SlideShare a Scribd company logo
1 of 39
''Mary when you are ready''
• Projekat ''Mary when you are ready''-Udaj se
kada si spremna finansiran od Evropske
komisije 2015
• Daphne call – Transnational projects on
violence against women, young people and
children linked to harmful practices
Projekat se bavi problematikom ranih i kombinovanih brakova i
ukljucuje devojke od 10-do 16 godina u romskim zajednicama
• Vrlo mlade Romkinje, su objekti u kombinovanim brakovima, ai
samim tim tragične žrtve ove situacije: rani brakovi su nasilje i fizičko
i psihičko na ove devojcice, a to nasilje proizvodi socijalnu
isključenost dece i kasnije djevojka i žena, nisko obrazovanje,
zdravstvene rizike, rano materinstvo, loša sposobnost na
samopredjeljenje i uključivanje kao radna snaga.
• Brakovi donose novac koji treba dati roditeljima. Ova vrsta "braka" je
u velikoj mjeri raspršena među romskim zajednicama, a fenomen
raste zbog ekonomske krize. Ona je ukorijenjena u tradiciji i
patrijarhalni stav većine Roma muškaraca, koji su dominantni u
zajednici.
• Muškarci predstavljaju zajednice u institucijama, i to je jedan od
razloga zašto se fenomen ranih brakova retko pojavio u politici i
pregovorima sa institucijama.
• Pro-romske organizacije civilnog društva su takođe izbegavale na
ukazivanje problema s izgovorom da je to "deo tradicije". Iz tih
razloga prisiljeni decji brak nije prisutan kao problematično pitanje u
nacionalnoj strategije za uključivanje Roma.
Aktivnosti koje su predvidjene:
Projekat traje 18 meseci i ima dva radna toka:
društveno koristan rad, za podizanje svijesti
preporuke i širenje misije koja treba da utiče na politiku.
Rad u Zajednici (13 meseci) (12/04/2016 to 11/04/2017)
Empatija je nesvjesno znanje o tome što drugi osjeća. Empatija je sposobnost
uživljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog položaja
(npr. patnje, ugroženosti) na osnovi percipirane ili zamišljene situacije u kojoj
se ta osoba nalazi
• Izabrana metodologija pruža za uključivanje romskih aktivistkinja
kako u radu u zajednici tako i u širenju i promociji njegovih rezultata.
Ona pruža mediatorima usvajanja empatijskog zasnovana na
znanju i poštovanje tradicije zajednica.
• Oni će ući u kuće sa poklonom, oni će razgovarati sa njima koristeći
zajednicki maternji jezik, oni će pokazati hrabrost. Oni će izbegavati
propovedanje, ali će razgovarati i podeliti misljenje u vezi posledica i
rizika koji proizilaze iz ranog stupanja u brak kod devojaka :
zdravstveni problemi, napuštanje škole, nemogucnost
zaposljavanja, fizičko i psihičko nasilje.
• Meta projekta su prvenstveno :odrasli i lideri zajednica a potom deca
i omladina u ohrabrivanju da nastave školovanje.
• Prijateljski pristup će olakšati dijalog i investiciju u izgradnju
kapaciteta članova zajednice da djeluju kao nosioci promena, da
utiču na svoje proširene porodice kroz lični primer i pružiti podršku
kao referentna tacka za devojke i njihove majke.
Metodologija koja ce da se koristi ima za cilj
da proizvede veću svest i informacije o fenomenu
ranih brakova u zajednicama i civilnom društvom i to
• Podizanjem svesti o opasnosti kojim je podlozna
maloletna žena koja ulazi u brak / angažman;
• Ohrabrivanje mladih Romkinja da nastave
školovanje;
• Podizanje svesti roditelja o rizicima kojima je
izložena dete izloženo u prevremenu braku i
negativnom uticaja na budućnost porodice;
• Pozivajući se na pravu tradiciju Romskog braka, koji
ne predviđaju dečje brakove.
Preporuke i širenje (8 meseci)
Analize i metode iz rada u zajednici bice obrađene u Crvenoj knjizi,
sa praktičnim i političkim preporukama i biće predstavljena
odgovornima u politici (politicarima) i zainteresovanim stranama
na konferenciji u Rimu. To je poziv na akciju za iskorenjivanje
dečjeg braka, do sada nepostojeceg kao pitanje u politickoj
