2. Ikona je pokretna slika rađena temperom na drvetu.
Posebnu grupu ikona visokog kvaliteta čine Ohridske
ikone. One su nastale od XI do XIV vijeka, u vrijeme kada je
Ohrid bio značajan centar slovenske kulture na Balkanu.
Najpoznatija ikona iz XIV vijeka je ikona Bogorodice
Perivlepte, koja ima bogat srebrni okov.
Na ovoj ikoni je prikazan svjetlo-tamni kontrast, i bijele
linije koje imaju ulogu svjetlosti.
Okolo - filigramski srebrni okvir.
Pravoslavna ikona Bogorodice.
3.
4. Najpoznatiji slikar ikona je bio Longrin koji je slikao
ikone za Dečanski, Pećski, Lovnički, Pivski manastir.
Pivska ikona Dečanska ikona
Lovnička ikonaPećska ikona
5. Posle obnove Pečke patrijaršije 1557.g.
Longin slika ikone iz života Stefana Dečanskog i Sv.
Nikole.
6. Zograf Longin naslikao je biografiju Stefana
Dečanskog i Sv. Nikolu.
Stefan Dečanski
Sv. Nikola
Najpoznatiji slikar u XVII vijeku bio je Jovan čije ikone imaju uticaj iz
Hilandara. On takođe koristi bijele linije da prikaže svjetlo.
7. Minijatura je figuralna scena ili portret malog formata,
rađena u različitim tehnikama i na različitim podlogama
kao što su:
papir, pergament, slonovača ili metalna pločica.
Ime je nastalo od latinske riječi minium, što je naziv za
crvenu olovnu boju, kojom su u srednjem vijeku ispisivani
natpisi u rukopisima i inicijali.
Od XIV vijeka na minijaturama se prikazuje
ljudska figura.
8. Najpoznatije minijature se nalaze u Miroslavljevom i
Prizrenskom jevanđelju
Miroslavljevo jevanđelje
9. Minijature su crtane priborom za pisanje a boje su
zlatna, žuta , crvena i zelena - dodavane su četkicom.
Najveći dio iniciala i minijatura je, motivima i stilom,
romaničkog porjekla.
Miroslavljevo jevanđelje – nastalo je u XII vijeku – za
kneza Miroslava – najstarija knjiga.
10. Najpoznatije minijatura se nalazi u Lenjingradsko-
srpskom jevanđelju.
Najpoznatiji slikar minijatura je bio Radoslav koji je
naslikao Lenjingradsko-srpsko jevanđelje iz
1429.godine.
Od XIV – XV vijeka minijatura – samostalno
umjetničko djelo.
Jevađelist Matej – pisac sa grčkom muzom.
11. Grade se manastiri na Fruškoj gori – XVI –XVII vijek.
Najpoznatiji :
Krušedol
Staro Hopovo
Novo Hopovo
Velika Remeta
Mala Remeta
Posle 1690. – umjetnost iznad Dunava prihvata barok,
kao novi pravac.