Skip to main content
PRIZEMNI SPRAT ŠUME
PRIZEMNI SPRAT ILI BILJNI SAG ŠUME.

• Čine ga paprati, mahovine, lišajevi, gljive,
  alge i šumska stelja (listinac) koji je
  sastavljen iz uvehlog i truhlog opalog lišća
  i grančica.
• Ispod ovog sprata je šumsko zemljište.
• Mnoge šumske životinjske vrste u
  sagovima mahovina i stelje nalaze svoje
  skrovište i prebivalište.
• Alge u šumi, pogotovu u poplavljenim
  predjelima.
Biljni svijet prizemnog sprata
• U sjenovitim i vlažnim šumama
  zastupljene su u prizemnom spratu mnoge
  vrste paprati, osobito: navala, slatka
  paprat (oslad), jelenak i dr.
• Iz podanaka (podzemno stablo) izbija
  adventivno korijenje, a iznad tla izrasta
  perasto složeni list velike površine
  prilagođen za hvatanje što više smanjene
  količine svjetlosti u procesu fotosinteze.
• Navala
• Listovi su
u početku
razvitka pri
vrhu savijeni
u vidu puža.
Ti se mladi
izbojci mogu
koristiti u ishrani.
Za tlo su priljubljeni
buseni mahovina, kao što
je vlasak ili busenjača.
Za vrijeme sušnih dana
ova mahovina se osuši,
a čim padne kiša, vlasak
upija velike količine vlage.
Zato postoje mahovine u
šumi jer one spriječavaju nastanak bujica.
Utvrđeno je da ovim putem šumsko tlo zadrži
  do 30 000 l vode po hektaru.
Često su panjevi i grane
 starih hrastova obrasli
 mahovinom i lišajem.
Ove biljke kojima stablo
služe kao podloga zovu
 se EPIFITI.
• Kako je šumsko tlo bogato humusom, na njemu
  se razvijaju gljive raznih boja i oblika i
  predstavljaju ukras naših šuma.
• Tu nalazimo jestive: vrganj, sunčiću, lisičicu,
  blagvu, rujnicu, rudnjaču šumsku i dr., i otrovne
  gljive: pupavku bijelu i zelenu, muharu, ludaru,
  bljuvaru, brezovku, panterovku i dr.
• VRGANJ-------------------
SUNČICA
• LISIČICA ILI LISIČARKA
BLAGVA
RUJNICA
RUDNJAČA ŠUMSKA
PUPAVKA (BIJELA)
PUPAVKA (ZELENA)
MUHARA
LUDARA
BLJUVARA
BREZOVKA
PANTEROVKA
• Dijelovi pečurki koji se nalaze iznad tla
  (stručak i šešir) predstavljaju plodišta u
  kojima nastaju spore razmnožavanja. Ako
  se pažljivo otkopa humus ispod stručka,
  uočit će se splet bijelih niti- hifa kojima
  gljiva iz tla uzima organsku hranu. Takve
  heterotrofne organizme nazivamo
  saprofiti jer žive uz pomoć bakterija i
  drugih organizama stelje i tla, razlažu oko
  80 do 90% organske tvari u šumi, pa zato
  gljive i bakterije nazivamo razlagačima.
  Gljive u šumi zajedno žive sa korijenjem
  drveća i to nazivamo MIKORIZA.
ŽIVOTINJSKI SVIJET
        PRIZEMNOG SPRATA
• Najbogatije naselje životinjskog svijeta u
  šumi razvija se u ovom spratu- šumskoj
  stelji i gornjem sloju zemljišta.
• Osim krtice, rovčice, tekunice i glista, tu
  žive mnogobrojni zglavkari, posebno
  insekti i njihove larve.
• Često sustećemo: mokrice,stonoge,
  sljepić, grobar šareni,uholaže, grinje,
  skočce, malonošce i dr...
Mokrice

• To su zglavkari(račići)
 koji se pri svijetlosti,
 dodiru sklupčaju u
lopticu (odbrambena
 reakcija).
- One žive u stelji i ispod kamenja gdje ima
  dovoljno vlage. Dišu škrgama. Hrane se
  truhlim lišćem.
Stonoge
• Imaju na izduženom, čla-
nkovitom tijelu veći broj
člankovitih nogu.
• Biljojedna stonoga(gujin češalj)
 razlaže oko 13% šumske
stelje. Luči tečnog
ljepljivog i neprijatnog
okusa, pa ga grabljivice
 izbjegavaju.
• Mesojedna stonoga-
 striga kamenjska vrlo
brzo se kreće i plijen
ubija otrovom.
Sljepić
• Gmizavac čije je
 tijelo izduženo i
podsjeća na zmiju
 pa zbog toga
često biva ubijen.
• Od zmija se
 razlikuje po tome
 što može zatvoriti očne kapke. Hrani se
   pretežno puževima golaćima.