strategiji za integraciju Roma. Crvena notebook knjiga je sa
indikacijama o tome kakav treba da bude okvir zakonodavstva ,o
pravilima i podršci,
Medije i stampa će biti posebno ciljana kroz dve konferencije za
stampu i namenice im se medijski odeljak na sajtu. Ovo je važan
aspekt jer su tradicionalni medije uglavnom zatvoreni ili
neprijateljski raspoložen prema romskim zajednicama i snažno
utiču na stavove javnosti.
Distribucija sredstva za komunikaciju u vezi projekta
• A - Na lokalnom nivou - romske devojčice i žene sa platneninim
torbama sa logom''Udaj se kada ste spremni '' iskazane na svim
jezicima projekta će biti glavni nosilac poruke,koje ce one koristiti u
svakodnevnom životu, kao opipljiv znak na putu ka kulturnoj
promeni.
• B - Na nacionalnom nivou , partneri , njihovi članovi i volonteri i svi
zaposleni na projektu će izgraditi veliku mrežu putem društvenih
medija.Oni će moci koristiti fotografije , video snimke , dokumente
sa sajta .
• C - Institucije i politicari će biti ciljani preko nacionalnih konferencija
• D – Medije i stampa će biti posebno ciljana kroz dve konferencije za
stampu i namenice im se medijski odeljak na sajtu. Ovo je važan
aspekt jer su tradicionalni mediji uglavnom zatvoreni ili neprijateljski
raspoložen prema romskim zajednicama i snažno utiču na stavove
javnosti.
REZLUTATI
Rezultat rada
• porast broja romskih roditelja i vođa zajednica oba pola koje budu priznale pravo
djevojčica na školovanje, lični razvoj, rad i na biranje bračnog druga. Svaki roditelj koji
odlaže udaju ili pita u vezi pristanka za brak maloletnu devojku predstavlja veliku pobedu
za ovakav slucaj.
• Stvoriti novu svest u institucijama i organizacijama civilnog društva u EU i nacionalnom
nivou, o dimenziji i ozbiljnosti problema i potrebe da se ubaci kao transversalni prioritet u
strategijama inkluzije Roma.
• Pokrenite kulturne promene u stavu prema prisilnom braku dece, uglavnom u romskim
zajednicama, ali takodje i u javnosti.
• Stvoriti snažno partnerstvo romskih ženskih organizacija sa kapacitetom da predstave ovaj
problem kao prioritet.
• Formulisati praktične i političke preporuke za rešavanje ovog problema.
Ciljne grupe će imati koristi od ovih rezultata na sledeći način:
• Mlade devojke koje dolaze u dodir sa projektom čak i ako samo privremeno bice im
ponuđena na uvid alternativa , različiti uzori, a i referentna osoba izvan uže porodice za
konsultaciju : tako je zasađeno seme za osnaživanje ,to je najvažniji rezultat ovog projekta.
• Roditeljima i porodicima koje budu dolazili u direktan kontakt sa projektom kroz rad na
terenu i obrazovanju, bice im ponuđeni instrumente da shvate kako decji brak trajno
oštećuje devojku fizički, psihološki, socijalno i ekonomski. Koliko god bud moguće, oni će
biti uključeni u obrazloženju na dugoročni uticaj ove prakse na njihove porodice . Na duge
staze, ovo je put za promjenu kulture i otvaranje.
REZLUTATI RADA
• Stvoriti novu svest u institucijama i organizacijama civilnog društva u
EU i nacionalnom nivou, o dimenziji i ozbiljnosti problema i potrebe
da se ubaci kao transversalni prioritet u strategijama inkluzije Roma.
• Pokrenite kulturne promene u stavu prema prisilnom braku dece,
uglavnom u romskim zajednicama, ali takodje i u javnosti.
• Stvoriti snažno partnerstvo romskih ženskih organizacija sa
kapacitetom da predstave ovaj problem kao prioritet.
• Formulisati praktične i političke preporuke za rešavanje ovog
problema.
• porast broja romskih roditelja i vođa zajednica oba pola koje budu
priznale pravo djevojčica na školovanje, lični razvoj, rad i na biranje
bračnog druga.
• Svaki roditelj koji odlaže udaju ili pita u vezi pristanka za brak
maloletnu devojku predstavlja veliku pobedu za ovakav slucaj.
• Mlade devojke koje dolaze u dodir sa projektom čak i ako samo
privremeno bice im ponuđena na uvid alternativa , različiti uzori, a i
