SlideShare a Scribd company logo
1 of 31
• Pojava. Prostiranje.
• Karakteristike
• Rezonancija.
• Zanimljivosti
ZVUK
• Izvor oscilacija
(Izvor energije)
• Sredina – za
prenos oscilacija
(na pr. vazduh)
• Detector –
za otkrivanje
(na pr. ljudsko uho)
Zvuk postoji, ako postoji:
• Zvuk je fizička pojava
prouzrokovana
oscilacijama tijela -
izvora, (kao što je žica na
violini).
• Oscilacije stvaraju različit
pritisak (gustinu) čestica
sredine (vazduha) oko
izvora i to su zvučni talasi
koji se šire kroz elastičnu
sredinu.
ZVUK- mehanički talas
• ZVUK JE LONGITUDINALI MEHANIČKI
TALAS ČIJA SE FREKVENCIJA NALAZI U
INTERVALU 20Hz do 20 000Hz.
Šta je zvuk?
Zvučni talasi
frekvencija većih
od 20 kHz nazivaju
se ultrazvuk a
manjih od 20Hz
nazivaju se
infrazvuk .
Brzina prostiranja talasa se određuje:
Brzina prostiranja zvuka
Zvuk se prostire ravnomerno pravolinijski.
V=l/T
• Zvučni talasi sadrže zone visokog i niskog pritiska
(gustine) vazduha.
prostiranje
slaganje
Grafički prikaz
ZVUK na Mjesecu
• Kosmonaut Žika zvonom poziva kolegu
Miku udaljenog 100m. Koliko sekundi
prođe dok zvuk ne čuje Mika, ako je
brzina zvuka u vazduhu 340m/s?
a) 0,29s
b) 0s (Mika čuje zvuk istog trenutka kada
zvono zazvoni).
c) (Mika ne čuje zvuk uopšte).
o Na Mjesecu nema
čestica sredine
(vazduha)
koje bi prenosile zvuk.
ZVUK SE NE
PROSTIRE U
VAKUUMU.
O: 2. veća je brzina leti
2. Analiziraj na primjer:
ISTI IZVOR
(ista frekvencija) -
ljeti i zimi
Od čega zavisi
PROSTIRANJE zvuka?
• Brzina prostiranja zavisi od gustine sredine i njene
temperature.
(veća je brzina kada je viša temperatura, ili veća gustina
sredine)
4. Kroz koju sredinu se zvuk brže prostire - zbog
čega?
• vodu ili
• vazduh
O3: kod munje . Brzina zvuka je oko milion puta manja od brzine
svetlosti.
O4: Čestice su više zbijene pa je brži prenos oscilacija sa jedne na
drugu česticu kroz vodu.
3. Da li je veća brzina prostiranja
kod MUNJE ili GROMA?
PROSTIRANJE ZVUKA
Brzina zvuka u raznim
sredinama
• O: svi sem Dečaka koji je udaljen 18km
Objašnjenje:
5. Koji dječaci čuju zvuk prije onog koji stoji
?
cg=5170m/s →
cv=340m/s → 2,94
c
v
v
s
t s
 
c 15,2
g g
s t km
  
kroz vazduh zvuk putuje
za to vrijeme, u gvožđu
zvuk će preći put
PROSTIRANJE ZVUKA
Podela zvučnih talasa
• Prosti tonovi-zvuk
konstantne frekvencije.
• Složeni tonovi (muzički
ton)- zvučni izvor
osciluje na složen način,
ima više oscilacija
različitih frekvencija.
• Šumovi-nepravilno
oscilovanje.
• Jačina zavisi
od energije
koja se
prenese kroz
normalnu
površinu od
1m2 za 1s.
primeri
OSOBINE
ZVUKA
JAČINA ZVUKA BOJA ZVUKA VISINA TONA
• Boja zvuka
zavisi od
osobina
izvora.
(isti ton
različito zvuči
kod različitih
instrumenata)
• Visina tona
zavisi od
frekvencije
izvora.
• Jačina talasa je
energija koja se
prenosi u jednoj
sekundi kroz 1m2
normalno na pravac
prenošenja talasa
DA BI ZVUČNI TALAS
IZAZVAO OSEĆAJ ZVUKA,
MORA DA IMA NEKU
MINIMALNU JAČINU
KOJA SE ZOVE
PRAG ČUJNOSTI.






