2. Uho se sastoji iz:
Spoljašnjeg,
srednjeg i
unutrašnjeg uha
3. Spoljno uhoSpoljno uho
Ima ulogu u funkciji sluha
Strukture spoljneg uha:
Ušna školjka
Spoljašnji slušni hodnik
Svrha spoljnjeg uha je da prikupi i
koncentriše zvučne talase prema bubnoj
opni
4. Srednje uho:
Bubna duplja i slušne
koščice:
Čekić-maleus
Nakovanj-incus
Uzengija-Stapes
Unutrašnje uho:
Učestvuje u funkciji sluha
(cochlea)
i ravnoteže (labirint)
2 15
3
Pojačanje sile(BO-koščice-ovalni prozor)
5. UU ččovovjjeka zvuk dospeka zvuk dospijijeva iz vazdueva iz vazduššne sredinene sredine
preko spoljnjeg i srednjeg uhapreko spoljnjeg i srednjeg uha
Srednje uhoSrednje uho ima zadatak da kompenzujeima zadatak da kompenzuje
gubitak uslgubitak usljjed otpora pri pred otpora pri prijijelazu zvuka izelazu zvuka iz
vazduvazduššne nane na ččvrstuvrstu ii ttečečnu sredinunu sredinu
mehanizmimamehanizmima::
Prijema jakog podražajaPrijema jakog podražaja
Prijema slabog podražajaPrijema slabog podražaja
Kompenzacije gubitakaKompenzacije gubitaka
6.
1.1.Bubna opna je fina membrana konusnog obliBubna opna je fina membrana konusnog oblikaka ii
lako zategnuta vlaknima koja omogulako zategnuta vlaknima koja omoguććavaju vibriranjeavaju vibriranje
uu šširokom dijapazonu frekvencija,irokom dijapazonu frekvencija, ččime se dopuime se dopuššta data da
se prime praktise prime praktiččno bez otpora sveno bez otpora sve ččujne frekvencijeujne frekvencije
tonovatonova
2.2.Efekat poluge nastaje daljim prenosom zvuka saEfekat poluge nastaje daljim prenosom zvuka sa
bubne opne preko lanca slububne opne preko lanca sluššnih konih koščščica, zahvaljujuica, zahvaljujuććii
ččemu je zvuemu je zvuččni pritisak na kraju lanca tj.ni pritisak na kraju lanca tj. nna ploa ploččiciici
stapesa oko 1.3 puta vestapesa oko 1.3 puta većći negoi nego ššto je bio na bubnojto je bio na bubnoj
opniopni
7.
3.3.koncentracijkoncentracijaa zvuzvuččnih talasa sa bubne opnenih talasa sa bubne opne
na oko 22 puta manju povrna oko 22 puta manju površšinu ovalnoginu ovalnog
prozora sto jeprozora sto je ii najvenajvećći pojedinai pojedinaččni efekat uni efekat u
kompenzaciji gubitaka na prelazu zvukakompenzaciji gubitaka na prelazu zvuka
prema unutraprema unutraššnjem uhunjem uhu
ZnaZnaččajni suajni su ii efekti rezonancijeefekti rezonancije ššupljineupljine
srednjeg uhasrednjeg uha
8. Odnos povrOdnos površina bubne opne išina bubne opne i
ovalnog prozoraovalnog prozora 80:3
Pritisak na BO/Pritisak na OP=1:10
9. Stapes prenosi pritisak naStapes prenosi pritisak na ovalniovalni prozorprozor ii
odatle na perilimfu skale vestibuliodatle na perilimfu skale vestibuli šštoto
izaziva vibracije membrane vestibularisizaziva vibracije membrane vestibularis
((RReisnerove membrane)eisnerove membrane) ii dovodi dodovodi do
stvaranja talasa u skali mediji te dostvaranja talasa u skali mediji te do
pokretanja bazilarne membranepokretanja bazilarne membrane ii
prenoprenoššenja pritiska na skalu timpanienja pritiska na skalu timpani ii daljedalje
nana okrugliokrugli prozor.prozor.
10.
11. Receptori sluReceptori sluššnog nerva nalaze se unog nerva nalaze se u KKortijevomortijevom
organu u puorganu u pužžu smeu smešštenom u temporalnoj kosti tjtenom u temporalnoj kosti tj
u unutrasnjem uhuu unutrasnjem uhu
PuPužž (cochlea) se sastoji iz tri uvijene cevi:(cochlea) se sastoji iz tri uvijene cevi: scalascala
vestibuli, scala mediavestibuli, scala media ii scala tympani.scala tympani.
Izmedju scala vestibuli i s. medije se nalaziIzmedju scala vestibuli i s. medije se nalazi
membrana vestibularismembrana vestibularis
izmeizmeđđu scale tympaniu scale tympani ii s. medije se nalazis. medije se nalazi
bazilarna membranabazilarna membrana sastavljena iz elastisastavljena iz elastiččnih nitinih niti
razlirazliččite duite dužžine.ine.
13. prizmatične ćelije-receptori za zvučne vibracije
Izmedju scala vestibuli i s. medije se nalazi membrana vestibularis
između scale tympani i s. medije se nalazi bazilarna membrana
14. Na nitima bazilarne membrane premaNa nitima bazilarne membrane prema
unutraunutraššnjosti snjosti sccale medije nalaze seale medije nalaze se
prizmatiprizmatiččnene ććelije-receptori za zvuelije-receptori za zvuččnene
vibracije oko kojih se mrevibracije oko kojih se mrežžasto prepliasto prepliććuu
nervni zavrnervni završšecieci ććelija spiralnog ganglionaelija spiralnog gangliona
15. ZvuZvuččni talasi posle prolaza kroz srednje uhoni talasi posle prolaza kroz srednje uho ii preko stapesapreko stapesa
izazivaju promene pritiska u teizazivaju promene pritiska u teččnosti neposredno iza ovalnognosti neposredno iza ovalnog
prozora.prozora.
