Sjedinjene Americke Drzave

1. SJEDINJENE AMERIČKE
DRŽAVE
RADILE: EMA KURTOVIĆ
AMINA MEMIĆ
VIII1

2. GEOGRAFSKI POLOŽAJ
• Sjedinjene Američke države su savezna republika koju čine 50 savezne države i
Distrikt Columbija.
• Obuhvata južni i središnji dio kontinenta, poluotok Aljasku na krajnjem
sjeverozapadu te Havajske otoke na sjeveru Pacifika.
• Sa zapada je zapljuskuju vode Pacifika, na istoku izlazi na Atlantik, dok njene južne
granice obuhvataju prostor Meksičkog zaliva.
• Na krajnjem sjeverozapadu izlazi na Sjeverno ledeno more i Beringov moreuz koji
ga odvaja od Ruske Federacije u Aziji.
• Na sjeveru jedino graniči sa Kanadom, sa Meksikom na jugozapadu preko rijeke
Rio Grande, te je vode Floridskog kanala odvajaju od antilskih država, prije svih sa
Kubom i Bahamima.
• Glavni grad Sjedinjenih Američkih Država je Washington u Distriktu Columbija.

3. Kapitol u Washingtonu

4. PRIRODNOGEOGRAFSKE ODLIKE
• SAD imaju veoma raznolik reljef.
• Uz obale Atlantika prema Meksičkom zalivu pruža se obalna nizija
koja obuhvata i poluotok Floridu.
• Atlantsko priobalje je pod snažnim utjecajem vlažnih zračnih masa
koje dolaze sa Atlantika kao i tople Golfske struje koja teče uz obalnu
niziju.
• Dalje na zapad reljef se postepeno izdiže preko brežuljkastih područja
u staro Apalačko gorje.
• Gorje se dijeli na nekoliko područja.

5. • Uz obalnu niziju je visoravan Pijemont (Stopalo planina) koja se dalje veže
za Blue Range (Plavo gorje) planine.
• Između Sjevernog ledenog mora na sjeveru I Meksičkog zaliva na jugu, te
između Kandskog štita i Apalača na istoku i Stjenjaka na zapadu, prostire se
Veliki središnji bazen.
• Na ovom prostoru, kroz dugu geološku prošlost, gomilali su se talozi mora,
rijeka, lednika i vjetra.
• Ove spoljne sile stvorile su vrlo prostrane uravnjene površine – Unutrašnje
ravnice.
• U središnjem dijelu ovog bazena nalazi se veliko ulegnuće, u kome su
brojna jezera.
• Najveća su Gornje jezero, Michigen, Huron, Erie i Ontario, koja čine
najveću slatkovodnu površinu na svijetu.

6. • Smještena su na granici zmeđu SAD-a i Kanade.
• Jedan od najvećih vodopada svijeta je Niagarin vodopad koji se nalazi u
području Velikih jezera.
• Na zapadu Apalače sa Središnjom nizijom veže Apalački plato.
• Središnja nizija je prostrano nizijsko područje, koja se pruža do rijeke
Mississippi.
• To je plodno područje kojim teku Tennessee i Ohio, pritoke Mississippija.
• Jugozapadno od Mississippija pruža se Ozark visoravan.
• Visoravan je poznata po raznovrsnim kraškim oblicima reljefa.
• Boston planine su najviše područje visoravni gdje se nadmorske visine
penju i preko 2500 m.
• Dalje na zapad pruža se Velika ravnica koja obuhvata prostor od 1,3
miliona km2.

7. • Nju presijecaju brojni tokovi čija se izvorišta nalaze na planinskom
zapadu.
• Misouri, Arkansas i Crvena rijeka su najveće rijeke Velike ravnice i sve
one pripadaju riječnom sistemu Mississippija.
• Kontinentalni utjecaj u unutrašnjim ravnicama jača prema zapadu, zbog
čega je godišnja količina padavina dalje od 100. meridijana manja od
450 mm.
• Prostore listopadnih šuma na istoku smjenjuju dalje prema zapadu
nepregledne prerije, stepska prostranstva na kojima su do dolaska
Evropljana pasla brojna krda bivola.
• Preko ovog velikog kontinentalnog prostranstva okruženog planinskim
masivima sa istoka i zapada, nesmetano prelaze zračne mase sa sjevera
mogu izazvati snježne oluje, blizarde, koje znaju blokirati život u
sjevernim dijelovima SAD-a.