2
m
W
Jačina zvuka
• FREKVENICIJA
ZVUČNIH TALASA
PROCjENJUJE SE
UHOM KAO
VISINA TONA.
Što je veća frekvencija ton je viši!
Visina tona
Boja tona
• Boja našeg glasa zavisi od oblika našeg
grkljana, kao rezonatorske kutije.
• Boja zvuka zavisi od intezieta viših
tonova- naštimovani instrumenti proizvode
zvukove istih frekvencija, ali različitog
opsega (npr. Violina 260-15000 Hz,
saksofon 80-8000 Hz)
• Kako se zove pojava
koja ovo omogućava?
Zvučna viljuška
Rezonatorska
kutija
Klatno
Napomena *Isto se dešava i sa česticama sredine.
• zvučni izvor je
tijelo čije oscilacije
izazivaju zvučne
talase.
služi za pojačanje zvuka
o. - rezonancija
počinje da
osciluje
Zvučna rezonancija
• Lonac kao rezonatorska kutija
Protumači!
Lonac pojačava zvuk odbijanjem od dna i
usmjeravanjem prema naprijed.
KAKO POJAČATI ZVUK?
prostiranje
• Kada se kroz istu sredinu prostiru dva zvučna talasa
dolazi do njihovog slaganja (interferencija).
• Nastaje novi talas (ton ili šum-buka).
Dijelom se zvučni talasi
sabiraju,dijelom oduzimaju…
…i daju kao rezultat, složeni
talas.
Slaganje zvučnih talasa
• Konstruktivno slaganje zvučnih talasa
Zvučni talasi se
pojačavaju.
Pojačavanje zvučnih talasa
• Destruktivno slaganje zvučnih talasa
Talasi se
poništavaju
Poništenje zvučnih talasa
MUZIKA KAO TALAS
DETEKCIJA ZVUKA NA
MONITORU
• Zvučni talas g
Bubna opna g
Slušne koščice g
Unutrašnje uho g
Nervima signal
do mozga.
20Hz-20kHz
ljudsko uho - detektor
Subjektivna jačina zvuka
• Subjektivna jačina zvuka zavisi od osetljivosi čovečijeg
uha i meri se u decibelim (dB)
Звук Јачина звука Звук Јачина звука
Треперење
лишћа
10
Улични
саобраћај
70
Шапат 20
Близу авионског
мотора
120
Нормалан говор 40
Звук који
изазива бол
130
• Zvuk se prostire u talasima, ali zvuk nije deo elektromagnetnog
spektra, kao što su to svetlosni ili radio talasi. Zvuk nastaje
kada delići materije osciluju. Frekvencija tih oscilacija meri se
jedinicom – herc(Hz). Pojam "frekvencija" odnosi se na broj
talasa koji se proizvedu u sekundi. Frekvencija zvuka određuje
njegovu visinu, odnosno zvuk visokog ili niskog tonaliteta.
Čovekovo uho može da čuje zvuk frekvencije između 20Hz i
20kHz.
Životinje imaju mnogo širi spektar čujnosti zvuka -
slepi miš, čuje zvuke i do 6 puta veće frekvencije od
maksimalne koju čuje ljudsko uho.
KO ŠTA ČUJE
BUKA
• Buka je neželjeni zvuk koji ima štetne posledice po
ljudski organizam.
• Buka ostavlja negativne posledice na sluh i psihu
čoveka, izaziva umor i agresiju.
• Pobno je štetna buka kojom je čovek izložen u snu-
posledica može biti nesanica.
• Buka je svaki zvuk jači od normalog govora.
• Zvukove preko 140 dB ne čujemo, već osećamo bol u
ušima.
Doplerov efekat - pojava koja je vezana za prostiranje zvučnih talasa.
Na primer - Zvuk policijske sirene menja jačinu i visinu u zavisnosti
od njene blizine - tako kada se policijski auto približava i zvučni
talasi brže dopiru do uha, zvuk se pojačava i biva viši, dok kako
automobil odmiče, zvučni talasi dopiru sporije i ovaj zvuk se stišava i
postaje niži. Ovo je prividna promena frekvencije zvuka (koju čuje
posmatrač) nastala usled slaganja brzina kretanja izvora i zvučnih
talasa. Jačina i visina zvuka, međutim, objektivno se ne menjaju.
Prikaz dejstva Doplerovog efekta
Doplerov efekat
Pitanja za obnavljanje:
• Како настаје звук?
• Којом врстом таласа се преноси звук?
• Који опсег чује нормално људску уво?
• Које су основне разлике између звука и шума?
• Шта је ултразвук?
• Зашто чујемо пчеле и муве које лете у нашој близини?
• Зашто се лупа точкова воза у даљини може да чује пре преко
шина него кроз ваздух?
• Због чега не могу да се чују снажне експлозије које се догађају
на Сунцу?
Zadaci:
1. Talasna dužina talasa koji emite slepi miš je 3,3mm. Kolika je
frekvencija tog talasa? Da li taj talas može čovek da registruje?
Brzina zvuka u vazduhu je 340 m/s.
2. Sa obale okeana emituju se dva zvučna signala: kroz vodu i
vazduh. Na prekookeanskom brodu signali su primljeni u razmaku
od 15s. Odrediti rastojanje od obale do broda. Brzine zvuka iznose:
u vazduhu 340m/s, u vodi 1460m/s.
3. Posetilac koncerta nalazi se 34m od bine na kojoj se izvodi
program. Koncert se prenosi preko satelita i prati ga sliušalac na
udaljenosti 5100km. Do kojeg slušaoca dolaze pre zvuci muzike?
Brzina prostiranja zvuka u vazduhu je 340m/s, a brzina radio-talasa
300 000 km/s.
ZVUKivana.ppt