referentna osoba izvan uže porodice za konsultaciju : tako je
zasađeno seme za osnaživanje.
Direktni i Indirektni korisnici
• Direktni korisnici su romske devojčice i njihove porodice i
zajednice u 8 kampa.
• Indirektni korisnici su akteri koji rade sa decom i sa romskom
zajednicom, javne institucije na lokalnom nivou, škole , zdravstvene
vlasti i radnici, socijalne službe i medijatori, nevladine organizacije
koje rade na inkluziji Roma,medije i stampa .
• U Italija: aktivnosti za romske zajednice slovenskog porijekla, koji
sada žive u Italiji.
• U Rimu (7 kampa) i Torinu(3 kampa). To uključuje 100-950
stanovnika po kampu.
• Aktivnosti za podizanje svijesti o temi će biti učinjeno od strane
obučenih medijatora za dijalog sa odraslima i adolescentima,
romske zajednice
Rim(7 kampa):oko 2000 osoba
• Salviati 1
• Salviati2
• Gordiani
• Monachina
• River
• Castel Romano K
• Castel Romano M
Torinu(3 kampa):oko 500 osoba
Via Germagnano
Strada Aeroporto
Romske kuce
Saradnici na projektu:
• Kordinator celokupnog projekta za Romni
• Kordinator za Torino
• Sedam mediatora i to pet u Rimu i dva u Torinu
Radne duznosti i obaveze mediatora:
• Svakog meseca organizovanje dva susreta u
kampu.
• Informacije, upitnici,slike proslediti
kordinatoru.
• Prisustvovati treninzima i organizovanim
zajednickim susretima.
• Ucestvovati u distibuciji tasni i promociji red –
nootbooka.
• Biti referentna osoba za vreme projekta u
kampu kojo se mogu obratiti devojke ili majke
za savete.
Torino
• Od ukupnog broja od 3500 roma koji zive na teritori Torina su oko 60% (
tojest oko 2100) su maloletna lica od 0 godina do 18 godina.
• Oko 20% (tojest oko 420 maloletnih lica su od 12 do 16 godina)
• dva romska kampa, Via Germagnano i Strada Aeroporto. U kojima zive oko
58 porodica, oko 490 osoba.
• Jedan kordinator projekta;
• Dva Mediatora koja su profesionalo osposobljeni i sa radnim iskustvom na
polju kulturne medijacije.
• Dva doktora i jedna Medecinska sestra, od kojih jedan doktor opste prakse
i jedan Ginekolog ( navedeni doktori i Medecinska sestra su Volontari);
• Jedna Socijalna radnica.
Realizacija projekta
• Na pocetku meseca marta 2016. Se predvidja
presentacija projekta na kojoj ce biti sastanak s
novinarima i prestavnicima institucija, kao stosu:
• Presednik opstine i resori kaostosu, resor za: skolstvo,
zdracstvo i stavovanja;
• Ucitelji i nastavnici skole koje pohadjaju romi;
• Socijalni radnici kvartova u kojim zive rom;
• Kordinatori kampova “Biroa za strance i Rome”;
• Prestavnici i savetnici Mesnih zajednica kvartova u
kojima su romska naselja;
• Prestavnici roma i sinta i romske porodice.
Radni zadaci Mediator za mesecu aprila, maj i
juni 2016:
• Pojedinacno kontatirati sto veci broj porodice i istima objasniti cilj
projekta:
• Po moguctvu, pojedinacno, uci u kontak sa sto vecim brojem
romskih maloletnika a posebno sa zenskim maloletnicama;
• Jednomesecni sastanak svih mediatora;
• Organizovati 2 javna susreta sa romskim porodicama. U kojima ce
ucesnicima doktori i socijalni radnik obrazloziti psiho fizicke i
zdravstvene stete romskinjama koje se rano udaju. (za vreme
izlaganja mediatorice ce prevoditi);
• Ekipna izrada tromesecne relazije, na osnovi mesecnih relacija;
• Ekipna izrada strategije za mesec: Juli .Avgust i Septembar 2016.
• U mesecu oktobru, novembru i decembru se predvidjaja
implementacija nove strategije.
Radne duznosti i obaveze kulturnih mediatora:
• Da kontatiraju pojedinacno familije
• Da nakon svake intervencije, izveste pismeno kordinatora
projekta.
pismeni izvestaj treba da sadrzi:
• Ime prezime Mediatora i datum i vreme intervencije
• Ime prezime jednog roditelja;
• ulica, ili ime kampa;
• broj clanova porodice;
• telefonski kontak porodice
• kratka relacija o vodenom razgovoru;
• licni utisak, koji je pozeljno da sadrzi misljenje roditelja o
ranim brakovim.

