Pregled srpsko-nemačkih jezičkih i kulturnih kontakata od davne prošlosti do današnjih dana: susret Fridriha Barbarose i Stefana Nemanje, rudari Sasi, Habsburška monarhija, školovanje srpskih intelektualaca na nemačkim univerzitetima itd.
Ein Überblick über die wichtigsten Varietätenwörterbücher Deutsch und teilweise auch Serbisch - Variantenwörterbücher, Dialektwörterbücher, soziolektale Varietätenwörterbücher; Deutsch als plurizentrische Sprache.
Grundbegriffe der Wortbildungslehre - aktualisierte und erweiterte Version de...Jelena Kostic-Tomovic
Grundbegriffe der Wortbildungslehre: Morpheme, Morphemtypen, freie Morpheme, Konfixe und unikale Morpheme, Wortbildungsmorpheme, Simplizia und Wortbildungskonstruktionen, Suffixe und Präfixe, untrennbare und trennbare Präfixe, semantische Modifikation und syntaktische Transposition, Verbalpartikeln u. v. a. m.
Ein Überblick über die Informationstypen in zeitgenössischen deutschen Wörterbüchern: Grammatik, Rechtschreibung, Valenz, Kombinierbarkeit, Kollokationen usw.
Pregled srpsko-nemačkih jezičkih i kulturnih kontakata od davne prošlosti do današnjih dana: susret Fridriha Barbarose i Stefana Nemanje, rudari Sasi, Habsburška monarhija, školovanje srpskih intelektualaca na nemačkim univerzitetima itd.
Ein Überblick über die wichtigsten Varietätenwörterbücher Deutsch und teilweise auch Serbisch - Variantenwörterbücher, Dialektwörterbücher, soziolektale Varietätenwörterbücher; Deutsch als plurizentrische Sprache.
Grundbegriffe der Wortbildungslehre - aktualisierte und erweiterte Version de...Jelena Kostic-Tomovic
Grundbegriffe der Wortbildungslehre: Morpheme, Morphemtypen, freie Morpheme, Konfixe und unikale Morpheme, Wortbildungsmorpheme, Simplizia und Wortbildungskonstruktionen, Suffixe und Präfixe, untrennbare und trennbare Präfixe, semantische Modifikation und syntaktische Transposition, Verbalpartikeln u. v. a. m.
Ein Überblick über die Informationstypen in zeitgenössischen deutschen Wörterbüchern: Grammatik, Rechtschreibung, Valenz, Kombinierbarkeit, Kollokationen usw.
U ovoj elektronskoj brošuri naći ćete sve neophone informacije o studijama Nemačkog jezika, književnosti i kulture na Katedri za germanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Saznajte kako izgleda prijemni ispit, kako se možete pripremiti za studije Germanistike u Beogradu, šta ćete sve na njima naučiti i kakve vam mogućnosti one nude.
Prezentacija nudi najvažnije činjenice o Filološkom fakultetu u Beogradu, o svim nivoima studija na tom fakultetu, studijskim programima i profilima, predmetima, međunarodnoj saradnji, stipendijama, kao i o prednostima studiranja u Beogradu.
U ovoj elektronskoj brošuri naći ćete sve neophone informacije o studijama Nemačkog jezika, književnosti i kulture na Katedri za germanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Saznajte kako izgleda prijemni ispit, kako se možete pripremiti za studije Germanistike u Beogradu, šta ćete sve na njima naučiti i kakve vam mogućnosti one nude.
Prezentacija nudi najvažnije činjenice o Filološkom fakultetu u Beogradu, o svim nivoima studija na tom fakultetu, studijskim programima i profilima, predmetima, međunarodnoj saradnji, stipendijama, kao i o prednostima studiranja u Beogradu.