More Related Content

What's hot (20)

Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
Razdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesaRazdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesa
 
Akustika 2
Akustika 2Akustika 2
Akustika 2
 
Zvuk
ZvukZvuk
Zvuk
 
sumpor
sumpor sumpor
sumpor
 
Čulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnotežeČulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnoteže
 
стеван стојановић мокрањац
стеван стојановић мокрањацстеван стојановић мокрањац
стеван стојановић мокрањац
 
Životna sredina
Životna sredinaŽivotna sredina
Životna sredina
 
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
 
Vodonik
VodonikVodonik
Vodonik
 
Relativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska MasaRelativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska Masa
 
Radioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštitaRadioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštita
 
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
 
soli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jdsoli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jd
 
Voda - prezentacija
Voda -  prezentacijaVoda -  prezentacija
Voda - prezentacija
 
Vodonik 8 razred,David Kocic
Vodonik 8 razred,David KocicVodonik 8 razred,David Kocic
Vodonik 8 razred,David Kocic
 
Kiseonik
KiseonikKiseonik
Kiseonik
 
Rijeke i jezera Evrope
Rijeke i jezera EvropeRijeke i jezera Evrope
Rijeke i jezera Evrope
 
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih silaOblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
 

Similar to ZVUKivana.ppt

Prakticna nastava cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistem
Prakticna nastava   cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistemPrakticna nastava   cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistem
Prakticna nastava cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistemSinisa Ristic
 
Milijana zvuk
Milijana zvukMilijana zvuk
Milijana zvukSikiSS
 
Biologsluh
BiologsluhBiologsluh
BiologsluhJonny De
 
Fiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnosti
Fiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnostiFiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnosti
Fiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnostiМилица Првуловић
 
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub RadulovićL135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub RadulovićNašaŠkola.Net
 
preInfrazvuk ultrazvuk
preInfrazvuk ultrazvukpreInfrazvuk ultrazvuk
preInfrazvuk ultrazvukstefan26071
 
Zagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od bukeZagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od bukeEna Horvat
 
Подела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласаПодела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласаFilip Čavić
 

Similar to ZVUKivana.ppt (13)

Prakticna nastava cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistem
Prakticna nastava   cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistemPrakticna nastava   cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistem
Prakticna nastava cns - treci blok - senzibilitet, vidni sistem
 
Milijana zvuk
Milijana zvukMilijana zvuk
Milijana zvuk
 
Biologsluh
BiologsluhBiologsluh
Biologsluh
 
Fiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnosti
Fiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnostiFiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnosti
Fiziološka akustika, frekvenc. i dinamički opseg čujnosti
 
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub RadulovićL135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
 
Čulo sluha
Čulo sluhaČulo sluha
Čulo sluha
 
preInfrazvuk ultrazvuk
preInfrazvuk ultrazvukpreInfrazvuk ultrazvuk
preInfrazvuk ultrazvuk
 
čUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnotežečUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnoteže
 
Zagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od bukeZagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od buke
 
Buka , Zagadjivanje
Buka , ZagadjivanjeBuka , Zagadjivanje
Buka , Zagadjivanje
 
Подела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласаПодела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласа
 