More Related Content

Viewers also liked

Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013
Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013
Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013UNDPhr
 
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmuPredavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmuivankraljevic
 
Mogućnosti održivog regionalnog razvoja dr.sc.mirela holy
Mogućnosti održivog regionalnog razvoja   dr.sc.mirela holyMogućnosti održivog regionalnog razvoja   dr.sc.mirela holy
Mogućnosti održivog regionalnog razvoja dr.sc.mirela holysdphrvatske
 
1- Eko-domacinstva, UZT
1- Eko-domacinstva, UZT1- Eko-domacinstva, UZT
1- Eko-domacinstva, UZTuzt_hr
 
Prezentacija za seminar branislava popov
Prezentacija za seminar  branislava popovPrezentacija za seminar  branislava popov
Prezentacija za seminar branislava popovinstituttam
 
Hoover Dam Virtual Field Trip
Hoover Dam Virtual Field TripHoover Dam Virtual Field Trip
Hoover Dam Virtual Field TripMichld24
 
3- Eko-sela, UZT
3- Eko-sela, UZT3- Eko-sela, UZT
3- Eko-sela, UZTuzt_hr
 
Hoover Dam2
Hoover  Dam2Hoover  Dam2
Hoover Dam2lstevens
 
Pravilna prehrana i pravilne prehrambene navike
Pravilna prehrana i pravilne prehrambene navikePravilna prehrana i pravilne prehrambene navike
Pravilna prehrana i pravilne prehrambene navikeIlija Ile Vurbić
 
Recycling and proper waste management of plastics r cl denr
Recycling and proper waste management of plastics r cl denrRecycling and proper waste management of plastics r cl denr
Recycling and proper waste management of plastics r cl denrKris Ann Ferrer
 
Zdrava prehrana
Zdrava prehranaZdrava prehrana
Zdrava prehranazbornica
 
Hoover dam and the negative effects on environment
Hoover dam and the negative effects on environmentHoover dam and the negative effects on environment
Hoover dam and the negative effects on environmentLengkengs
 

Viewers also liked (20)

Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013
Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013
Primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj - 2013
 
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmuPredavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
 
Mogućnosti održivog regionalnog razvoja dr.sc.mirela holy
Mogućnosti održivog regionalnog razvoja   dr.sc.mirela holyMogućnosti održivog regionalnog razvoja   dr.sc.mirela holy
Mogućnosti održivog regionalnog razvoja dr.sc.mirela holy
 
1- Eko-domacinstva, UZT
1- Eko-domacinstva, UZT1- Eko-domacinstva, UZT
1- Eko-domacinstva, UZT
 
Prezentacija za seminar branislava popov
Prezentacija za seminar  branislava popovPrezentacija za seminar  branislava popov
Prezentacija za seminar branislava popov
 
Hoover Dam Bypass Technical Presentation
Hoover Dam Bypass Technical PresentationHoover Dam Bypass Technical Presentation
Hoover Dam Bypass Technical Presentation
 
Hoover Dam Virtual Field Trip
Hoover Dam Virtual Field TripHoover Dam Virtual Field Trip
Hoover Dam Virtual Field Trip
 
Havaji-Aloha država
Havaji-Aloha državaHavaji-Aloha država
Havaji-Aloha država
 
Hrana
HranaHrana
Hrana
 
Diplomski rad
Diplomski radDiplomski rad
Diplomski rad
 
Salvador Dali
Salvador DaliSalvador Dali
Salvador Dali
 
3- Eko-sela, UZT
3- Eko-sela, UZT3- Eko-sela, UZT
3- Eko-sela, UZT
 
Hoover Dam Tour
Hoover Dam TourHoover Dam Tour
Hoover Dam Tour
 
Hoover Dam2
Hoover  Dam2Hoover  Dam2
Hoover Dam2
 
Construction MEGA Projects - Did They Come In On-Time & On-Schedule?
Construction MEGA Projects - Did They Come In On-Time & On-Schedule?Construction MEGA Projects - Did They Come In On-Time & On-Schedule?
Construction MEGA Projects - Did They Come In On-Time & On-Schedule?
 
