2. 4.10.2022. P2: 2/8
Pojam informatičkog društva
Svedoci smo revolucionarnih napredovanja čovečanstva u
mnogim oblastima društva, koja se ostvaruju zahvaljujući
rezultatima istraživanja, pre svega u područjima
interdisciplinarnih nauka od kojih se, ovde, u prvom redu ističe
informatika i informatičke tehnologije.
Savremeno društvo se često naziva i informatičkim ili
informacionim društvom.
Informatičko društvo je ono društvo u kome stvaranje,
distribucija, difuzija, upotreba i integracija informacija, kao
i druge vrste manipulacija informacijama predstavljaju
značajnu ekonomsku, kulturnu i političku aktivnost.
3. 4.10.2022. P2: 3/8
Pojam informatičkog društva
Pojam “naučno-tehnološka
revolucija” prvi je upotrebio
Bertran Rasel (Bertrand Russel) u
svojim radovima iz pedesetih
godina prošlog veka, upravo u
vreme začetka informatike kao
nauke.
Smatra se da je transformacija
društva u informatičko društvo
počela još sedamdesetih godina
prošlog veka i da se danas u tom
smislu društvo menja iz osnova.
4. 4.10.2022. P2: 4/8
Pojam informatičkog društva
Jedna od prihvaćenih karakteristika informatičkog društva je da u
njemu dominira nematerijalni ljudski rad. Ovakvo tumačenje
ignoriše materijalnu komponentu rada i industrijsku osnovu
društva.
Uopšteno, upotreba informatičkih sredstava dovela je do
poboljšanja kvaliteta života unapređenjem uslova rada i sadržaja
radnih aktivnosti. Došlo je do skraćenja radnog dana i povećanja
slobodnog vremena za odmor, kreativne aktivnosti i obrazovanje.
Pratilac savremenog informatičkog društva je i tzv. ekonomija
znanja u kojoj se vrednosti stvaraju ekonomskom eksploatacijom
znanja i obrazovanja. Ljudi koji učestvuju u ovakvom društvu se
često nazivaju digitalnim građanima.
5. 4.10.2022. P2: 5/8
Pojam informatičkog društva
Koncepti koji su bliski informatičkom društvu su i:
• postindustrijsko društvo,
• postmoderno društvo,
• društvo znanja,
• informatička revolucija,
• informacioni kapitalizam,
• mrežno društvo i slično.
6. 4.10.2022. P2: 6/8
Pojam informatičkog društva
Naziv postindustrijsko društvo je prvi upotrebio
Denijel Bel (Daniel Bell). Prema Belu, industrijsko
društvo ima sledeće osobine:
• rad sa mašinama,
• korišćenje fizičke radne snage i dominacija „plavih
okovratnika“ u proizvodnji,
• masovna proizvodnja dobara,
• materijalna proizvodnja,
• jasni i relativno kruti sistemi vrednosti,
• stroga organizacija rada, dominacija „belih
okovratnika“ u procesima odlučivanja,
• hijerarhija u odnosima, kako u proizvodnji tako i u
društvu,
• centralistički i hijerarhijski sistemi informisanja i
odlučivanja.
7. 4.10.2022. P2: 7/8
Pojam informatičkog društva
Postindustrijsko društvo koje je u nastajanju karakterišu:
• prevashodna proizvodnja informacija,
• sve veća dominacija intelektualnog rada u proizvodnji,
• serijska i pojedinačna proizvodnja dobara,
• inovativnost,
• fleksibilnost u sistemima vrednosti,
• fleksibilnost i pokretljivost u organizaciji, i pojava zaposlenih koji
su sposobni i da odlučuju i da proizvode („prugasti okovratnici“),
• pretvaranje hijerarhijske strukture u horizontalnu strukturu, kako
u proizvodnji tako i u društvu,
• stvaranje mrežnih informacionih sistema i fleksibilnih oblika
odlučivanja.
8. 4.10.2022. P2: 8/8
Pojam informatičkog društva
Informatička ekonomija i ekonomija znanja ističu sadržaj koji je
proizvod umnog rada ili intelektualnu svojinu kao nešto čime se
trguje posredstvom tržišta informacija i znanja.
Elektronska trgovina i elektronsko poslovanje ističu značaj
poslovnih transakcija i vođenja poslovanja korišćenjem Interneta i
veba.
Pojam društvenih mreža prvenstveno određuje procese masovne
saradnje grupa ljudi sličnih interesovanja, koji se ostvaruju
korišćenjem tehnologija računarskog umrežavanja.
Fokus Internet ekonomije je na prirodi tržišta koje je omogućila
pojava Interneta.
Editor's Notes
Intenzitet tehnoloških promena u postindustrijskom dobu kome pripadamo nesumnjivo nameće potrebu da se informatika izučava, kao teorijska nauka i kao primenjena delatnost, u svim oblastima i na svim nivoima obrazovanja. Obuhvat ovih promena doveo je do toga da su se potrebe za informatičkim obrazovanjem pojavile u gotovo svim obrazovnim programima koji tradicionalno ne pripadaju korpusu tehničkih nauka.
Budući da je po svom karakteru fundamentalna nauka koja se nalazi u preseku matematičkih, prirodnih, tehničkih i humanističkih nauka, informatika ima obavezu da pruži odgovore na mnoga pitanja koja će u bliskoj budućnosti postaviti društvo i ekonomija znanja ka kojima se krećemo.