SlideShare a Scribd company logo
1 of 22
ČULO SLUHAČULO SLUHA
Uho se sastoji iz:
Spoljašnjeg,
srednjeg i
unutrašnjeg uha
Spoljno uhoSpoljno uho
Ima ulogu u funkciji sluha
Strukture spoljneg uha:
Ušna školjka
Spoljašnji slušni hodnik
Svrha spoljnjeg uha je da prikupi i
koncentriše zvučne talase prema bubnoj
opni
Srednje uho:
Bubna duplja i slušne
koščice:
Čekić-maleus
Nakovanj-incus
Uzengija-Stapes
Unutrašnje uho:
Učestvuje u funkciji sluha
(cochlea)
i ravnoteže (labirint)
2 15
3
Pojačanje sile(BO-koščice-ovalni prozor)
 UU ččovovjjeka zvuk dospeka zvuk dospijijeva iz vazdueva iz vazduššne sredinene sredine
preko spoljnjeg i srednjeg uhapreko spoljnjeg i srednjeg uha
 Srednje uhoSrednje uho ima zadatak da kompenzujeima zadatak da kompenzuje
gubitak uslgubitak usljjed otpora pri pred otpora pri prijijelazu zvuka izelazu zvuka iz
vazduvazduššne nane na ččvrstuvrstu ii ttečečnu sredinunu sredinu
mehanizmimamehanizmima::

Prijema jakog podražajaPrijema jakog podražaja

Prijema slabog podražajaPrijema slabog podražaja

Kompenzacije gubitakaKompenzacije gubitaka

1.1.Bubna opna je fina membrana konusnog obliBubna opna je fina membrana konusnog oblikaka ii
lako zategnuta vlaknima koja omogulako zategnuta vlaknima koja omoguććavaju vibriranjeavaju vibriranje
uu šširokom dijapazonu frekvencija,irokom dijapazonu frekvencija, ččime se dopuime se dopuššta data da
se prime praktise prime praktiččno bez otpora sveno bez otpora sve ččujne frekvencijeujne frekvencije
tonovatonova

2.2.Efekat poluge nastaje daljim prenosom zvuka saEfekat poluge nastaje daljim prenosom zvuka sa
bubne opne preko lanca slububne opne preko lanca sluššnih konih koščščica, zahvaljujuica, zahvaljujuććii
ččemu je zvuemu je zvuččni pritisak na kraju lanca tj.ni pritisak na kraju lanca tj. nna ploa ploččiciici
stapesa oko 1.3 puta vestapesa oko 1.3 puta većći negoi nego ššto je bio na bubnojto je bio na bubnoj
opniopni

3.3.koncentracijkoncentracijaa zvuzvuččnih talasa sa bubne opnenih talasa sa bubne opne
na oko 22 puta manju povrna oko 22 puta manju površšinu ovalnoginu ovalnog
prozora sto jeprozora sto je ii najvenajvećći pojedinai pojedinaččni efekat uni efekat u
kompenzaciji gubitaka na prelazu zvukakompenzaciji gubitaka na prelazu zvuka
prema unutraprema unutraššnjem uhunjem uhu

