Dr. sc. Jelena Puđak je u sklopu projekta Zelena knjižnica održala predavanje Društvo visokih emisija u petak 26. rujna u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.

2. Ljeto 2011.
Ljeto 2012.
Ljeto 2013.
Ljeto 2014

3. ZNANOST O KLIMI
- ..razvija se od 19. stoljeća
- 70ih godina 20. stoljeća prva upozorenja o recentnim
klimatskim promjenama

5. Politizacija znanosti (znanost biva instrumentom političke manipulacije)
demokratizacija znanstvenih teza prilikom koje iste bivaju dovedene u pitanje (posebice s obzirom na
opseg potrebnih akcija)
3 DISKURSA KLIMATSKE ZNANOSTI:
SKEPTICIZAM
• Klimatske promjene se ne
događaju
• Klimatske promjene se događaju
ali ih ne uzrokuju ljudi
• Globalno zagrijavanje možda
uzrokuju ljudi ali je to dobro za
prirodu
GRADUALIZAM
• Mainstream znanost o klimi –
IPCC
• Globalno zagrijavanje je
antropogeno, sa brojnim
negativnim posljedicama
• Umjerena predviđanja
KATASTROFIZAM
• naglašava nelinearnost, granice te
naglu i nenadanu promjenu
• pokretanje mnogih pozitivnih
povratnih sprega odvesti klimu
daleko od stanja ekvilibrija
• ireverzibilnoj globalnoj vrućini
• točka bez povratka već prijeđena

6. KONSENZUS UNUTAR ZNANSTVENE ZAJEDNICE (IPCC, 2007, 2014):
1:

7. korelacija porasta emisija stakleničkih plinova s porastom industrijskih aktivnosti od 1750.
godine; ljudskim aktivnostima razine CO2 u atmosferi porasle su za 40% od industrijske
revolucije;
2014.
401 ppm
2:

8. podaci koji nedvosmisleno pokazuju pozitivno korelacijsko kretanje temperature i stakleničkih plinova u atmosferi i, te
znatno niže razine koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi od današnjih;
3:

9. iznimna znanstvena strogoća znanosti o klimi;
www.ipcc.ch
www.climatechange2013.org

10. DRUŠTVO VISOKIH EMISIJA
Zaključani sustavi
1. Centralizirana proizvodnja električne
energije
2. Širenje čeličnog automobila na pogon
fosilnih goriva
3. Suburbana naselja
4. Rastuće posjedovanje / konzumerizam
+ konvencionalna proizvodnja hrane

11. HRVATSKA KAO DRUŠTVO
VISOKIH EMISIJA:
.
.
.

14. energetski sektor s više od 74% udjela u emisijama stakleničkih plinova
Hrvatska većinu energije koju proizvodi dobiva upravo iz fosilnih goriva – /karakteristika društva visokih emsija/

15. većina stakleničkih plinova koje Hrvatska emitira odnosi upravo na ugljikov dioksid, čak više od 75%

16. - rast emisija iz transporta – /karakteristika emisija visokog društva/

17. - Iako u ukupnom rangu zemalja ne zauzima visoko mjesto, hrvatsko društvo se može
okarakterizirati kao društvo visokih emisija, dakle, kao visoko karbonizirano društvo:
1. emisije stakleničkih plinova prema sektorima djelatnosti
2. struktura emisija stakleničkih plinova prema plinu
3. ukupna potrošnja energije prema izvorima
4. struktura potrošnje pojedinih vrsta energije.
Krećući se razvojnom stazom koju je označio neoliberalni kapitalizam, Hrvatska je
preuzela modele proizvodnje i potrošnje koji dovode do globalnog zagrijavanja i klimatskih
promjena, bez naznaka ozbiljnijeg suočavanja s problemom klimatskih promjena i
preuzetim međunarodnim obvezama za smanjenje emisija.

18. LCEI(Low Carbon Economy Index 2013.) Izvještaj: „tranzicija prema
niskougljičnoj ekonomiji nije dovoljno brza”
- potrošit ćemo ugljični buđet do 2034. godine
- od 2007. emisijska efikasnost (carbon efficiency) iznosila je
0,7% godišnje
- Stupanj dekarbonizacije prošle godine: 5,1% globalno
- …ove godine: 6,0% globalno
- Prepoloviti emisije u sljedećih 10 godine → smanjiti 90% do
2050. → zero carbon do 2100.

19. Fouquet (2010.):
- prelazak s jednog energetskog sustava na drugi uključuje
kompleksne procese, brojne servise i sektore
- Novi izvor: nove karakteristike + jeftiniji
- Dug vremenski period!

20.  Bolje / dodatne karakteristike
Tranzicija prema niskougljičnom
društvu:
× Cijena
? Regulatorni mehanizmi

21. Kako nisko-ugljični razvoj može
biti implementiran kao poželjan
alternativni životni stil?
- Kombinacija (postojećih) elemenata na nov način
-> Brian Arthur: 30 – 40 godina
- „Sinhronizacija”
- Ko-evolucija povezanih elemenata
- Moda
- ‘društveno’ je ključno

22. HVALA NA PAŽNJI!