Kopački rit
Najstariji park prirode u Hrvatskoj
Proglašen je parkom prirode 1967. godine
Kopački rit
Najveća raskoš zelenila vode i šume u Slavoniji i njezin najveći prirodni biser odnosi se na područje Parka prirode Kopački rit. Park obuhvaća močvarni prostor oko ušća Drave u Dunav kod Osijeka površine 238 hektara. Jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi
Kopački rit
Kopački rit je razgranat hidrološki sustav močvara, jezera i kanala koji povezuju kanale. Najveće jezero je Kopačko, a najdublje Sakadaško jezero
Kopačko jezero
Sakadaško jezero
Najveću površinu Parka prekrivaj šume bijele vrbe te močvarna i travnjačka vegetacija. Močvarni uvjeti pogodni su za život velikog broja vodozemaca, riba, ptica i sisavaca pa je zbog bogatstva životinjskog svijeta južni dio Parka proglašen posebnim zoološkim rezervatom.
Životinje
Orao štekavac i Crna roda su rijetke i zaštićene vrste
Park je bogato stanište jelena
Orao štekavac
Crna roda
Jelen
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 9. Jezik 1: Uvod u psiholingvistiku i percepciju...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
IX predavanje: Jezik 1: Uvod u psiholingvistiku i percepciju govora
Kopački rit
Najstariji park prirode u Hrvatskoj
Proglašen je parkom prirode 1967. godine
Kopački rit
Najveća raskoš zelenila vode i šume u Slavoniji i njezin najveći prirodni biser odnosi se na područje Parka prirode Kopački rit. Park obuhvaća močvarni prostor oko ušća Drave u Dunav kod Osijeka površine 238 hektara. Jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi
Kopački rit
Kopački rit je razgranat hidrološki sustav močvara, jezera i kanala koji povezuju kanale. Najveće jezero je Kopačko, a najdublje Sakadaško jezero
Kopačko jezero
Sakadaško jezero
Najveću površinu Parka prekrivaj šume bijele vrbe te močvarna i travnjačka vegetacija. Močvarni uvjeti pogodni su za život velikog broja vodozemaca, riba, ptica i sisavaca pa je zbog bogatstva životinjskog svijeta južni dio Parka proglašen posebnim zoološkim rezervatom.
Životinje
Orao štekavac i Crna roda su rijetke i zaštićene vrste
Park je bogato stanište jelena
Orao štekavac
Crna roda
Jelen
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 9. Jezik 1: Uvod u psiholingvistiku i percepciju...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
IX predavanje: Jezik 1: Uvod u psiholingvistiku i percepciju govora
Referat na naučnom skupu "Kultura i kriza", posvećenom životu i delu prof. dr Jasne Janićijević. Skup je održan 2014. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu. Izlaganje je bilo posvećeno uticaju prevoda na jezičku kulturu u malim jezičkim sredinama (tj. u jezičkim sredinama koje nemaju veliki broj pripadnika), koje po prirodi stvari imaju ograničenu produkciju na vlastitom jeziku, dok njihovi pripadnici recipiraju veliki broj prevoda.
Prezentacija sa radionice održane u prostoru Pro-Selfa, Beogradska 8, 25. maja 2016. Autor: Lucija Šantić, sertifikovani master lajf-kouč psihodinamskog OLI metoda.
Prezentacija nudi najvažnije činjenice o Filološkom fakultetu u Beogradu, o svim nivoima studija na tom fakultetu, studijskim programima i profilima, predmetima, međunarodnoj saradnji, stipendijama, kao i o prednostima studiranja u Beogradu.
U ovoj elektronskoj brošuri naći ćete sve neophone informacije o studijama Nemačkog jezika, književnosti i kulture na Katedri za germanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Saznajte kako izgleda prijemni ispit, kako se možete pripremiti za studije Germanistike u Beogradu, šta ćete sve na njima naučiti i kakve vam mogućnosti one nude.