ZnaZnaččajni suajni su ii efekti rezonancijeefekti rezonancije ššupljineupljine
srednjeg uhasrednjeg uha
Odnos povrOdnos površina bubne opne išina bubne opne i
ovalnog prozoraovalnog prozora 80:3
Pritisak na BO/Pritisak na OP=1:10
 Stapes prenosi pritisak naStapes prenosi pritisak na ovalniovalni prozorprozor ii
odatle na perilimfu skale vestibuliodatle na perilimfu skale vestibuli šštoto
izaziva vibracije membrane vestibularisizaziva vibracije membrane vestibularis
((RReisnerove membrane)eisnerove membrane) ii dovodi dodovodi do
stvaranja talasa u skali mediji te dostvaranja talasa u skali mediji te do
pokretanja bazilarne membranepokretanja bazilarne membrane ii
prenoprenoššenja pritiska na skalu timpanienja pritiska na skalu timpani ii daljedalje
nana okrugliokrugli prozor.prozor.
 Receptori sluReceptori sluššnog nerva nalaze se unog nerva nalaze se u KKortijevomortijevom
organu u puorganu u pužžu smeu smešštenom u temporalnoj kosti tjtenom u temporalnoj kosti tj
u unutrasnjem uhuu unutrasnjem uhu
 PuPužž (cochlea) se sastoji iz tri uvijene cevi:(cochlea) se sastoji iz tri uvijene cevi: scalascala
vestibuli, scala mediavestibuli, scala media ii scala tympani.scala tympani.
 Izmedju scala vestibuli i s. medije se nalaziIzmedju scala vestibuli i s. medije se nalazi
membrana vestibularismembrana vestibularis
 izmeizmeđđu scale tympaniu scale tympani ii s. medije se nalazis. medije se nalazi
bazilarna membranabazilarna membrana sastavljena iz elastisastavljena iz elastiččnih nitinih niti
razlirazliččite duite dužžine.ine.
PužPuž
scala vestibuli, scala media i scala tympani.
prizmatične ćelije-receptori za zvučne vibracije
Izmedju scala vestibuli i s. medije se nalazi membrana vestibularis
između scale tympani i s. medije se nalazi bazilarna membrana
 Na nitima bazilarne membrane premaNa nitima bazilarne membrane prema
unutraunutraššnjosti snjosti sccale medije nalaze seale medije nalaze se
prizmatiprizmatiččnene ććelije-receptori za zvuelije-receptori za zvuččnene
vibracije oko kojih se mrevibracije oko kojih se mrežžasto prepliasto prepliććuu
nervni zavrnervni završšecieci ććelija spiralnog ganglionaelija spiralnog gangliona
 ZvuZvuččni talasi posle prolaza kroz srednje uhoni talasi posle prolaza kroz srednje uho ii preko stapesapreko stapesa
izazivaju promene pritiska u teizazivaju promene pritiska u teččnosti neposredno iza ovalnognosti neposredno iza ovalnog
prozora.prozora.
 Kako su teKako su teččnosti nestinosti nestiššljive, to je stvaranje talasa u puljive, to je stvaranje talasa u pužžu moguu moguććee
samo ako pritiskusamo ako pritisku ii uvlauvlaččenju stapesa u ovalnom prozoru odgovaraenju stapesa u ovalnom prozoru odgovara
izboizboččenje okruglog prozora.enje okruglog prozora.
 Pri tom mora doPri tom mora doćći do ugibanja bazilarne membrane koja se nalazii do ugibanja bazilarne membrane koja se nalazi
izmedju ovih prozora.izmedju ovih prozora.
 Mesto na komeMesto na kome ćće doe doćći do ovog ugnui do ovog ugnućća membrane zavisi od visinea membrane zavisi od visine
tonatona ččiji se talasi prenose na teiji se talasi prenose na teččnosti unutranosti unutraššnjeg uha.njeg uha.
 Visoki tonoviVisoki tonovi ćće to izazvati odmah na poe to izazvati odmah na poččetku puetku pužža zbog togaa zbog toga ššto suto su
u rezonanciji sa kratkim nitima dok niski tonovi putuju sve do vrhau rezonanciji sa kratkim nitima dok niski tonovi putuju sve do vrha
