Dokument opisuje povijest, stanje i ekosustav potoka Jelenka, koji je kroz vrijeme postao zagađen zbog ljudskih aktivnosti. Osim što se bavi promjenom stanja potoka, naglašava važnost biljnih i životinjskih vrsta koje ovise o ovom staništu. Zaključuje se pozivom na očuvanje prirode i zaštitu ovog važnog ekosustava, kao i potrebu za osvještavanjem zajednice o zagađenju.

1. JELENKA Jučer, Danas, Sutra….

2. Povijest potoka Jelenke Potok Jelenska mještani zovu Jelenka makar je naziv «Jelenska» mnogo stariji te je Gornja Jelenska i nazvana po njemu. Toponim Jelenka potječe još od srednjeg vijeka i zapisan je u svim topografskim i katastarskim kartama. Kasnije doseljenici koji su ovamo došli iz Gorskog kotara u XVII. stoljeću, nazivaju potok Jelenka.

3. Jelenka “Jučer” Jelenka “jučer” služila je ljudima u mnoge svrhe. Njome su zalijevali svoje vrtove, žene su prale rublje na njoj, čak su i ribe hvatali! Bila je mnogo čišća i bistrija, i nije bilo tako puno smeća pored nje. Ljudi su je puno više cijenili i pazili. Više nije čista kao prije .

4. Jelenka “Danas” Danas je Jelenka podosta zagađena. U njoj je prije živjelo puno više organizama nego sada. Stanovnici Popovače nisu bili svjesni da uništavaju mnoge biljne i životinjske vrste kada su betonirali i “uređivali” korito Jelenke.

5. Odlagalište nedaleko od Jelenke

6. Poštujmo ove znakove!

7. Jelenka: Stanište mnogih biljaka! Neke biljke koje žive uz Jelenku: Strelica Šaš Močvarna perunika Kaljužnica Žabnjak Trska Rogoz

8. Šaš Raste u veliki široki busen, te dostiže od 60 do 80 cm promjera te ide u visinu do 50 cm i to njegovo lišće, koje je sjajno, tamnozeleno i usko. Listovi su i dugački povijeni i uvijek zeleni. Iz njih se probijaju cvjetne stabljike na kojima vise simpatični klasovi koji dostižu visinu i do metar i pol a cvijeta oko svibnja do kraja lipnja. Stanište koje odgovara Visokom šašu je sjenoviti ili polu sjenoviti položaj. Te olovasta tla koja su svježa i vlažna.

9. Strelica i Močvarna perunika Strelica Raste u plićim vodama, ima 3 vrste listova. Ta prilagodba biljci omogućava potpunije iskorištavanje sunčeve svjetlosti. Živi u plićim vodama. Močvarna perunika Česta je uz rub vode. Prepoznatljiva po velikim žutim cvjetovima i dugačkom sabljastim listovima. Raste li u sjeni neće razvijati cvjetove.

10. Močvarna perunika Strelica

11. Kaljužnica i Žabnjak Kaljužnica može rasti i u plitkoj vodi te cvate sjajnim žutim, jednostrukim ili dvostrukim cvjetovima. Žabnjak Ima dva oblika listova. To je prilagodba na potpunije iskorištavanje svjetlosti. Cvijeta malim žutim cvjetovima.

12. Trska i rogoz Trska To je biljka čija člankovita stabljika može narasti do 5 metara. Podanak može biti dugačak nekoliko metara. Listovi su dugi do 2 metra. Rogoz 2,5 m visoka vodena biljka koja raste blizu površine vode. Listovi su plavkasto zeleni, 2 m dugi i 2 cm široki. Cvjetna stabljika je nerazgranjena. Cvjetovi se razvijaju tek u trećoj godini, u obliku uspravnog klipa 20-40 cm.

13. Životinje potoka Jelenke Životinje uz potok Jelenku Komarci Zelembać Vretence Bjelouška Vodomar Pjegavi daždevnjak Divlje patke Štakori Bijele rode Životinje u potoku Jelenka Bezupka Riječni rak Babuška Životinje u(uz) Jelenku Zelena žaba Barska kornjača Žuti mukač

14. Komarci i Zelembaći Komarci Polažu jaja u vodu, iz njih se razvijaju ličinke i zatim odrasli kukci.U godini mogu imati i do 5 generacija. Zelembać Odrasli su najčešće 13 cm,nekad duži, rep je često dvostruko duži od tijela. Mužjaci su najčešće skoro cijeli zeleni sa crnim točkicama po leđima i sa širokom glavom (lagano pjegastom). Ženke vrlo variraju izgledom .