Werbesprache im Germanistikstudium, Werbesprache im DaF-Unterricht, Werbeslogans, Charakteristika von Werbeslogans, Phraseologismen in der Werbung, Klassifizierung von Phraseologismen in der Werbung
Pregled srpsko-nemačkih jezičkih i kulturnih kontakata od davne prošlosti do današnjih dana: susret Fridriha Barbarose i Stefana Nemanje, rudari Sasi, Habsburška monarhija, školovanje srpskih intelektualaca na nemačkim univerzitetima itd.
Sprach-, kultur- und historisch bedingte Unberschiede bei Vertextungsmustern am beispiel von Familien- und Kontaktanzeigen im Wandel der Zeit Deutsch und Serbisch
Texttsorten: Definition, und Typologie. Textsorten im Wandel der Zeit. Sprach- und kulturspezifische Textsorten. Entwicklung der Textsortenkompetenz im produktiven und im rezeptiven Bereich
Höflichkeit und Höflichkeitstheorie: Grundbegriffe: Brown und Levinson, Leech, positives und negatives Gesicht, positive und negative Höflichkeit, gesichtsbedrohende Handlungen, Höflichkeitsmaximen, Vor-Sequenzen
Reduplikationsbildung im Deutschen / Reduplikacija u nemačkom jezikuJelena Kostic-Tomovic
Reduplikationsbildung im Deutschen: Reimdoppelung, Ablautdoppelung, einfache Reduplikation, Reduplikation bei Phraseolexemen, Reduplikation und Zusammensetzung - Gemeinsamkeiten und Unterschiede;
2. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 2
Šta je pragmatika i čime se ona bavi?
„Pragmatika proučava činioce koji upravljaju našim
jezičkim izborom u društvenoj interakciji i dejstva
našeg izbora na druge.”
Kristal, Dejvid (1996): Kembrička enciklopedija jezika. Beograd: Nolit.
„Die Pragmatik ist eine linguistische Disziplin, die
sprachliches Handeln und die Verwendung von
Sprache erforscht […] Die Pragmatik untersucht, wie
Sprache gebraucht wird und welche Arten von
Sprachhandlungen ein Sprecher einsetzt.”
Wikipedia http://de.wikipedia.org/wiki/Pragmatik_%28Linguistik%29
3. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 3
Kako se definiše komunikacija?
„Komunikacija je … posredna interakcija među
jedinkama koja se ostvaruje znakovima. […] Kao
dve bitne odlike komunikacije možemo istaći: prvo,
da predstavlja interakciju među jedinkama, tj. da je
odnos pri kome jedna jedinka utiče na ponašanje
druge, drugo, da se taj odnos ostvaruje tako što jedna
jedinka, namerno ili nenamerno, emituje draži koje
za drugu predstavljaju znakove.”
Rot, Nikola (2004): Znakovi i značenja. Verbalna i neverbalna komunikacija. Beograd: Plato.
4. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 4
Kako se još definiše komunikacija?
„Kommunikation als Sozialhandlung dient der
Problemlösung: Durch Kommunikation werden
Hindernisse überwunden, die sich allein nicht
bewältigen lassen. Kommunikation wird häufig
als „Austausch“ oder „Übertragung“ von
Informationen beschrieben. „Information“ ist
in diesem Zusammenhang eine
zusammenfassende Bezeichnung für Wissen,
Erkenntnis oder Erfahrung.”
Wikipedia: http://de.wikipedia.org/wiki/Kommunikation
5. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 5
Kako se još definiše komunikacija?
“Communication is a process in which
two people influence each other
through giving and receiving
information.”
“Any way in which you behave that
can be seen by the other person as
having a meaning is a form of
language.”
Boyes, Carolyn (2005): Body Language. London: Collins. 7-8.
6. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 6
Tipovi komunikacije I
“One of the channels we use to
communicate information is speech,
or verbal language. But without
words, you can still communicate
through the oldest humane
language – body language, also
known as nonverbal
communication.”