Werbesprache im Germanistikstudium, Werbesprache im DaF-Unterricht, Werbeslogans, Charakteristika von Werbeslogans, Phraseologismen in der Werbung, Klassifizierung von Phraseologismen in der Werbung
Sprach-, kultur- und historisch bedingte Unberschiede bei Vertextungsmustern am beispiel von Familien- und Kontaktanzeigen im Wandel der Zeit Deutsch und Serbisch
Texttsorten: Definition, und Typologie. Textsorten im Wandel der Zeit. Sprach- und kulturspezifische Textsorten. Entwicklung der Textsortenkompetenz im produktiven und im rezeptiven Bereich
Höflichkeit und Höflichkeitstheorie: Grundbegriffe: Brown und Levinson, Leech, positives und negatives Gesicht, positive und negative Höflichkeit, gesichtsbedrohende Handlungen, Höflichkeitsmaximen, Vor-Sequenzen
Reduplikationsbildung im Deutschen / Reduplikacija u nemačkom jezikuJelena Kostic-Tomovic
Reduplikationsbildung im Deutschen: Reimdoppelung, Ablautdoppelung, einfache Reduplikation, Reduplikation bei Phraseolexemen, Reduplikation und Zusammensetzung - Gemeinsamkeiten und Unterschiede;
Äußerungen aus kommunikationspsychologischer Sicht und Illokutionsanalyse; Kommunikationsmodell / Kommunikationsquadrat Schulz von Thuns; Sprechaktklassivikation von Holger Schmitt (2000)
Illokutionäre Rolle von Sprechakten und non-verbale KommunikationJelena Kostic-Tomovic
Non-verbale Kommunikation als Indikator der illokutionären Rolle von Sprechakten: paralinguistische und extralinguistische Kommunikation. Interkulturelle Aspekte
Illokutionsidentifikation nach Holger Schmitt 2000: die Struktur von Sprechakten, Illokution und Lokution, illokutionäre Rolle von Sprechakten, Indikatoren der illokutionären Rolle, Intention des Sprechers, Kriterien für Illokutionsidentifikation, Erweiterungsprobe, Weglassprobe, Illokution und Proposition usw.
2. Tradicionalna lingvistika
(fonetika, morfologija, sintaksa, semantika itd.):
proučava strukturu jezika
tj. jezik kao (izolovani) sistem
i traga za invarijantnim pravilima u jeziku.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 2
3. „...možemo da kažemo da su lingvisti u modernoj
fazi konstituisanja svoje nauke kao relativno
autonomne discipline glavnu pažnju posvetili
opštim i pretežno apstraktnim atributima jezika,
dok je strazmerno marginalna uloga, bar u
teorijskom smislu, pripala upotrebi govora u cilju
društvenog opštenja.“
Bugarski 1996, 189.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 3
4. „...nikako nije dovoljno usvojiti gramatiku i leksikon svoga ili
nekog drugog jezika, nego treba pored toga steći i neka
finije iznijansirana znanja koja možda ne potpadaju pod
sistem jezika ali su od odlučujućeg značaja u govoru. U
stvarnom životu kojim svi živimo, jezička sposobnost u
smislu Čomskog ne vredi mnogo bez jedne šire
„komunikativne sposobnosti“ (communicative competence),
koja nam omogućuje da govorimo na način primeren
situaciji; ona nas vodi odlučivanju kada šta da kažemo,
kome i kako.“
Bugarski 1996, 191.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 4
5. Sociolingvistika
proučava upotrebu jezika,
tj. funkciju govora u različitim društvenim i situativnim
kontekstima,
tragajući za društveno varijabilnim pravilima.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 5
6. „Najopštije uzeto, predmet ove oblasti može se naznačiti
ako se kaže da ona proučava korelacije između jezičkih i
društvenih struktura i procesa.“
Bugarski 1996, 195.
„Sociolingvistika se danas obično definiše kao nauka o
društvenom raslojavanju jezika, koja proučava sistemske
korelacije u postojanju i promenama jezičkih i društvenih
struktura.“
Bugarski 1996, 201.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 6
7. „...what sociolinguists are looking for is
evidence of socially accepted rules
accounting for variations in speech.“
Spolsky, 2010: 9.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 7
9. Mikrosociolingvistika
proučava pojedinačne jezičke pojave
(npr. u izgovoru, upotrebi gramatičkih struktura i vokabulara itd.)
u društvenom kontekstu
i vervbalno ponašanjepojedinaca
kao članova društvenih zajednica.
Fišman 1978, 60─61.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 9
10. Makrosociolingvistika
proučava jezike ili njihove varijetete u društvenom
kontekstu
i verbalno ponašanje čitavih društvenih zajednica.
Fišman 1978, 67─71.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 10
12. Deskriptivna sociolingvistika
„ide za tim da odgovori na pitanje ’ko govori (ili piše) kojim jezikom (ili
kojim jezičkim varijetetom) komu i kada i radi čega?’“.
Fišman 1978, 23.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 12
13. Dinamička sociolingvistika
odgovara na pitanje zašto
neko
govori/piše
nekome
nekim jezikom/varijetetom
pod određenim okolnostima
i s određenim ciljem.
