This document provides examples of calculating the surface area of squares and cubes. For squares, the surface area formula is given as P = 2 * (length * width + length * width + length * width). Examples are shown calculating the surface area of squares with side lengths ranging from 1 to 10 cm. For cubes, the surface area formula is given as P = 6 * (side * side). Examples are shown calculating the surface area of cubes with side lengths ranging from 4 to 10 cm. The document was authored by Katarina Pušić of IV/3.
This document provides examples of calculating the surface area of squares and cubes. For squares, the surface area formula is given as P = 2 * (length * width + length * width + length * width). Examples are shown calculating the surface area of squares with side lengths ranging from 1 to 10 cm. For cubes, the surface area formula is given as P = 6 * (side * side). Examples are shown calculating the surface area of cubes with side lengths ranging from 4 to 10 cm. The document was authored by Katarina Pušić of IV/3.
Kopački rit
Najstariji park prirode u Hrvatskoj
Proglašen je parkom prirode 1967. godine
Kopački rit
Najveća raskoš zelenila vode i šume u Slavoniji i njezin najveći prirodni biser odnosi se na područje Parka prirode Kopački rit. Park obuhvaća močvarni prostor oko ušća Drave u Dunav kod Osijeka površine 238 hektara. Jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi
Kopački rit
Kopački rit je razgranat hidrološki sustav močvara, jezera i kanala koji povezuju kanale. Najveće jezero je Kopačko, a najdublje Sakadaško jezero
Kopačko jezero
Sakadaško jezero
Najveću površinu Parka prekrivaj šume bijele vrbe te močvarna i travnjačka vegetacija. Močvarni uvjeti pogodni su za život velikog broja vodozemaca, riba, ptica i sisavaca pa je zbog bogatstva životinjskog svijeta južni dio Parka proglašen posebnim zoološkim rezervatom.
Životinje
Orao štekavac i Crna roda su rijetke i zaštićene vrste
Park je bogato stanište jelena
Orao štekavac
Crna roda
Jelen
2. Nacionalni parkovi su veća, zakonom zaštićena
područija sa biljnim i životinjskim svetom, sa
značajnim prirodnim, kulturnim i istorijskim
vrednostima.
Nacionalni parkovi Srbije su:
Fruška gora
Đerdap
Tara
Kopaonik
Šar-planina
3. Nacionalni park Fruška gora je osnovan 1960.
godine i nalazise u Vojvodini. Stvaranje planine je
počelo pre 90 miliona godina. Na njoj su
pronadjene 164 životinjske fosilne vrste.
Bogata je šumama hrasta, graba, bukve, lipe...
Na planini postoje arheološka nalazišta kao i
brojni manastiri.
4.
5.
6. Nacionalni park Đerdap je osnovan 1974. godine.
Nalazi se u istočnom delu Srbije. Pored Đerdapske
klisure mogu se videti poznata arheološka nalazišta
Lepenski vir, Golubački grad i ostaci Trajanovog
mosta.
Od životinja se mogu sresti: medved, ris, vuk, šakal,
sova ušara, crna roda...
Ima preko 1 000 biljnih vrsta i to su:
pitomi orah, bukva, hrast, leska, javor, lipa...
11. Nacionalni park Tara osnovan je 1981. godine.
Na Tari možemo videti Pančićevu omoriku, jelu,
bor i listopadno drveće ( javor, breza, bukva).
Registrovano je 53 vrste sisara i 153 vrste ptica.
Pod posebnom zaštitom su mrki medved, divokoza
i srna.
14. Nacionalni park Kopaonik je osnovan 1981. godine.
Kopaonik je najveći masiv u Srbiji.
Od biljaka se može naći kopaonička čuvarkuća,
kopaonička ljubičica, Pančićeva potočara...
Od životinjskih vrsta najznačajnije su: sivi soko,
zlatni orao, divlja mačka, buljina, srndać...
Šumske zajednice: balkanske bukve, jele, smrče,
hrasta, bora, javora...
17. Nacionalni park Šar-planina je osnovan
1986.godine.
Sa 147 vrsta leptira Šar-planina je najbogatije
područje Evrope.
Sa 200 vrsta ptica (orao bradan, beloglavi sup, suri
orao, tetreb) ona je stecište 60% ornitofaune Srbije.
Mogu se videti retke vrste sitnih glodara kao što
su: dinarska voluharica, kuna belica, vidra, ali i
medved, ris, divlja koza...