentalne probleme koji nas sustižu sa svih strana, ali pruža društvenu stabilnost i jednakost kako bi svijet dobio vremena za suočavanje s dubljim egzistencijalnim izazovima.” 15
  • 16. Za dobro svakog nacionalnog sudionika u upravljanju koji će možda čitati ovaj esej, navest ću nekoliko točaka koje sumiraju većinu savjeta koji su proizašli iz ove vježbe scenarija: • Jamčiti osnovu za opstanak cjelokupnoj javnosti što je duže moguće. • Istovremeno, promovirati lokalnu proizvodnju osnovnih dobara, ojačati lokalnu društvenu međupovezanost i podupirati lokalne ekonomije. • Promovirati zaštitu okoliša i očuvanje resursa, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima na svaki mogući način. • Stabilizirati razinu populacije. • Njegovati zdravo upravljanje (posebno u smislu participacije i transparentnosti). • Osigurati univerzalno obrazovanje u praktičnim vještinama (vrtlarenje, kuhanje, popravak bicikala, šivanje, itd.) kao i osnovnim akademskim predmetima (čitanje, matematika, znanost, kritičko razmišljanje i povijest). Te naposljetku, • Ne budite zli - to jest, nemojte podleći iskušenju da primijenite vojne taktike protiv vlastitog naroda kada osjetite da vam izmiče moć; proces decentralizacije je neumoljiv, pa planirajte kako ćete ga usmjeravati.
  • 17. Ne možemo znati kojem će se scenariju politika prikloniti, ali imamo osobni interes i dužnost prema onima koji si sami ne mogu pomoći da uradimo sve što je potrebno da svakome osiguramo egzistencijalni minimum.
  • 18. Da li se u RH može osigurati egzistencijalni minimum svakom stanovniku? PET STUPOVA SIGURNOSTI STANOVNIKA U KRIZNIM SITUACIJAMA  Krov nad glavom  Odsustvo gladi  Dostupnost pitke vode  Topao dom / energetski minimum  Dobro organizirana lokalna zajednica - SAMODOSTATNOST - Sve je rješivo vlastitim snagama i resursima! HRANA, ENERGIJA, JAKA LOKALNA ZAJEDNICA
  • 19. U teškim (kriznim) vremenima… kada veliki broj pojedinaca i obitelji ostaju bez posla, prihoda pa i krova nad glavom… kada im postanu nedostupni predmeti i usluge koje im je osiguravalo tržište… kada im osiromašena država ne uspijeva osigurati potrebnu pomoć… tada bi razumno bilo istražiti nove inovativne načine jačanja samodostatnosti kroz koordinaciju različitih vrsta poduhvata - kooperativnih, neprofitnih, tržišnih pa i vladinih - koje nastaju lokalno, ili su prilagođene specifičnim lokalnim prilikama
  • 20. Prijedlog Richarda Heinberga: Uspostavimo nacionalnu mrežu međusobno surađujućih i lagano koordiniranih lokalnih ekonomskih laboratorija zajednice (ELZ) Predložen je izraz “laboratorij”, jer se sve vrste poslova i poduhvata koji će najbolje odgovarati lokalnoj zajednici u uvjetima brzo mijenjajućih ekonomskih prilika ne mogu sada niti predvidjeti – morat će se eksperimentirati! Prihvatljiv je i naziv: Centar uzajamne pomoći
  • 21. Misija ELZ: Povećati osobnu otpornost i otpornost lokalne zajednice O otpornosti:  Otporni sustavi su u mogućnosti da podnesu poremećaje većih magnituda prije nego što dožive dramatičan skok u novo stanje, kada počinju bivati kontrolirani drugačijim setom procesa.  David Flaming: otporna zajednica treba biti “relativno mala po veličini” i “lokalizirana” tako da: • ukoliko jedan dio bude uzdrman, šok neće zatalasati cijeli sustav; • razvije se široka raznolikost tipova i rješenja kreativno prilagođenih lokalnim prilikama; • lokalne potrebe mogu biti zadovoljene i kada transport ne funkcionira i ne može se putovati • infrastruktura i administracija regionalnog i nacionalnog karaktera bude zamijenjena lokalnim alternativama prilagođenim lokalnoj svrsi, uz bitno manje troškove.