Hoover Dam
Hoover DamHoover Dam
Hoover Dam
 
Pravilna prehrana i pravilne prehrambene navike
Pravilna prehrana i pravilne prehrambene navikePravilna prehrana i pravilne prehrambene navike
Pravilna prehrana i pravilne prehrambene navike
 
Recycling and proper waste management of plastics r cl denr
Recycling and proper waste management of plastics r cl denrRecycling and proper waste management of plastics r cl denr
Recycling and proper waste management of plastics r cl denr
 
Zdrava prehrana
Zdrava prehranaZdrava prehrana
Zdrava prehrana
 
Hoover dam and the negative effects on environment
Hoover dam and the negative effects on environmentHoover dam and the negative effects on environment
Hoover dam and the negative effects on environment
 

Similar to Romni udaj se kada si spremna prezentacija

Similar to Romni udaj se kada si spremna prezentacija (13)

Medijska pismenost i rodna ravnopravnost
Medijska pismenost i rodna ravnopravnostMedijska pismenost i rodna ravnopravnost
Medijska pismenost i rodna ravnopravnost
 
Javni i neprofitni sektor - PRiZNANJE 2010
Javni i neprofitni sektor - PRiZNANJE 2010Javni i neprofitni sektor - PRiZNANJE 2010
Javni i neprofitni sektor - PRiZNANJE 2010
 
„Lokalne fondacije u Srbiji”
„Lokalne fondacije u Srbiji”„Lokalne fondacije u Srbiji”
„Lokalne fondacije u Srbiji”
 
Međunarodni volonterski radni kampovi
Međunarodni volonterski radni kampoviMeđunarodni volonterski radni kampovi
Međunarodni volonterski radni kampovi
 
Međunarodni volonterski radni kampovi
Međunarodni volonterski radni kampoviMeđunarodni volonterski radni kampovi
Međunarodni volonterski radni kampovi
 
Širenje kulture različitosti
Širenje kulture različitostiŠirenje kulture različitosti
Širenje kulture različitosti
 
LAP_Ivanjica
LAP_IvanjicaLAP_Ivanjica
LAP_Ivanjica
 
Publikacija
PublikacijaPublikacija
Publikacija
 
Ne odričem se - print
Ne odričem se - printNe odričem se - print
Ne odričem se - print
 
Maloletnicka delikvencija neda
Maloletnicka delikvencija   nedaMaloletnicka delikvencija   neda
Maloletnicka delikvencija neda
 
Aktivizam volonterizam-od-ideje-do-realizacije
Aktivizam volonterizam-od-ideje-do-realizacijeAktivizam volonterizam-od-ideje-do-realizacije
Aktivizam volonterizam-od-ideje-do-realizacije
 
Aktivizam, volonterizam
Aktivizam, volonterizamAktivizam, volonterizam
Aktivizam, volonterizam
 
Trag-fondacija-A-sta-ako-moze.pdf
Trag-fondacija-A-sta-ako-moze.pdfTrag-fondacija-A-sta-ako-moze.pdf
Trag-fondacija-A-sta-ako-moze.pdf
 

