Šuma je važan ekosistem sa raznolikim biljnim i životinjskim vrstama koje igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže na Zemlji, posebno u proizvodnji kiseonika. Klimatski uslovi variraju od umjerenih do tropskih, što utiče na rast i razvoj šuma, dok su među životinjama prisutni vukovi, mrki medvjed, lisice i vjeverice. Različite vrste drveća i cvijeća doprinose biologiji šuma, a postavljeni su i edukativni zadaci za učenje o šumama.

1. By Svetlana
Miković
UPOZNAJTE SVIJET ŠUMA

2. Područje koje treba
upoznati
1. Šta je šuma?
2.Kakva je klima?
3. Ko živi u šumi?
4.Kakvih biljaka ima?
5. Igraj se i uči!

3. Šuma:
Pošumljene oblasti,
postoje u cijelom svijetu.
Šume imaju uglavnom
bujno rastinje koje
ugošćava različite
životinje.
U njima, pored drveća,
živi mnogo drugih vrsta
biljaka, životinja.
Za opstanak planete
Zemlje veliki značaj imaju
šume.
Najveća korist šuma je
proizvodnja kiseonika.

4. Klima
Klima je drugačija u
svakoj šumskoj oblasti.
Umjerena klima u
evropskim šumama;
Topla i vlažna u tropskim
šumama;
Veoma hladna u
sjevernim šumama.
Na rast i razvoj šume u
velikoj mjeri utiču
temperature, padavine i
vlažnost vazduha

5. Životinje
Brojne su vrste životinja u
šumi:
Vuk je sisar mesožder sličan
psu.
Boja vuka je od sive do
smedje boje.
Vukovi žive u brojnim
grupama i uzajamno se
pomažu.
Vukovi se uvijek kreću u
koloni po jedan.
Kad dodju na svijet
mladunci vuka su potpuno
slijepi.

6. Mrki medvjed je sisar
svaštojed.
Ima masivnu glavu, sitne
uši, šape sa jakim
noktima.
Hrani se biljkama,
ribama, medom i
pticama.
Mrki medvjed je
osamljena životinja.
Mladunci mrkog
medvjeda radjaju se zimi
i ostaju sa majkom duže
od dvije godine.

7. Lisica je veoma hitar i
brz sisar sa oštrom
dlakom i velikim ušima.
Boje je od sive do
crvenkastosmedje.
Hrani se malim sisarima,
pticama, ribama i
šibljem.
Prilagodjava se lako bilo
kojim uslovima života i
dolazi sve do grada u
potrazi za hranom.

8. Vjeverica je glodar
vretenastog tijela,
velikih očiju, jakih
šapa i kandži.
Vjeverica ima gust rep
dugačak do 15 cm.
Hrani se sjemenjem,
šumskim voćem,
lješnicima i insektima.
Jedna vrsta vjeverica
može da leti sa jedne
grane na drugu na
udaljenosti od 100m.
Zimu provodi u
zimskom snu.

9. Biljke
U šumi rastu različite biljke.
Hrast je rod listopadnog i
zimzelenog drveća i žbunja iz
porodice bukava.
Bor je rod zimzelenog
četinarskog drveća, krošnja
može biti otvorena i
zaobljena, nekada podseća na
lizalicu a može biti i
trouglasta
Bukva je rod listopadnog
drveća koji sadrži oko deset
vrsta, bukva može narasti i do
četrdeset metara u visinu.

10. U šumi rastu mnoge vrste
cvijeća:
Jagorčevina je zeljasta,
jednogodišnja biljka, niskog
rasta. Naraste od 10–30 cm
u visinu, sa baznom rozetom
listova.
Zumbuli su omiljeni i
najtraženiji prolećni
cvetovi. Veoma su
popularani zbog jakog i
opojnog mirisa,
dekorativnog izgleda cvasti.
Mirisna ljubičica, (lat. Viola
odorata), samonikla je
biljka i vesnik proleća,
cveta u martu i aprilu.

11. Izaberi tačan
odgovor
1. U šumi žive:
a) Jaguar
b) Vuk
c) Kit
2. U šumi rastu
a) Hrastovi
b) Alge
c) kaktusi

12. 3. Vuk je biljojed…
a) Da
b) Ne
4. Da li se mladunci mrkog
medvjeda radjaju zimi…
a) Da
b) Ne
5. Lisica jede…
a) Ptice
b) Travu
c) Ananas

13. 6. Jedna vrsta vjeverice
moze da leti…
a) Da
b) Ne
7. Da li je bor rod
zimzelenog drveća…
a) Da
b) Ne
8. Kada cvjeta ljubicica…
a) Februar, Mart
b) Jun, Jul
c) Mart, April