Boja zvuka
Boja zvukaBoja zvuka
Boja zvuka
 
Cula 2017
Cula 2017Cula 2017
Cula 2017
 

ZVUKivana.ppt

  • 1. • Pojava. Prostiranje. • Karakteristike • Rezonancija. • Zanimljivosti ZVUK
  • 2. • Izvor oscilacija (Izvor energije) • Sredina – za prenos oscilacija (na pr. vazduh) • Detector – za otkrivanje (na pr. ljudsko uho) Zvuk postoji, ako postoji:
  • 3. • Zvuk je fizička pojava prouzrokovana oscilacijama tijela - izvora, (kao što je žica na violini). • Oscilacije stvaraju različit pritisak (gustinu) čestica sredine (vazduha) oko izvora i to su zvučni talasi koji se šire kroz elastičnu sredinu. ZVUK- mehanički talas
  • 4. • ZVUK JE LONGITUDINALI MEHANIČKI TALAS ČIJA SE FREKVENCIJA NALAZI U INTERVALU 20Hz do 20 000Hz. Šta je zvuk? Zvučni talasi frekvencija većih od 20 kHz nazivaju se ultrazvuk a manjih od 20Hz nazivaju se infrazvuk .
  • 5. Brzina prostiranja talasa se određuje: Brzina prostiranja zvuka Zvuk se prostire ravnomerno pravolinijski. V=l/T
  • 6. • Zvučni talasi sadrže zone visokog i niskog pritiska (gustine) vazduha. prostiranje slaganje Grafički prikaz
  • 7. ZVUK na Mjesecu • Kosmonaut Žika zvonom poziva kolegu Miku udaljenog 100m. Koliko sekundi prođe dok zvuk ne čuje Mika, ako je brzina zvuka u vazduhu 340m/s? a) 0,29s b) 0s (Mika čuje zvuk istog trenutka kada zvono zazvoni). c) (Mika ne čuje zvuk uopšte). o Na Mjesecu nema čestica sredine (vazduha) koje bi prenosile zvuk. ZVUK SE NE PROSTIRE U VAKUUMU.
  • 8. O: 2. veća je brzina leti 2. Analiziraj na primjer: ISTI IZVOR (ista frekvencija) - ljeti i zimi Od čega zavisi PROSTIRANJE zvuka? • Brzina prostiranja zavisi od gustine sredine i njene temperature. (veća je brzina kada je viša temperatura, ili veća gustina sredine)
  • 9. 4. Kroz koju sredinu se zvuk brže prostire - zbog čega? • vodu ili • vazduh O3: kod munje . Brzina zvuka je oko milion puta manja od brzine svetlosti. O4: Čestice su više zbijene pa je brži prenos oscilacija sa jedne na drugu česticu kroz vodu. 3. Da li je veća brzina prostiranja kod MUNJE ili GROMA? PROSTIRANJE ZVUKA
  • 10. Brzina zvuka u raznim sredinama
  • 11. • O: svi sem Dečaka koji je udaljen 18km Objašnjenje: 5. Koji dječaci čuju zvuk prije onog koji stoji ? cg=5170m/s → cv=340m/s → 2,94 c v v s t s   c 15,2 g g s t km    kroz vazduh zvuk putuje za to vrijeme, u gvožđu zvuk će preći put PROSTIRANJE ZVUKA
  • 12. Podela zvučnih talasa • Prosti tonovi-zvuk konstantne frekvencije. • Složeni tonovi (muzički ton)- zvučni izvor osciluje na složen način, ima više oscilacija različitih frekvencija. • Šumovi-nepravilno oscilovanje.
  • 13. • Jačina zavisi od energije koja se prenese kroz normalnu površinu od 1m2 za 1s. primeri OSOBINE ZVUKA JAČINA ZVUKA BOJA ZVUKA VISINA TONA • Boja zvuka zavisi od osobina izvora. (isti ton različito zvuči kod različitih instrumenata) • Visina tona zavisi od frekvencije izvora.
  • 14. • Jačina talasa je energija koja se prenosi u jednoj sekundi kroz 1m2 normalno na pravac prenošenja talasa DA BI ZVUČNI TALAS IZAZVAO OSEĆAJ ZVUKA, MORA DA IMA NEKU MINIMALNU JAČINU KOJA SE ZOVE PRAG ČUJNOSTI.       2 m W Jačina zvuka
  • 15. • FREKVENICIJA ZVUČNIH TALASA PROCjENJUJE SE UHOM KAO VISINA TONA. Što je veća frekvencija ton je viši! Visina tona
  • 16. Boja tona • Boja našeg glasa zavisi od oblika našeg grkljana, kao rezonatorske kutije. • Boja zvuka zavisi od intezieta viših tonova- naštimovani instrumenti proizvode zvukove istih frekvencija, ali različitog opsega (npr. Violina 260-15000 Hz, saksofon 80-8000 Hz)
  • 17. • Kako se zove pojava koja ovo omogućava? Zvučna viljuška Rezonatorska kutija Klatno Napomena *Isto se dešava i sa česticama sredine. • zvučni izvor je tijelo čije oscilacije izazivaju zvučne talase. služi za pojačanje zvuka o. - rezonancija počinje da osciluje Zvučna rezonancija
