2. Ivan Meštrović, jedan je od
najvećih hrvatskih kipara koji
počinje djelovati u prvoj
polovici 20. stoljeća.
Nakon otkrića njegovog
talenta, Meštrovića, koji je bio
nadareni seljak u malom selu
Dalmatinske zagore, društvo
koje je osnovano za pomoć
šalje ga u Beč na studij.

3. Zdenac života
Odmah na početku stvara
svoje i europsko remek-
djelo Zdenac života.
Uvjerljivom živošću nagih
tijela ritmički komponiranih
oko vrutka vode, snagom
izraza lica i ljepotom
pokreta tumači simboliku
žeđi za vodom, kao ljudske
žeđi za životom.
Kip je napravljen od bronce i
nalazi se ispred HNK u
Zagrebu.
U načinu komponiranja vidljiv
je utjecaj Rodina.

4. U razdoblju do I. svjetskog
rata, Meštrović napušta
oblikovanje u stilu Rodina.
Okreće se herojskom stiluu
kojem obrađuje teme iz
epske književnosti i
južnoslavenskih mitova.
Pozornost na izložbama
privlače Meštovićevi
monumentalno stilizirani
likovi junaka
srednjovjekovnih pučkih
epova koji su bili
prihvaćeni kao simboli
zajedničke borbe južnih
Slavena protiv Turaka.
Kipovi iz tog razdoblja su
Kraljević Marko i Miloš
Obilić .

5. Kipovi iz tog razdoblja
su Kraljević Marko i
Miloš Obilić .
Kipovi su također, kao i
Zdenac života,
napravljeni od
bronce.

6. Vidovdanski hram
Skulpturalni spomenik, kojem
je arhitektura samo
podloga što sve to
povezuje
Kompozicijski je preslik
Dioklecijanova Mauzoleja i
romantičarskog zvonika
splitske katedrale.
Cijeli zvonik je trebao biti
oblikovan od mišićavih
tijela koji stoje jedni na
drugima u redovima.

8. Boravio je i dvije godine u
Parizu u kojem je bila
dominantna moderna
umjetnost.
Međutim, to ga nije zanimalo
jer je bio opčinjen starom
umjetnošću čiji se utjecaj
vidi u njegovim narednim
djelima poput Povijesti
Hrvata koji je napravljen
po uzoru na egipatskog
Pisara koji se nalazi u
Louvreu.

10. Najsnažniji je i
najosebujniji od
Meštrovićevih
kipova postavljenih
u Zagrebu spomenik
J.J. Strossmayeru.
Donji dio je sažet u
kocki, a gornji dio
otvoren gestom
ruke.