  • 22. EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE To je lokalni, neprofitni, multi-funkcionalni centar za pomaganje ljudima u nevolji (žrtvama krize) Idealno bi bilo uspostavit mrežu takvih centara po Hrvatskoj, ali negdje, neki, prvi ELZ, bi trebao poslužiti kao obrazac! (ima li nade da to bude Pula?!) ELZ treba nuditi široku paletu usluga, kao i omogućavati ljudima da steknu znanja i vještine potrebne u novim okolnostima, da započnu posao, da se uključe u aktivnosti zajednice. Primjerice ovo: 22
  • 23. EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE -Primjeri mogućih aktivnosti (1) - - Kooperative za hranu - “Maneštraona” za sve trenutno gladne - Centar za komercijalno procesiranje, konzerviranje i skladištenje hrane dostupno po niskim cijenama (ili u zamjenu za rad) za male lokalne proizvođače hrane - Javni vrtovi, u kojima pojedinci mogu sezonski unajmiti parcelu, ali i u kojima zajednica ima svoje parcele za potrebe “Maneštraone” - Centar za zdravlje: besplatni ili jeftini tečajevi iz nutricionizma, kuhanja, joge… - Savjetovalište za mentalno zdravlje - “Biblioteka” alata - Pravna klinika 23
  • 24. EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE -Primjeri mogućih aktivnosti (2) - - Centar rada: povezuje ljude sa neiskorištenim znanjima i vještinama s potrebama zajednice – uz naknadu ili barter - Centar za reciklažu i ponovno korištenje: otpad pretvara u resurse – od komposta i korisnog otpada, do popravljanja i/ili dorađivanja odbačenih naprava i predmeta za ponovnu uporabu - “Posujilnica” – nisko-kamatni ili beskamatni krediti - Inkubator kooperativa (zadrugarstva) - Centar za lokalnu valutu - Transportni inkubator: car-share, ride-share, biciklističke zadruge.. - Koordinacija skloništa: povezuju raspoložive stanove i one kojima je nužan smještaj, uporabu napuštene imovine, dijeljenje smještaja… - Obrazovni centar: besplatni ili jeftini tečajevi korisni za novu ekonomiju – vrtlarstvo, održavanje zdravlja, kako živjeti s manje, štednja energije, zaštita od atmosferilija… 24
  • 25. GDJE?! - Nije presudno, ali je poželjno, da ELZ bude na jednom mjestu, lako dostupnom i svima poznatom. Ljudi koji iznenada ostanu bez posla ili doma su dezorijentirani, manje mobilni, često im je teško tragati za zemljopisno raspršenim lokacijama centara koji nude različite usluge ili mogućnosti. - Napuštena zdanja banaka ili robnih kuća u centru grada bili bi dobar izbor. - ELZ bi bio najuspješniji kada bi se temeljio na nekoliko ključnih poduhvata/aktivnosti, npr.: Kooperativa za hranu, “Maneštraona”, Centar rada, “Posujilnica”, Transportni inkubator…
  • 26. TKO?! - Organizaciju i koordinaciju treba voditi neka neprofitna organizacija. Idealno bi bilo da se formira posebna Partnerska akcijska grupa zajednice, ali i druge lokalne organizacije i partneri mogu preuzeti organizaciju (recimo Tranzicijska Pula). - Najvažnije postignuće koje ELZ može imati je da ga lokalna zajednica prihvati kao “svoje dijete”. - Nacionalna mreže ELZ-a mogla bi pomoći da se brzo šire informacije o dobroj praksi, o uspješnim poduhvatima, o problemima koji se pojavljuju, i drugim relevantnim informacijama.
  • 27. Ekonomika sreće “Gradimo ono što želimo, nemojmo samo protestirati protiv onoga što ne želimo. A sve počinje lokalno!” Pitanje za raspravu: Što velite, ima li se smisla potruditi oko ekonomskog laboratorija zajednice u Puli?

Editor's Notes

  1. (1:00)