pupužža , tako da se prostorno taa , tako da se prostorno taččno lokalizuje visina svakog tonano lokalizuje visina svakog tona
ZZvukvuk
 Se moSe možže definisati kao odree definisati kao određđena vrsta oscilacijskihena vrsta oscilacijskih
promena pritiskapromena pritiska ii talasnog kretanjatalasnog kretanja ččestica materijalneestica materijalne
sredinesredine
 Organ sluha reaguje samo na odredjene raspona brojaOrgan sluha reaguje samo na odredjene raspona broja
treptaja, izratreptaja, izražženih kroz frekvenciju zvukaenih kroz frekvenciju zvuka
 SluSluššno polje se nalazi izmedju 16no polje se nalazi izmedju 16HzHz ii 20 000 Hz20 000 Hz ii nana
odreodređđenuenu amplituduamplitudu talasa koja predstavlja jatalasa koja predstavlja jaččinu zvukainu zvuka
odnosno efektivni zvuodnosno efektivni zvuččni pritisak.ni pritisak.
Percepcija zvukaPercepcija zvuka
 Od unutrašnjeg uha počinje obradaOd unutrašnjeg uha počinje obrada
 Percepcija je subjektivnaPercepcija je subjektivna
Bazilarna membranaBazilarna membrana
 Visoke frekvencije će izazvati najvećeVisoke frekvencije će izazvati najveće
kretanjekretanje na početnom, a niske nana početnom, a niske na
završnom delu membrane.završnom delu membrane.
 Time membrana prostorno, po svojojTime membrana prostorno, po svojoj
dudužžiniini razlaže kompleksnirazlaže kompleksni talastalas u sinusneu sinusne
komponente, čime ona ima funkcijukomponente, čime ona ima funkciju
grubog spektralnoganalizatora.grubog spektralnoganalizatora.
Bazilarna membranaBazilarna membrana
 BazilarnaBazilarna membranamembrana oscilujeosciluje frekvencijskifrekvencijski
selektivno, pa je se može podeliti poselektivno, pa je se može podeliti po
dužini na 25pojasa.dužini na 25pojasa.
 Ti pojasi, odnosno frekvencijske grupeTi pojasi, odnosno frekvencijske grupe
imajuimaju do oko 500 Hzdo oko 500 Hz pojasnupojasnu širinu odširinu od
oko 100 Hz, aoko 100 Hz, a iznad 500 Hziznad 500 Hz im je približnoim je približno
jednaka tercijednaka terci(f(f11:f:f22=1:3)=1:3)..
 Tonska grupa unutar svakog pojasaTonska grupa unutar svakog pojasa
naziva senaziva se bark(prema Barkhausenu).bark(prema Barkhausenu).
Osobine zvukaOsobine zvuka
 FrekvencijaFrekvencija, visina(Hz), visina(Hz)
 GlasnoćaGlasnoća(phon, subjektivna)(phon, subjektivna)
 BojaBoja(harmonijske komponente,(harmonijske komponente,
tremolo(AMtremolo(AM),),
 vibrato(FMvibrato(FM, sweep, sweep))
 jako-slabojako-slabo))
PRIMER
Razlikovanje tonovaRazlikovanje tonova
 Prema nekim mPrema nekim mjjerenjima ljudski sluherenjima ljudski sluh
može razlikovati 620 do oko 850 (Zwicker)može razlikovati 620 do oko 850 (Zwicker)
stepenistepeni tonskih visina.tonskih visina.
 Da bi se neki ton mogao prepoznati, moraDa bi se neki ton mogao prepoznati, mora
trajati između 5trajati između 5 msms i 10 ms (zai 10 ms (za
frekvencijsko područje između 500 Hz i 10frekvencijsko područje između 500 Hz i 10
kHz).kHz).
 Ispod 100 Hz vreme prepoznavanja jeIspod 100 Hz vreme prepoznavanja je
dudužže od 30 ms.e od 30 ms.
Osobine slušnog sistemaOsobine slušnog sistema
 Velika dinamikaVelika dinamika
 Glasnoća (subjektivni doživljaj intenziteta)Glasnoća (subjektivni doživljaj intenziteta)
nije identična intenzitetunije identična intenzitetu
 Prenosna karakteristikaPrenosna karakteristika
 BarkoviBarkovi
 MaskiranjeMaskiranje
 Reakcija na promenu fReakcija na promenu f
 Reakcija na promenu intenzitetaReakcija na promenu intenziteta
 Auralni tonoviAuralni tonovi