Fišman 1978, 23.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 13
14. • socijalna dijalektologija (supstandard, superstandard itd.)
• lingvistička geografija (regiolekti, dijalekti itd.),
• jezički kontakti (pozajmljivanje, diglosija, bilingvizam itd.),
• lingvistička demografija (jezik i migracije itd.),
• jezik i identitet (jezik i pol, uzrast, nacionalnost, status
itd.),
• jezik i društveni konflikti (jezička prava, jezička moć itd.),
• jezik i profesije (jezik struke, terminologije, prof. žargoni
itd.),
• jezik, ideologija i politika (birokratizacija jezika, uticaj
ideoloških i političkih činilaca na jezik),
• jezik i obrazovanje (nastava i usvajanje jezika itd.),
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 14
15. • društveni činioci dijahronijskih promena u jeziku,
• jezik i kontekst (govorne situacije, govorni činovi,
komunikativna kompetencija itd.),
• normiranje i standardizacija (jezičko planiranje itd.),
• identitet jezika (izrastanje, širenje, povlačenje i
odumiranje jezika),
• jezik i mediji masovne komunikacije,
• stavovi prema jeziku,
• verbalni repertoar (registri i stilovi),
• funkcije jezika
itd. Bugarski 1996, 196-197.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 15
16. • funkcionalni varijeteti nemačkog jezika
(jezik neformalne komunikacije, književni jezik,
stručni jezici, jezik nauke itd.),
• geografski varijeteti nemačkog jezika
(nacionalni standardi, regiolekti i dijalekti),
• socijalni varijeteti nemačkog jezika (sociolekti),
• medijalni varijeteti nemačkog jezika (mediolekti),
• verbalni repertoar nemačkog jezika (stilovi itd.),
• nemački jezik u jezičkim kontaktima (diglosija, bilingvizam itd.),
• jezička norma, normiranje, standardizacija, planiranje i
negovanje nemačkog jezika,
• uticaj društvenih činilaca na dijahronijske promene u
nemačkom jeziku itd.
Löffler 2010, 24─25.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 16
17. I
• socijalni varijeteti nemačkog jezika,
• jezik i rod u nemačkom (i srpskom) jeziku,
• geografski varijeteti nemačkog jezika,
• uticaj politike na nemački (i srpski) jezik,
• jezička politika u zemljama nemačkog (i srpskog)
govornog područja,
• stvaranje standardnog nemačkog jezika i ujedinjenje
Nemačke,
• nemački jezik u doba nacionalsocijalizma,
• nemački jezik u Istočnoj Nemačkoj,
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 17
18. II
• stavovi prema drugom i njihov jezički odraz –
na primeru nemačkog (i srpskog) jezika,
• uticaj nemačkog na srpski jezik i na druge jezike u
Jugoistočnoj Evropi,
• jugoslovenska i srpska ekonomska emigracija na nemačkom
govornom području i usvajanje nemačkog jezika,
• nemačka manjina i nemački jezik u Srbiji i Jugoslaviji do
Drugog svetskog rata,
• nemački kao strani jezik u Srbiji i u susednim zemljama,
• istorija nastave nemačkog jezika u Srbiji i u susednim
zemljama,
• odnos prema višejezičnosti u zemljama nemačkog govornog
područja, Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 18
19. III
• sociolingvistički aspekti komunikativne kompetencije na
nemačkom jeziku,
• društveno uslovljene promene u nemačkom jeziku u 19. i 20.
veku,
• uticaj engleskog na savremeni nemački (i srpski) jezik,
• nemački (i srpski) jezik politike, medija, marketinga itd.,
• birokratizacija jezika na nemačkom (i srpskom) govornom
poručju,
• jezička standardizacija, jezičko planiranje i sl. na nemačkom (i
srpskom govornom području),
• nemački kao policentrični jezik, nemački jezik u Nemačkoj,
Austriji i Švajcarskoj itd.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 19
20. • Spolsky, Bernard. Sociolinguistics. Oxford: Oxford
University Press, 1998.
• Löffler, Heinrich. Germanistische Soziolinguistik. 4., neu
bearbeitete Auflage. Berlin: Erich Schmidt Verlag, 2010.
• Bugarski, Ranko. Jezik u društvu. Beograd: XX vek,
1996. (str. 181─234)
• Fishman, Joshua. Sociologija jezika. Sarajevo: Svjetlost,
1978.
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović 20