2. Mikroskopski preparati se boje radi boljeg uočavanja
strukture i detalja posmatranog preparata
U tu svrhu se koriste:
1. PRIRODNE BOJE (ekstrakti biljaka i životinja)
2. VJEŠTAČKE BOJE :
a. kisele: fuksin, eozin, eritrozin –njima se boji citoplazma
b. bazne: metil-plavo,gencian-violet...-njima se boji jedro
c. fluorohromi-:auramin,rivanol, korifosfin,fluoresceini-
koriste se kod fluorescentne mikroskopije
Za bojenje preparata se koriste 1%-3% rastvori boje .
Prosto bojenje je u slučaju korištenja samo jedne boje a
složeno kada se koristi više boja
3. Bojenje nativnih preparata- vitalno bojenje
Pri izradi preparata, a prije pokrivanja pokrovnicom,
materijalu se doda kap blagog rastvora neke
odgovarajuće boje.
Rastvor mora biti takav da ne uzrokuje narušavanje
struktura ćelija.
Rijetko je u upotrebi jer vrijeme mikroskopiranja
kratko zbog sušenja posmatranog materijala.
4. Bojenje trajnih preparata
Koristi se za mikod bojenja preparata za svetlosne i
fluorescentne mikroskope
Bojenju trajnih preparata prethodi priprema istih, koja
obuhvata:
1. pripremu razmaza-omčastom ezom se u tankom
sloju nanosi materijal na predmetnicu.Ona mora
prethodno da se očisti i flambira
2.sušenje
3. fiksiranje
5. Priprema razmaza
Omčastom ezom se u tankom sloju nanosi
materijal(urin, likvor, gnoj...) na predmetnicu.
Predmetno staklo mora prethodno da se očisti i
flambira i označi brojem
Za pravljenje premaza krvi, materijal se uzima
direktno iz prsta pacijenta, gdje se sa kapi krvi dodirne
predmetnica a drugim staklom pod uglom od
45°uzorak razvuče u što tanjem sloju.
6. Sušenje i fiksiranje
Najbolje je da se sušenje obavi na sobnoj temperaturi
Kada je sušenje gotovo, cijela površina preparata ima
mat boju
Fiksiranje se može vršiti:
a. toplotom – provlačenjem kroz plamen
b. hemijskim sredstvima (metanolom, etanolom,
acetonom...)- obavezno se primjenjuje za pravljenje
preparata za fluorescentno mikroskopiranje
7. Bojenje preparata
BOJENJE METILENSKO-PLAVIM –najčešće prosto bojenje
u bakteriologiji
Preko fiksiranog razmaza, postavljenog na stativ za bojenje
prelije se 1% rastvor ove boje. Boja stoji oko 5 min. nakon
čega se preparat ispira, suši i miroskopira.
BOJENJE PO GRAMU-najčešće složeno bojenje u
bakteriologiji
pripremljen i fiksiran razmaz prelije se prvo bojom
gencijan-violet, pusti da djeluje 2 minuta nakon čega se
ispire vodom, prelijeva Lugolovim rastvorom a zatim pa
96% etanolom i ponovo vodom. Na kraju se prelije bojom
karbol-fuksin,koja stoji pola min. Nakon toga se preparat
ispira vodom, suši i mikroskopira.
8. Bojenje krvnih premaza po metodi Gimsa
Pripremljen preparat se fiksira u metanolu oko 5 min.
Suv se prelijeva rastvorom Gims boje(mješavina azura,
eozina i metil-plavog), koja stoji oko pola sata, nakon
čega se ispira vodom dok ne postane crven, suši i
mikroskopira
Mikroskopiranje ovakvih preparata se vrši svjetlosnim
mikroskopom, i to imerzionim objektivom za čije
korištenje je neophodno kedrovo ulje
9. Bojenje preparata fluorohromima- metod
imunofluorescencije
Nakon pripreme i fiksiranja razmaza materijala,
preparat se potapa u aceton 10 min.,ispire vodom i
osuši. Na razmaz se nanese kap konjugata
(fluorohrom sa antitijelom koje se veže za gonokokus)i
ostavi u vlažnoj komori pola sata na 37°C. Nakon toga
preparat se tri puta ispire u odgovarajućem puferu i
osuši pa uz dodavanje kapljice 15% glicerola prije
pokrivanja pokrovnicom, mikroskopira i to isključivo
fluorescentnim mikroskopom u tamnoj prostoriji
10. Bojenje trajnih histoloških preparata-
hematoksilineozni metod
Radi se poslije deparafinacije ksilolom i etanolom, te
ispiranja vodom
Bojenje se izvodi prvo hematoksilolom 5-10 min.
Nakon ispiranja vodom koristi se eozin 3 min. Slijedi
ponovno ispiranje vodom pa dehidratacija
Dehidratacija se vrši potapanjem preparata u etanol
rastućih koncentracija od 70% do 96% po 3 min. I napokon
u 100% etanol 10.min
Nakon toga dehidratacija se nastavlja karboksiksilolom 10
min.
Bojenje se vršu u kivetama a ne prelevanjem preparata
11. Pitanja za utvrđivanje:
1. Koje vrste boja se koriste za bojenje mikroskopskih
preparata?
2. Šta su fluorohromi?
3. Kako se nazivaju bojenja za bojenje nativnih
preparata?
4. Kako se pravi krvni razmaz?
5. Šta je prosto a šta složeno bojenje?
12. Mikroskopiranje trajnih histoloških preparata vrši se
običnim svjetlosnim mikroskopom.
Na preparat se stavlja kanada-balzam, pokrije
pokrovnicom i mikroskopira sa podignutim
kondenzorom i maksimalno otvorenom dijafragmom.
Da bi preparati bili trajni, treba ih poslije čišćenja
prekriti pokrovnicom čije ivice pomoću staklenog
štapića premazati 2% rastvorom pleksiglasa u
hloroformu i čuvati na suvom i tamnom mjestu.