15. Vretence I Bjelouška Vretence Ima ličinku koja živi u vodi i grabežljiva je. Pokreće se brzo na mlazni pogon i njen let može se usporediti sa letom helikoptera. Bjelouška Dobila je naziv po bijelim mrljama na stražnjem bočnom dijelu glave, neotrovna zmija koju nalazimo uz vode jer su joj hrana ribe i žabe .

16. Vodomar i Pjegavi daždevnjak Vodomar Ptica koja obitava uz rijeke i potoke. Poznat je po obrušavanju u vodu kako bi ulovio manju ribu ili raka . Pjegavi daždevnjak On je vodozemac i duguljasta je tijela, kratkih nogu i dugačka repa. Pripada u rod daždevnjaka. Tijelo mu je u različitom stupnju prekriveno žutim točkama ili crtama.

17. Divlje patke i Štakori Divlje patke Mužjak divlje patke na glavi i vratu ima tamnozeleno perje s bijelim prstenom na dnu. Prsa su mu smeđe boje, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Ženka je pokrivena svijetlosmeđim i tamnosmeđim perjem koje ima zaštitnu ulogu. Štakori Dlaka vodenog štakora je gruba, a krzno obično smeđe ili tamno-sivo, dok je na strani trbuha svijetlo-sivo ili svijetlo-smeđe. Maksimalne je dužine 25 cm.Vodeni štakori su svejedi većinom hvataju ribe. Vodeni štakor je obično aktivan noću. Dobar je plivač.

18. Bijele rode Naša najpoznatija ptica selica. U proljeće dolazi u naše krajeve a u jesen odlaze u J. Afriku. Hranu traže u obližnjim barama, potocima i sl.

19. Bezupka i Riječni rak Bezupka To je školjkaš kopnenih voda.Ona položi i do milijun jaja.Ličinke plivaju i prihvaćaju se za ribe koje prolaze pored njih. Riječni rak U Jelenci ga više ne možemo naći!!!! Danju se skriva, a aktivan je noću. Njegovo meso je poslastica pa je to još jedan razlog zašto je istrebljen .

20. Babuška Babuška voli rijeke (potoke) sa slabom strujom i puno raslinja. Ona se kreće po dnu gdje se i hrani.

21. Zelena žaba,Žuti mukač,Barska kornjača Životinje koje žive i u vodi i izvan nje. Zelena žaba: Zadržava se na plutajućim listovima vodenog bilja.Punoglavci žive u vodi a odrasli povremeno izlaze na kopno. Žuti mukač: Dobro se štiti od grabežljivaca, njegov žuti trbuh upozorava da izlučuje ljutu tvar. Barska kornjača: Izgleda tromo zbog čvrstog oklopa. U vodi je vrlo spretna i brz je lovac manjih životinja. Među prstima ima plivaće kožice.

22. Žuti mukač Barska kornjača Zelena žaba

23. Zanimljivosti! Najstariji poznati narod u našem kraju bili su Iliri iz plemana Jasi, koji su najviše boravili na Moslavačkoj gori.Oni su gradili prve utvrde i ceste te na padinama Moslavačke gore sadili vinovu lozu.Legenda kaže da su prilikom spuštanja sa Moslavačke gore i odlaska do potoka Jelenske(Jelenke) radili drevne običaje koji bi ovom kraju uvijek dali plodno tlo, koje bi uvijek rodilo plodom.

24. Zaključak! Možemo samo nagađati kakva će Jelenka biti u budućnosti. Hoće li se ljudi probuditi i početi je paziti ili će se sve još pogoršavati? Sigurno je samo to da ako se ovako nastavi neće biti dobro. Ako vidimo neki znak koji nas upozorava da ne bacamo smeće, poštujmo ga!! Bilo bi dobro pokrenuti akciju za čišće vode Popovače, te pored svake rijeke, jezera i potoka napraviti znak: Ne bacaj smeće.