More Related Content

Similar to Biologsluh (13)

ZVUKivana.ppt
ZVUKivana.pptZVUKivana.ppt
ZVUKivana.ppt
 
čUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnotežečUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnoteže
 
Cula 2017
Cula 2017Cula 2017
Cula 2017
 
Bazalna jedra
Bazalna jedraBazalna jedra
Bazalna jedra
 
2 karakteristike zvuka (1)
2 karakteristike zvuka (1)2 karakteristike zvuka (1)
2 karakteristike zvuka (1)
 
Нос и ухо - Мацура Т.
Нос и ухо - Мацура Т.Нос и ухо - Мацура Т.
Нос и ухо - Мацура Т.
 
Uho i sluh
Uho i sluhUho i sluh
Uho i sluh
 
Uho i sluh
Uho i sluhUho i sluh
Uho i sluh
 
Čulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnotežeČulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnoteže
 
Zvuk
ZvukZvuk
Zvuk
 
Otospongioskleroza
OtospongiosklerozaOtospongioskleroza
Otospongioskleroza
 
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub RadulovićL135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
 
Respiratorni sistem
Respiratorni sistemRespiratorni sistem
Respiratorni sistem
 

Biologsluh

  • 2. Uho se sastoji iz: Spoljašnjeg, srednjeg i unutrašnjeg uha
  • 3. Spoljno uhoSpoljno uho Ima ulogu u funkciji sluha Strukture spoljneg uha: Ušna školjka Spoljašnji slušni hodnik Svrha spoljnjeg uha je da prikupi i koncentriše zvučne talase prema bubnoj opni
  • 4. Srednje uho: Bubna duplja i slušne koščice: Čekić-maleus Nakovanj-incus Uzengija-Stapes Unutrašnje uho: Učestvuje u funkciji sluha (cochlea) i ravnoteže (labirint) 2 15 3 Pojačanje sile(BO-koščice-ovalni prozor)
  • 5.  UU ččovovjjeka zvuk dospeka zvuk dospijijeva iz vazdueva iz vazduššne sredinene sredine preko spoljnjeg i srednjeg uhapreko spoljnjeg i srednjeg uha  Srednje uhoSrednje uho ima zadatak da kompenzujeima zadatak da kompenzuje gubitak uslgubitak usljjed otpora pri pred otpora pri prijijelazu zvuka izelazu zvuka iz vazduvazduššne nane na ččvrstuvrstu ii ttečečnu sredinunu sredinu mehanizmimamehanizmima::  Prijema jakog podražajaPrijema jakog podražaja  Prijema slabog podražajaPrijema slabog podražaja  Kompenzacije gubitakaKompenzacije gubitaka
  • 6.  1.1.Bubna opna je fina membrana konusnog obliBubna opna je fina membrana konusnog oblikaka ii lako zategnuta vlaknima koja omogulako zategnuta vlaknima koja omoguććavaju vibriranjeavaju vibriranje uu šširokom dijapazonu frekvencija,irokom dijapazonu frekvencija, ččime se dopuime se dopuššta data da se prime praktise prime praktiččno bez otpora sveno bez otpora sve ččujne frekvencijeujne frekvencije tonovatonova  2.2.Efekat poluge nastaje daljim prenosom zvuka saEfekat poluge nastaje daljim prenosom zvuka sa bubne opne preko lanca slububne opne preko lanca sluššnih konih koščščica, zahvaljujuica, zahvaljujuććii ččemu je zvuemu je zvuččni pritisak na kraju lanca tj.ni pritisak na kraju lanca tj. nna ploa ploččiciici stapesa oko 1.3 puta vestapesa oko 1.3 puta većći negoi nego ššto je bio na bubnojto je bio na bubnoj opniopni
  • 7.  3.3.koncentracijkoncentracijaa zvuzvuččnih talasa sa bubne opnenih talasa sa bubne opne na oko 22 puta manju povrna oko 22 puta manju površšinu ovalnoginu ovalnog prozora sto jeprozora sto je ii najvenajvećći pojedinai pojedinaččni efekat uni efekat u kompenzaciji gubitaka na prelazu zvukakompenzaciji gubitaka na prelazu zvuka prema unutraprema unutraššnjem uhunjem uhu  ZnaZnaččajni suajni su ii efekti rezonancijeefekti rezonancije ššupljineupljine srednjeg uhasrednjeg uha