8. • Tokom zime snježne oluje často paraliziraju zračni saobraćaj, uništavaju
energetski sistem te nanose velike štete u poljoprivredi.
• Tokom proljeća i ljeta s prodorom toplog zraka s juga mogu se javiti vrlo
snažni vrtložni vjetrovi, tornada.
• Oni se spuštaju iz oblaka poput lijevka, zahvataju mali prostor, traju
kratko, ali su veoma razorni.
• Uz obale Meksičkog zaliva javljaju se vrlo razorne tropske oluje,
uragani, koje izazivaju velike materijalne štete u meksičkom priobalju.
• Jedan od najrazornijih u ovom desetljeću je uragan Ketrina koji je 2005.
godine razorio grad New Orleans u Meksičkom zalivu.

9. • Zapadnim dijelom SAD-a pružaju se Kordiljeri, mlađe vjenačne planine
koje se meridijanskim pravcem pružanja protežu u dva paralelna
planinska lanaca koji zatvaraju predjele unutrašnjih zavala i visoravni.
• Zapadni lanac čine Bruksove i Aljaske planine, Primorske i Kaskadske
planine i Sierra Nevada dok istočni lanac čini Stjenjak.
• Najveća je Velika zavala, a od visoravni Colorado, Gila i Columbija
visoravan.
• Rijeka Colorado i Columbija su sa svojim pritoakama, snažnim erozionim
radom kroz dugu geološku prošlost, izgradile duboke kanjone od kojih
je Grand Canyon na Coloradu najspektakularniji.
• Kordijeri imaju veoma ranoliku klimu i vegetaciju.
• Planinska područja sa bogatom šumskom vegetacijom zimi prekriva
debeli snježni prekrivač dok polupustinjski i pustinjski krajolici
preivladavaju u unutrašnjim zavalama i visoravnima Kordiljera.

10. • Na jugu Velike zavale nalazi se depresija Dolina smrti, pustinjsko
područje koje tokom godine primi manje od 250 mm padavina.
• Najviša zabilježena temperatura doseže 56,7 stepeni C.
• To je najviša zabilježena temperatura na američkom kontinentu, a druga
na svijetu.
• Između Sierra Nevade i Primorskih planina, uz obale Tihog okeana,
prostire se dugačka Kalifornijska dolina.
• Zapadna obala SAD-a, područje Aljaske sa Aleutskim otocima i Havajima
na jugu, čine sjeveroistočni dio Vatrenog pacifičkog prstena.
• Na Havajima se nalazi nekoliko aktivnih vulkana.

11. • Ovo je prostor čestih zemljotresa koji izazivaju velike materijalne štete, kao
što su to učinili veliki zemljotresi u San Francisku i Anehorage (Aljaska).
• Zbog tekstonskih pokreta, ovo je prostor čestih zemljotresa, vulkanskih
aktivnsti i termalnih izvora.
• Na krajnjem sveverozapadu SAD-a, na prostoru Aljaske, Kordiljerima
pripadaju Bruksove i Aljaske planine na kojima se nalazi najviši vrh SAD-a
McKinley (vrh Denali).
• Aljaska se odlikuje oštrim tipovima klime sa kratkim i prohladnim ljetima, a
veoma hladnim i snjegovitim zimama.
• U sjevernoj Aljasci prevladavaju tundre i arktički uvjeti, zbog čega
temperatura može pasti i na (-62) stepena C.
• Na Havajskim otocima vlada ugodna koja je zajedno sa privlačnim i brojnim
plažama, kao što je Waikiki tropska klima Beach, osigurala uspješan ravoj
turizma.

12. DRUŠTVENOGEOGRAFSKE ODLIKE
• Sjedinjene Američke države danas broje oko 310 mmiliona stanovnika
gdje preko 80% stanovništva živi u gradovima.
• Najveći gradovi su New York, Los Angeles, Chicago, Philadelphija,
Miami, Dallas...
• Najgušće su naseljena područja oko Velikih jezera, Atlantsko probalje,
te Florida i California.
• Prosječni životni vijek stanovništva Amerike je 79 godina.

13. • Većina Amerikanaca (oko 70%) porijeklom je saEvropskog kontinenta.
• Uglavnom su to Nijemci (16,5%), Irci (12%), Englezi (9%), Italijani
(5,6%), te Skandinavci (oko 4%). T akođer mnogo ih je slavenskog
porijekla, uglavnom Poljaci, Rusi i Hrvati.
• Latinoamerikanci čine oko 13% populacije SAD-a. Uglavnom su to
imigranti iz Meksika te država Središnje i Južne Amerike.
• Meksikanci čine 7,3% stanovništva, te se očekuje da će u budućnosti
njihov broj značajno rasti. Oko 13% stanovništva čine Afroamerikanci
ili stanovništvo crne rase.
• Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je
na jugu zemlje.