Romni udaj se kada si spremna prezentacija

  • 1.
  • 2.
  • 3.
  • 4.
  • 5.
  • 6. ''Mary when you are ready'' • Projekat ''Mary when you are ready''-Udaj se kada si spremna finansiran od Evropske komisije 2015 • Daphne call – Transnational projects on violence against women, young people and children linked to harmful practices
  • 7. Projekat se bavi problematikom ranih i kombinovanih brakova i ukljucuje devojke od 10-do 16 godina u romskim zajednicama • Vrlo mlade Romkinje, su objekti u kombinovanim brakovima, ai samim tim tragične žrtve ove situacije: rani brakovi su nasilje i fizičko i psihičko na ove devojcice, a to nasilje proizvodi socijalnu isključenost dece i kasnije djevojka i žena, nisko obrazovanje, zdravstvene rizike, rano materinstvo, loša sposobnost na samopredjeljenje i uključivanje kao radna snaga. • Brakovi donose novac koji treba dati roditeljima. Ova vrsta "braka" je u velikoj mjeri raspršena među romskim zajednicama, a fenomen raste zbog ekonomske krize. Ona je ukorijenjena u tradiciji i patrijarhalni stav većine Roma muškaraca, koji su dominantni u zajednici. • Muškarci predstavljaju zajednice u institucijama, i to je jedan od razloga zašto se fenomen ranih brakova retko pojavio u politici i pregovorima sa institucijama. • Pro-romske organizacije civilnog društva su takođe izbegavale na ukazivanje problema s izgovorom da je to "deo tradicije". Iz tih razloga prisiljeni decji brak nije prisutan kao problematično pitanje u nacionalnoj strategije za uključivanje Roma.
  • 8. Aktivnosti koje su predvidjene: Projekat traje 18 meseci i ima dva radna toka: društveno koristan rad, za podizanje svijesti preporuke i širenje misije koja treba da utiče na politiku.
  • 9. Rad u Zajednici (13 meseci) (12/04/2016 to 11/04/2017) Empatija je nesvjesno znanje o tome što drugi osjeća. Empatija je sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog položaja (npr. patnje, ugroženosti) na osnovi percipirane ili zamišljene situacije u kojoj se ta osoba nalazi • Izabrana metodologija pruža za uključivanje romskih aktivistkinja kako u radu u zajednici tako i u širenju i promociji njegovih rezultata. Ona pruža mediatorima usvajanja empatijskog zasnovana na znanju i poštovanje tradicije zajednica. • Oni će ući u kuće sa poklonom, oni će razgovarati sa njima koristeći zajednicki maternji jezik, oni će pokazati hrabrost. Oni će izbegavati propovedanje, ali će razgovarati i podeliti misljenje u vezi posledica i rizika koji proizilaze iz ranog stupanja u brak kod devojaka : zdravstveni problemi, napuštanje škole, nemogucnost zaposljavanja, fizičko i psihičko nasilje. • Meta projekta su prvenstveno :odrasli i lideri zajednica a potom deca i omladina u ohrabrivanju da nastave školovanje. • Prijateljski pristup će olakšati dijalog i investiciju u izgradnju kapaciteta članova zajednice da djeluju kao nosioci promena, da utiču na svoje proširene porodice kroz lični primer i pružiti podršku kao referentna tacka za devojke i njihove majke.
  • 10. Metodologija koja ce da se koristi ima za cilj da proizvede veću svest i informacije o fenomenu ranih brakova u zajednicama i civilnom društvom i to • Podizanjem svesti o opasnosti kojim je podlozna maloletna žena koja ulazi u brak / angažman; • Ohrabrivanje mladih Romkinja da nastave školovanje; • Podizanje svesti roditelja o rizicima kojima je izložena dete izloženo u prevremenu braku i negativnom uticaja na budućnost porodice; • Pozivajući se na pravu tradiciju Romskog braka, koji ne predviđaju dečje brakove.
  • 11. Preporuke i širenje (8 meseci) Analize i metode iz rada u zajednici bice obrađene u Crvenoj knjizi, sa praktičnim i političkim preporukama i biće predstavljena odgovornima u politici (politicarima) i zainteresovanim stranama na konferenciji u Rimu. To je poziv na akciju za iskorenjivanje dečjeg braka, do sada nepostojeceg kao pitanje u politickoj strategiji za integraciju Roma. Crvena notebook knjiga je sa indikacijama o tome kakav treba da bude okvir zakonodavstva ,o pravilima i podršci, Medije i stampa će biti posebno ciljana kroz dve konferencije za stampu i namenice im se medijski odeljak na sajtu. Ovo je važan aspekt jer su tradicionalni medije uglavnom zatvoreni ili neprijateljski raspoložen prema romskim zajednicama i snažno utiču na stavove javnosti.
