Preventivno održavanje glavnih nepokretnih i pokretnih delova
1.
2. Održavanje se vrši na elementima
sistema(Uređajima, sklopovima, podsklopovima,
delovima), dok su parametri njihovog tehničkog
stanja u granicama dozvoljenih odstupanja.
Osnovni cilj realizacije ovih aktivnosti je
sprečavanje pojave otkaza u procesu
eksploatacije. Sprečavanjem otkaza ostvaruje se
niz drugih ciljeva, od kojih su najvažniji:
pouzdanost rada sistema, bezbednost rada,
ekonomičan rad, što dalje omogućava sigurnu
realizaciju postavljenog zadatka u datom roku.
3. » Pritezanje glave bloka(Cilindra)
- Veoma je značajno da se svi elementi motora
budu pričvršćeni na način koji je propisan
uputstvima za tehničku eksploataciju.
-Postoji realna opasnost havarije samog sklopa
i ostalih funkcionalno povezanih sklopova,
odnosno havarije sa posledicama
bezbednosnog, sigurnosnog, i ekonomskog
karaktera.
4. » Kod nepokretnih delova motora, veoma je
značajno da glava bloka ili glava cilindara budu
adekvatno pritegnute. Pritezanje glave vrši se
posle skidanja glave iz bilo kojih razloga
(Zamena zaptivača)Po posebnoj proceduri, na
nivou tehničkog održavanja. Za pritezanje
glave potreban je poseban alat:
-Moment ključ
-Specijalan uglomer
5. » Pritezanje glave bloka vrši se samo kada je
motor hladan.
- Prilikom pritezanja obavezno se treba držati
redosleda pritezanja.
-Pritezanje se vrši od središnjeg prema
spoljašnjem delu glave.
-Pritezanje se vrši u više faza, najpre
slobodnom rukom, zatim manjim vrednostima
momenta pritezanja i konačno krajnjim
propisanim momentom.
6. » Obezbeđenje hermetičnosti(Sprečavanje
curenja tečnosti).
-Jedan od osnovnih zadataka korisnika je da
kontrolišu stepen hermetičnosti sklopova
vozila.
-Na prvi pogled jednostavne radnje su bitne,
jer je rad sklopova bez eksploatacionih
materijala(Ulja, tečnosti za hlađenje) u tom
slučaju nastaje havarija sklopova.
7. » Iz motora može da curi motorno ulje ili tečnost
za hlađenje.
- Ulje za podmazivanje motora može u toku
eksploatacije da se gubi više od dozvoljenih
količina zbog:
- Sagorevanja (Kod motora sa većim
istrošenjem cilindara i klipnih prstenova)
-Curenja (Zbog oštećenja cevi ili zaptivača)
8. » Tečnost za hlađenje najčešće curi na
spojevima gumenih creva i cevi zbog
nedovoljne pritegnutosti stega, a ređe zbog
oštećenja creva i cevi, zaptivača pumpe za
tečnost za hlađenje.
9. » Budući da zbog nedostatka ulja, kao i tečnosti
za hlađenje mogu da nastanu velika oštećenja,
pokretnih i nepokretnih delova motora i
razvodnog mehanizma, veoma je značajno da
se kontroliše nivo tečnosti i prema potrebi vrši
dolivanje.
-Upotreba vozila nije dozvoljena ukoliko
postoji curenje tečnosti, pa otkaz obavezno
treba otkloniti na nivou osnovnog ili tehničkog
održavanja.
10. » Podešavanje zazora između ventila i klackalice.
Sva podešavanja regulacionih parametra na
motoru obavezno se vrše na nivou tehničkog
održavanja(Tehničkog pregleda ili lakog
remonta).
- Zazor između ventila i klackalice-
Treba da bude u granicama koje su definisali
proizvođači motora.
11. » Zazor svakog ventila može se nezavisno
kontrolisati, za to je potrebno okrenuti
kolenasto vratilo motora sve dok taj ventil
ne bude zatvoren.
- Najsigurnije i najmanje je vremena
potrebno ako se red provere ili podešavanja
zazora ventila vrši po redu paljenja smeše u
cilindrima.
12. » Zazor ventila kontoliše se na sledeći način:
-Skinuti poklopac glave motora
-Kontakt ključ postaviti u položaj
-Izmeriti zazor između cilindrične površine
bregastog vratila i gornje površine vrha
klackalice.
13. » Pomoću lisnatog merila izmeriti zazor i
podesiti ga na propisnu vrednosti osigurati
navrtkom za osiguranje
- Dalje podešavanje položaja kolenastog
vratila vršiti prema redosledu ubrizgavanja
1-2-4-5-3
-Proveriti zazor ventila još jednom i
namestiti poklopac glave motora. Posle
podešavanja zazora svih ventila, pustiti
motor u rad i proveriti zazor i rad ventila.