14. • Amerikanaca azijskog porijekla, uključujući domaće havajsko
stanovništvo ima manje od 4%. To su većinom imigranti sa Filipina, iz
Kine, Indije, Vijatname, Južne Koreje i Japana.
• Starosjedilačko stanovništvo (indijsko) čini 1%, a oko 35% ih živi u
rezervatima. Najbrojniji su Čirokiji, Sijuksi, Navajo, Čejeni, Komanči,
Irokezi i Apači.
• Danas SAD broji oko 310 rezervata u kojima indijanski narodi imaju
određeni stepen autonomije.

15. • Oko 80% Amerikanaca se smatra kršćanima, od čega 26% pripada
katoličkoj crkvi, dok ih se oko 54% iznjašnjava kao protestanti.
Baptistima pripada oko 17% Amerikanaca i metodistima7,2% . Oko
1,4% Amerikanaca su pripadnici judajizma. Ostalih 18% su ateisti ,ili
muslimani,hinduisti i budisti.
• Ta vrlo šarolika etnička rasna i religijska struktura formirala je multi
kulturano drušrvo koje je vrlo mlado, ali formirano na ideji
demokratije,slobode pojedinca i neotuđivog prava nad privatnim
vlasništvom. Tikom 20 stoljeća SAD je postao najjača ekonomska,
politička i vojna sila svijata.

16. • Američka kultura se na različite načine nametnula cijelom svijetu
tokom 20 stoljeća. Američkih filmova i ekonomskom dominacijom u
svijetu nametnuli su Američki stil življenja koji je kroz 20 stoljeće
zagovarao potrošačko društvo, brzu hranu,piće Coca-Colu,odjevanje
jeans-a,popularnost western filmova,akcijonih,koji su afirmiralai
Američku kulturi kao “američki san”,a koji su željeli ostvariti američki
imigranti po dolaskuna tlo SAD-a

17. • Tek 60-ih godina prošlog stoljeća crnačko stanovništva dobija šansu za
ravnopravniji odnos spram vladajućih evropskih stanovnika. To
stanovništvo ima daleko manje šanse za kvalitetnom zdravstvenom
zaštitom, obrazovanjem, dobro plaćenim poslom i uglavnom žive u
siromašnijim gradskim zonama američkih gradova.
• Današnje američko društvo svoje stanovništvo idalje dijeli na bijele
Amerikance koji su porijeklom iz Evrope i sa Bliskog Istoka,
Hispanjolce iz Latinske Amerike i Afroamerikance, domaće
stanovništvo, autohone Amerikance i dr.

18. • SAD je najveća ekonomska sila svijeta. To uspjeva održati uprkos
brojnim problemima uzrokovanim velikom svjetskom i ekonomskom
krizom koja je najviše uzdrmala ekonimoju SAD-a.
• Poljoprivredni pojasevi, beltovi, određeni su prije svega klimatskim
uvjetima određenog dijela SAD-a. Na krajnjem suptropskom
jugoistoku, Floridi, proizvode se argumi,Kalifornija je sve poznatija po
vinogradarstvu, a na jugu se uz meksički zaliv uzgajaju pamuk, duhan i
soja.

19. • U sekundarnom sektoru djelatnosti uposleno je oko 24% zaposlenih.
• Posjeduje velika nalazišta nafte u Texasu,, Kaliforniji i na Aljasci.
• Na rijekama je izgrađen veliki broj hidrocentrala.
• SAD je najveći proizvođač nuklearne hidroenergije.
• Najznačajnije industrijske grane su:
• Automobilska industrija (Ford, General Motors);
• Elektronska industrija (IBM, Compaq)
• Avioindustrija (Boeing)
• Telekomunikacije (Motorola)
• Prehrambena industrija (McDonalds, Coca-Cola)

20. • Današnja industrija ima sve manje zaposlenih i sve više se uvodi
visokoautomatizovana industrija.
• Pewko 74% stanovništva je zaposleno u tercijalnom sektoru. Veoma
dobro su razvijeni svi vidovi saobraćaja .
• Veoma su razvijena i znanstvena istraživanja koja su stalni pokretač
ukupne privrede SAD-a, zatim istraživanje svemira, vojne tehnologije,
informatike, robotike, biotehnike i medicine.
• Američka filmska industrija Hollywood je najjača filmska industrija na
svijetu.
• Veliko prirodno bogatstvo zaštićeno je brojnim nacionalnim
parkovima, brojne kulturne znamenitosti rivlače kako američke, tako i
turiste iz cijelog svijeta.