  • 12. Distribucija sredstva za komunikaciju u vezi projekta • A - Na lokalnom nivou - romske devojčice i žene sa platneninim torbama sa logom''Udaj se kada ste spremni '' iskazane na svim jezicima projekta će biti glavni nosilac poruke,koje ce one koristiti u svakodnevnom životu, kao opipljiv znak na putu ka kulturnoj promeni. • B - Na nacionalnom nivou , partneri , njihovi članovi i volonteri i svi zaposleni na projektu će izgraditi veliku mrežu putem društvenih medija.Oni će moci koristiti fotografije , video snimke , dokumente sa sajta . • C - Institucije i politicari će biti ciljani preko nacionalnih konferencija • D – Medije i stampa će biti posebno ciljana kroz dve konferencije za stampu i namenice im se medijski odeljak na sajtu. Ovo je važan aspekt jer su tradicionalni mediji uglavnom zatvoreni ili neprijateljski raspoložen prema romskim zajednicama i snažno utiču na stavove javnosti.
  • 13. REZLUTATI Rezultat rada • porast broja romskih roditelja i vođa zajednica oba pola koje budu priznale pravo djevojčica na školovanje, lični razvoj, rad i na biranje bračnog druga. Svaki roditelj koji odlaže udaju ili pita u vezi pristanka za brak maloletnu devojku predstavlja veliku pobedu za ovakav slucaj. • Stvoriti novu svest u institucijama i organizacijama civilnog društva u EU i nacionalnom nivou, o dimenziji i ozbiljnosti problema i potrebe da se ubaci kao transversalni prioritet u strategijama inkluzije Roma. • Pokrenite kulturne promene u stavu prema prisilnom braku dece, uglavnom u romskim zajednicama, ali takodje i u javnosti. • Stvoriti snažno partnerstvo romskih ženskih organizacija sa kapacitetom da predstave ovaj problem kao prioritet. • Formulisati praktične i političke preporuke za rešavanje ovog problema. Ciljne grupe će imati koristi od ovih rezultata na sledeći način: • Mlade devojke koje dolaze u dodir sa projektom čak i ako samo privremeno bice im ponuđena na uvid alternativa , različiti uzori, a i referentna osoba izvan uže porodice za konsultaciju : tako je zasađeno seme za osnaživanje ,to je najvažniji rezultat ovog projekta. • Roditeljima i porodicima koje budu dolazili u direktan kontakt sa projektom kroz rad na terenu i obrazovanju, bice im ponuđeni instrumente da shvate kako decji brak trajno oštećuje devojku fizički, psihološki, socijalno i ekonomski. Koliko god bud moguće, oni će biti uključeni u obrazloženju na dugoročni uticaj ove prakse na njihove porodice . Na duge staze, ovo je put za promjenu kulture i otvaranje.
  • 14. REZLUTATI RADA • Stvoriti novu svest u institucijama i organizacijama civilnog društva u EU i nacionalnom nivou, o dimenziji i ozbiljnosti problema i potrebe da se ubaci kao transversalni prioritet u strategijama inkluzije Roma. • Pokrenite kulturne promene u stavu prema prisilnom braku dece, uglavnom u romskim zajednicama, ali takodje i u javnosti. • Stvoriti snažno partnerstvo romskih ženskih organizacija sa kapacitetom da predstave ovaj problem kao prioritet. • Formulisati praktične i političke preporuke za rešavanje ovog problema. • porast broja romskih roditelja i vođa zajednica oba pola koje budu priznale pravo djevojčica na školovanje, lični razvoj, rad i na biranje bračnog druga. • Svaki roditelj koji odlaže udaju ili pita u vezi pristanka za brak maloletnu devojku predstavlja veliku pobedu za ovakav slucaj. • Mlade devojke koje dolaze u dodir sa projektom čak i ako samo privremeno bice im ponuđena na uvid alternativa , različiti uzori, a i referentna osoba izvan uže porodice za konsultaciju : tako je zasađeno seme za osnaživanje.