Boyes, Carolyn (2005): Body Language. London: Collins. 7-8.
7. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 7
Tipovi komunikacije II
Prema znakovima koje koristi
komunikacija se deli na:
verbalnu komunikaciju
(komunikacija koja koristi verbalne
znakove)
neverbalnu komunikaciju
(komunikaciju koja koristi
neverbalne znakove).
8. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 8
Tipovi neverbalne komunikacije
Neverbalna komunikacija može biti:
paralingvistička -
Počiva na dodatnim osobinama
govora tj. izgovora.
ekstralingvistička –
Potpuno je različita i odvojena od
govora (kinezička i proksemička
komunikacija).
9. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 9
Svojstva neverbalne komunikacije
Javlja se nezavisno od verbalne
komunikacije ili u sadejstvu s njom
(dopunjavanje, modifikacija).
Manje je kontrolisana (i zato
otvorenija) od verbalne
komunikacije.
Kod čoveka se javlja nužno i
neizbežno.
10. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 10
Neizbežnost javljanja neverbalne
komunikacije
„Ljudi ne mogu da pri govoru ne podižu i ne
spuštaju glas, da ne govore glasnije ili tiše. U
kontaktu sa drugima oni ne mogu da ne
zauzimaju određeni položaj prema njima i da
im ne budu bliže ili dalje. Komunicirajući,
oni ne mogu da nemaju određeni izraz lica,
da duže ili kraće ne zadržavaju pogled na
sagovorniku, da ne čine razne pokrete rukama
ili glavom.”
Rot, Nikola (2004): Znakovi i značenja. Beograd: Plato. str. 100
11. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 11
Funkcije neverbalne komunikacije
kod životinja i kod ljudi
Agresivnost Opuštenost
Neverbalna komunikacija prenosi informacije različitog
tipa, npr. emocije, namere, očekivanja, uzajamne
stavove učesnika u komunikaciji.
12. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 12
Funkcije neverbalne komunikacije
kod životinja i kod ljudi
Informacije o
emocijama,
namerama,
očekivanjima i
međusobnom odnosu
učesnika u interakciji
neverbalnom se
komunikacijom
prenose i kod životinja
i kod ljudi…
13. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 13
Funkcije neverbalne komunikacije
kod životinja i kod ljudi
… kao što se vidi i na
ovom primeru.
14. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 14
Sredstva komunikacije: znakovi
Komunikacija se odvija putem
znakova.
Drugim rečima, znakovi su
instrumenti (sredstva)
komunikacije.
15. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 15
Različite vrste znakova
Podela znakova prema poreklu:
prirodni (npr. spontani izrazi lica)
veštački (npr. hemijski simboli,
jezik, brojevi)
Podela znakova prema upotrebi:
signali (spontano javljanje)
simboli (svesno korišćenje)
16. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 16
Znakovi koji se koriste svesno - simboli
Simboli mogu biti:
arbitrarni simboli
(Arbitrarni simboli ne podsećaju na pojam
ili pojavu koju predstavljaju.)
ikonički simboli
(Ikonički simboli po obliku su slični pojavi
koju predstavljaju.).
Jezički znaci su najvažniji arbitrarni simboli
u međuljudskoj komunikaciji.
17. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 17
Znakovi koji se javljaju spontano -
signali
Signali se ne biraju.
Signali izražavaju:
unutrašnja stanja organizma
(afektivna stanja, intenzivne
potrebe)
relativno trajne karakteristike osobe
(crte ličnosti i sl.).
18. Oktobar 2010. Doc. dr Jelena Kostić-Tomović 18
Signali i simboli u verbalnoj i
neverbalnoj komunikaciji
Isti znak može biti i signal i simbol, u
zavisnosti od toga da li se koristi
spontano ili svesno (npr. smeh).
I verbalna i neverbalna komunikacija
mogu biti i signalna i simbolička.
Neverbalna komunikacija je pretežno
signalna.
Verbalna komunikacija je pretežno
simbolička.