Kako su teKako su teččnosti nestinosti nestiššljive, to je stvaranje talasa u puljive, to je stvaranje talasa u pužžu moguu moguććee
samo ako pritiskusamo ako pritisku ii uvlauvlaččenju stapesa u ovalnom prozoru odgovaraenju stapesa u ovalnom prozoru odgovara
izboizboččenje okruglog prozora.enje okruglog prozora.
Pri tom mora doPri tom mora doćći do ugibanja bazilarne membrane koja se nalazii do ugibanja bazilarne membrane koja se nalazi
izmedju ovih prozora.izmedju ovih prozora.
Mesto na komeMesto na kome ćće doe doćći do ovog ugnui do ovog ugnućća membrane zavisi od visinea membrane zavisi od visine
tonatona ččiji se talasi prenose na teiji se talasi prenose na teččnosti unutranosti unutraššnjeg uha.njeg uha.
Visoki tonoviVisoki tonovi ćće to izazvati odmah na poe to izazvati odmah na poččetku puetku pužža zbog togaa zbog toga ššto suto su
u rezonanciji sa kratkim nitima dok niski tonovi putuju sve do vrhau rezonanciji sa kratkim nitima dok niski tonovi putuju sve do vrha
pupužža , tako da se prostorno taa , tako da se prostorno taččno lokalizuje visina svakog tonano lokalizuje visina svakog tona
16. ZZvukvuk
Se moSe možže definisati kao odree definisati kao određđena vrsta oscilacijskihena vrsta oscilacijskih
promena pritiskapromena pritiska ii talasnog kretanjatalasnog kretanja ččestica materijalneestica materijalne
sredinesredine
Organ sluha reaguje samo na odredjene raspona brojaOrgan sluha reaguje samo na odredjene raspona broja
treptaja, izratreptaja, izražženih kroz frekvenciju zvukaenih kroz frekvenciju zvuka
SluSluššno polje se nalazi izmedju 16no polje se nalazi izmedju 16HzHz ii 20 000 Hz20 000 Hz ii nana
odreodređđenuenu amplituduamplitudu talasa koja predstavlja jatalasa koja predstavlja jaččinu zvukainu zvuka
odnosno efektivni zvuodnosno efektivni zvuččni pritisak.ni pritisak.
17. Percepcija zvukaPercepcija zvuka
Od unutrašnjeg uha počinje obradaOd unutrašnjeg uha počinje obrada
Percepcija je subjektivnaPercepcija je subjektivna
18. Bazilarna membranaBazilarna membrana
Visoke frekvencije će izazvati najvećeVisoke frekvencije će izazvati najveće
kretanjekretanje na početnom, a niske nana početnom, a niske na
završnom delu membrane.završnom delu membrane.
Time membrana prostorno, po svojojTime membrana prostorno, po svojoj
dudužžiniini razlaže kompleksnirazlaže kompleksni talastalas u sinusneu sinusne
komponente, čime ona ima funkcijukomponente, čime ona ima funkciju
grubog spektralnoganalizatora.grubog spektralnoganalizatora.
19. Bazilarna membranaBazilarna membrana
BazilarnaBazilarna membranamembrana oscilujeosciluje frekvencijskifrekvencijski
selektivno, pa je se može podeliti poselektivno, pa je se može podeliti po
dužini na 25pojasa.dužini na 25pojasa.
Ti pojasi, odnosno frekvencijske grupeTi pojasi, odnosno frekvencijske grupe
imajuimaju do oko 500 Hzdo oko 500 Hz pojasnupojasnu širinu odširinu od
oko 100 Hz, aoko 100 Hz, a iznad 500 Hziznad 500 Hz im je približnoim je približno
jednaka tercijednaka terci(f(f11:f:f22=1:3)=1:3)..
Tonska grupa unutar svakog pojasaTonska grupa unutar svakog pojasa
naziva senaziva se bark(prema Barkhausenu).bark(prema Barkhausenu).
21. Razlikovanje tonovaRazlikovanje tonova
Prema nekim mPrema nekim mjjerenjima ljudski sluherenjima ljudski sluh
može razlikovati 620 do oko 850 (Zwicker)može razlikovati 620 do oko 850 (Zwicker)
stepenistepeni tonskih visina.tonskih visina.
Da bi se neki ton mogao prepoznati, moraDa bi se neki ton mogao prepoznati, mora
trajati između 5trajati između 5 msms i 10 ms (zai 10 ms (za
frekvencijsko područje između 500 Hz i 10frekvencijsko područje između 500 Hz i 10
kHz).kHz).
Ispod 100 Hz vreme prepoznavanja jeIspod 100 Hz vreme prepoznavanja je
dudužže od 30 ms.e od 30 ms.
22. Osobine slušnog sistemaOsobine slušnog sistema
Velika dinamikaVelika dinamika
Glasnoća (subjektivni doživljaj intenziteta)Glasnoća (subjektivni doživljaj intenziteta)
nije identična intenzitetunije identična intenzitetu
Prenosna karakteristikaPrenosna karakteristika
BarkoviBarkovi
MaskiranjeMaskiranje
Reakcija na promenu fReakcija na promenu f
Reakcija na promenu intenzitetaReakcija na promenu intenziteta
Auralni tonoviAuralni tonovi