  • 18. • Lonac kao rezonatorska kutija Protumači! Lonac pojačava zvuk odbijanjem od dna i usmjeravanjem prema naprijed. KAKO POJAČATI ZVUK? prostiranje
  • 19. • Kada se kroz istu sredinu prostiru dva zvučna talasa dolazi do njihovog slaganja (interferencija). • Nastaje novi talas (ton ili šum-buka). Dijelom se zvučni talasi sabiraju,dijelom oduzimaju… …i daju kao rezultat, složeni talas. Slaganje zvučnih talasa
  • 20. • Konstruktivno slaganje zvučnih talasa Zvučni talasi se pojačavaju. Pojačavanje zvučnih talasa
  • 21. • Destruktivno slaganje zvučnih talasa Talasi se poništavaju Poništenje zvučnih talasa
  • 24. • Zvučni talas g Bubna opna g Slušne koščice g Unutrašnje uho g Nervima signal do mozga. 20Hz-20kHz ljudsko uho - detektor
  • 25. Subjektivna jačina zvuka • Subjektivna jačina zvuka zavisi od osetljivosi čovečijeg uha i meri se u decibelim (dB) Звук Јачина звука Звук Јачина звука Треперење лишћа 10 Улични саобраћај 70 Шапат 20 Близу авионског мотора 120 Нормалан говор 40 Звук који изазива бол 130
  • 26. • Zvuk se prostire u talasima, ali zvuk nije deo elektromagnetnog spektra, kao što su to svetlosni ili radio talasi. Zvuk nastaje kada delići materije osciluju. Frekvencija tih oscilacija meri se jedinicom – herc(Hz). Pojam "frekvencija" odnosi se na broj talasa koji se proizvedu u sekundi. Frekvencija zvuka određuje njegovu visinu, odnosno zvuk visokog ili niskog tonaliteta. Čovekovo uho može da čuje zvuk frekvencije između 20Hz i 20kHz. Životinje imaju mnogo širi spektar čujnosti zvuka - slepi miš, čuje zvuke i do 6 puta veće frekvencije od maksimalne koju čuje ljudsko uho. KO ŠTA ČUJE
  • 27. BUKA • Buka je neželjeni zvuk koji ima štetne posledice po ljudski organizam. • Buka ostavlja negativne posledice na sluh i psihu čoveka, izaziva umor i agresiju. • Pobno je štetna buka kojom je čovek izložen u snu- posledica može biti nesanica. • Buka je svaki zvuk jači od normalog govora. • Zvukove preko 140 dB ne čujemo, već osećamo bol u ušima.
  • 28. Doplerov efekat - pojava koja je vezana za prostiranje zvučnih talasa. Na primer - Zvuk policijske sirene menja jačinu i visinu u zavisnosti od njene blizine - tako kada se policijski auto približava i zvučni talasi brže dopiru do uha, zvuk se pojačava i biva viši, dok kako automobil odmiče, zvučni talasi dopiru sporije i ovaj zvuk se stišava i postaje niži. Ovo je prividna promena frekvencije zvuka (koju čuje posmatrač) nastala usled slaganja brzina kretanja izvora i zvučnih talasa. Jačina i visina zvuka, međutim, objektivno se ne menjaju. Prikaz dejstva Doplerovog efekta Doplerov efekat
  • 29. Pitanja za obnavljanje: • Како настаје звук? • Којом врстом таласа се преноси звук? • Који опсег чује нормално људску уво? • Које су основне разлике између звука и шума? • Шта је ултразвук? • Зашто чујемо пчеле и муве које лете у нашој близини? • Зашто се лупа точкова воза у даљини може да чује пре преко шина него кроз ваздух? • Због чега не могу да се чују снажне експлозије које се догађају на Сунцу?
  • 30. Zadaci: 1. Talasna dužina talasa koji emite slepi miš je 3,3mm. Kolika je frekvencija tog talasa? Da li taj talas može čovek da registruje? Brzina zvuka u vazduhu je 340 m/s. 2. Sa obale okeana emituju se dva zvučna signala: kroz vodu i vazduh. Na prekookeanskom brodu signali su primljeni u razmaku od 15s. Odrediti rastojanje od obale do broda. Brzine zvuka iznose: u vazduhu 340m/s, u vodi 1460m/s. 3. Posetilac koncerta nalazi se 34m od bine na kojoj se izvodi program. Koncert se prenosi preko satelita i prati ga sliušalac na udaljenosti 5100km. Do kojeg slušaoca dolaze pre zvuci muzike? Brzina prostiranja zvuka u vazduhu je 340m/s, a brzina radio-talasa 300 000 km/s.