  • 8. Odnos povrOdnos površina bubne opne išina bubne opne i ovalnog prozoraovalnog prozora 80:3 Pritisak na BO/Pritisak na OP=1:10
  • 9.  Stapes prenosi pritisak naStapes prenosi pritisak na ovalniovalni prozorprozor ii odatle na perilimfu skale vestibuliodatle na perilimfu skale vestibuli šštoto izaziva vibracije membrane vestibularisizaziva vibracije membrane vestibularis ((RReisnerove membrane)eisnerove membrane) ii dovodi dodovodi do stvaranja talasa u skali mediji te dostvaranja talasa u skali mediji te do pokretanja bazilarne membranepokretanja bazilarne membrane ii prenoprenoššenja pritiska na skalu timpanienja pritiska na skalu timpani ii daljedalje nana okrugliokrugli prozor.prozor.
  • 10.
  • 11.  Receptori sluReceptori sluššnog nerva nalaze se unog nerva nalaze se u KKortijevomortijevom organu u puorganu u pužžu smeu smešštenom u temporalnoj kosti tjtenom u temporalnoj kosti tj u unutrasnjem uhuu unutrasnjem uhu  PuPužž (cochlea) se sastoji iz tri uvijene cevi:(cochlea) se sastoji iz tri uvijene cevi: scalascala vestibuli, scala mediavestibuli, scala media ii scala tympani.scala tympani.  Izmedju scala vestibuli i s. medije se nalaziIzmedju scala vestibuli i s. medije se nalazi membrana vestibularismembrana vestibularis  izmeizmeđđu scale tympaniu scale tympani ii s. medije se nalazis. medije se nalazi bazilarna membranabazilarna membrana sastavljena iz elastisastavljena iz elastiččnih nitinih niti razlirazliččite duite dužžine.ine.
  • 12. PužPuž scala vestibuli, scala media i scala tympani.
  • 13. prizmatične ćelije-receptori za zvučne vibracije Izmedju scala vestibuli i s. medije se nalazi membrana vestibularis između scale tympani i s. medije se nalazi bazilarna membrana
  • 14.  Na nitima bazilarne membrane premaNa nitima bazilarne membrane prema unutraunutraššnjosti snjosti sccale medije nalaze seale medije nalaze se prizmatiprizmatiččnene ććelije-receptori za zvuelije-receptori za zvuččnene vibracije oko kojih se mrevibracije oko kojih se mrežžasto prepliasto prepliććuu nervni zavrnervni završšecieci ććelija spiralnog ganglionaelija spiralnog gangliona
  • 15.  ZvuZvuččni talasi posle prolaza kroz srednje uhoni talasi posle prolaza kroz srednje uho ii preko stapesapreko stapesa izazivaju promene pritiska u teizazivaju promene pritiska u teččnosti neposredno iza ovalnognosti neposredno iza ovalnog prozora.prozora.  Kako su teKako su teččnosti nestinosti nestiššljive, to je stvaranje talasa u puljive, to je stvaranje talasa u pužžu moguu moguććee samo ako pritiskusamo ako pritisku ii uvlauvlaččenju stapesa u ovalnom prozoru odgovaraenju stapesa u ovalnom prozoru odgovara izboizboččenje okruglog prozora.enje okruglog prozora.  Pri tom mora doPri tom mora doćći do ugibanja bazilarne membrane koja se nalazii do ugibanja bazilarne membrane koja se nalazi izmedju ovih prozora.izmedju ovih prozora.  Mesto na komeMesto na kome ćće doe doćći do ovog ugnui do ovog ugnućća membrane zavisi od visinea membrane zavisi od visine tonatona ččiji se talasi prenose na teiji se talasi prenose na teččnosti unutranosti unutraššnjeg uha.njeg uha.  Visoki tonoviVisoki tonovi ćće to izazvati odmah na poe to izazvati odmah na poččetku puetku pužža zbog togaa zbog toga ššto suto su u rezonanciji sa kratkim nitima dok niski tonovi putuju sve do vrhau rezonanciji sa kratkim nitima dok niski tonovi putuju sve do vrha pupužža , tako da se prostorno taa , tako da se prostorno taččno lokalizuje visina svakog tonano lokalizuje visina svakog tona