  • 15. Direktni i Indirektni korisnici • Direktni korisnici su romske devojčice i njihove porodice i zajednice u 8 kampa. • Indirektni korisnici su akteri koji rade sa decom i sa romskom zajednicom, javne institucije na lokalnom nivou, škole , zdravstvene vlasti i radnici, socijalne službe i medijatori, nevladine organizacije koje rade na inkluziji Roma,medije i stampa . • U Italija: aktivnosti za romske zajednice slovenskog porijekla, koji sada žive u Italiji. • U Rimu (7 kampa) i Torinu(3 kampa). To uključuje 100-950 stanovnika po kampu. • Aktivnosti za podizanje svijesti o temi će biti učinjeno od strane obučenih medijatora za dijalog sa odraslima i adolescentima,
  • 16. romske zajednice Rim(7 kampa):oko 2000 osoba • Salviati 1 • Salviati2 • Gordiani • Monachina • River • Castel Romano K • Castel Romano M Torinu(3 kampa):oko 500 osoba Via Germagnano Strada Aeroporto Romske kuce
  • 17.
  • 18. Saradnici na projektu: • Kordinator celokupnog projekta za Romni • Kordinator za Torino • Sedam mediatora i to pet u Rimu i dva u Torinu
  • 19. Radne duznosti i obaveze mediatora: • Svakog meseca organizovanje dva susreta u kampu. • Informacije, upitnici,slike proslediti kordinatoru. • Prisustvovati treninzima i organizovanim zajednickim susretima. • Ucestvovati u distibuciji tasni i promociji red – nootbooka. • Biti referentna osoba za vreme projekta u kampu kojo se mogu obratiti devojke ili majke za savete.
  • 20.
  • 21.
  • 22.
  • 23.
  • 24.
  • 25.
  • 26.
  • 27.
  • 28.
  • 29.
  • 30.
  • 31.
  • 32.
  • 33.
  • 34.
  • 35.
  • 36. Torino • Od ukupnog broja od 3500 roma koji zive na teritori Torina su oko 60% ( tojest oko 2100) su maloletna lica od 0 godina do 18 godina. • Oko 20% (tojest oko 420 maloletnih lica su od 12 do 16 godina) • dva romska kampa, Via Germagnano i Strada Aeroporto. U kojima zive oko 58 porodica, oko 490 osoba. • Jedan kordinator projekta; • Dva Mediatora koja su profesionalo osposobljeni i sa radnim iskustvom na polju kulturne medijacije. • Dva doktora i jedna Medecinska sestra, od kojih jedan doktor opste prakse i jedan Ginekolog ( navedeni doktori i Medecinska sestra su Volontari); • Jedna Socijalna radnica.
  • 37. Realizacija projekta • Na pocetku meseca marta 2016. Se predvidja presentacija projekta na kojoj ce biti sastanak s novinarima i prestavnicima institucija, kao stosu: • Presednik opstine i resori kaostosu, resor za: skolstvo, zdracstvo i stavovanja; • Ucitelji i nastavnici skole koje pohadjaju romi; • Socijalni radnici kvartova u kojim zive rom; • Kordinatori kampova “Biroa za strance i Rome”; • Prestavnici i savetnici Mesnih zajednica kvartova u kojima su romska naselja; • Prestavnici roma i sinta i romske porodice.
  • 38. Radni zadaci Mediator za mesecu aprila, maj i juni 2016: • Pojedinacno kontatirati sto veci broj porodice i istima objasniti cilj projekta: • Po moguctvu, pojedinacno, uci u kontak sa sto vecim brojem romskih maloletnika a posebno sa zenskim maloletnicama; • Jednomesecni sastanak svih mediatora; • Organizovati 2 javna susreta sa romskim porodicama. U kojima ce ucesnicima doktori i socijalni radnik obrazloziti psiho fizicke i zdravstvene stete romskinjama koje se rano udaju. (za vreme izlaganja mediatorice ce prevoditi); • Ekipna izrada tromesecne relazije, na osnovi mesecnih relacija; • Ekipna izrada strategije za mesec: Juli .Avgust i Septembar 2016. • U mesecu oktobru, novembru i decembru se predvidjaja implementacija nove strategije.
  • 39. Radne duznosti i obaveze kulturnih mediatora: • Da kontatiraju pojedinacno familije • Da nakon svake intervencije, izveste pismeno kordinatora projekta. pismeni izvestaj treba da sadrzi: • Ime prezime Mediatora i datum i vreme intervencije • Ime prezime jednog roditelja; • ulica, ili ime kampa; • broj clanova porodice; • telefonski kontak porodice • kratka relacija o vodenom razgovoru; • licni utisak, koji je pozeljno da sadrzi misljenje roditelja o ranim brakovim.

Editor's Notes

  1. Hanifa Govorusic
  2. Francesca Hamidovic
  3. Kamp Castel Romano
  4. Radmila Ahmetovic
  5. Kamp Monachina
  6. Ion Dimitru
  7. Kamp River