  • 16. ZZvukvuk  Se moSe možže definisati kao odree definisati kao određđena vrsta oscilacijskihena vrsta oscilacijskih promena pritiskapromena pritiska ii talasnog kretanjatalasnog kretanja ččestica materijalneestica materijalne sredinesredine  Organ sluha reaguje samo na odredjene raspona brojaOrgan sluha reaguje samo na odredjene raspona broja treptaja, izratreptaja, izražženih kroz frekvenciju zvukaenih kroz frekvenciju zvuka  SluSluššno polje se nalazi izmedju 16no polje se nalazi izmedju 16HzHz ii 20 000 Hz20 000 Hz ii nana odreodređđenuenu amplituduamplitudu talasa koja predstavlja jatalasa koja predstavlja jaččinu zvukainu zvuka odnosno efektivni zvuodnosno efektivni zvuččni pritisak.ni pritisak.
  • 17. Percepcija zvukaPercepcija zvuka  Od unutrašnjeg uha počinje obradaOd unutrašnjeg uha počinje obrada  Percepcija je subjektivnaPercepcija je subjektivna
  • 18. Bazilarna membranaBazilarna membrana  Visoke frekvencije će izazvati najvećeVisoke frekvencije će izazvati najveće kretanjekretanje na početnom, a niske nana početnom, a niske na završnom delu membrane.završnom delu membrane.  Time membrana prostorno, po svojojTime membrana prostorno, po svojoj dudužžiniini razlaže kompleksnirazlaže kompleksni talastalas u sinusneu sinusne komponente, čime ona ima funkcijukomponente, čime ona ima funkciju grubog spektralnoganalizatora.grubog spektralnoganalizatora.
  • 19. Bazilarna membranaBazilarna membrana  BazilarnaBazilarna membranamembrana oscilujeosciluje frekvencijskifrekvencijski selektivno, pa je se može podeliti poselektivno, pa je se može podeliti po dužini na 25pojasa.dužini na 25pojasa.  Ti pojasi, odnosno frekvencijske grupeTi pojasi, odnosno frekvencijske grupe imajuimaju do oko 500 Hzdo oko 500 Hz pojasnupojasnu širinu odširinu od oko 100 Hz, aoko 100 Hz, a iznad 500 Hziznad 500 Hz im je približnoim je približno jednaka tercijednaka terci(f(f11:f:f22=1:3)=1:3)..  Tonska grupa unutar svakog pojasaTonska grupa unutar svakog pojasa naziva senaziva se bark(prema Barkhausenu).bark(prema Barkhausenu).
  • 20. Osobine zvukaOsobine zvuka  FrekvencijaFrekvencija, visina(Hz), visina(Hz)  GlasnoćaGlasnoća(phon, subjektivna)(phon, subjektivna)  BojaBoja(harmonijske komponente,(harmonijske komponente, tremolo(AMtremolo(AM),),  vibrato(FMvibrato(FM, sweep, sweep))  jako-slabojako-slabo)) PRIMER
  • 21. Razlikovanje tonovaRazlikovanje tonova  Prema nekim mPrema nekim mjjerenjima ljudski sluherenjima ljudski sluh može razlikovati 620 do oko 850 (Zwicker)može razlikovati 620 do oko 850 (Zwicker) stepenistepeni tonskih visina.tonskih visina.  Da bi se neki ton mogao prepoznati, moraDa bi se neki ton mogao prepoznati, mora trajati između 5trajati između 5 msms i 10 ms (zai 10 ms (za frekvencijsko područje između 500 Hz i 10frekvencijsko područje između 500 Hz i 10 kHz).kHz).  Ispod 100 Hz vreme prepoznavanja jeIspod 100 Hz vreme prepoznavanja je dudužže od 30 ms.e od 30 ms.
  • 22. Osobine slušnog sistemaOsobine slušnog sistema  Velika dinamikaVelika dinamika  Glasnoća (subjektivni doživljaj intenziteta)Glasnoća (subjektivni doživljaj intenziteta) nije identična intenzitetunije identična intenzitetu  Prenosna karakteristikaPrenosna karakteristika  BarkoviBarkovi  MaskiranjeMaskiranje  Reakcija na promenu fReakcija na promenu f  Reakcija na promenu intenzitetaReakcija na promenu intenziteta  Auralni tonoviAuralni tonovi