1. R E P U B L I K A
H R V A T S K A
R E P U B L I K A H R V A T S K A
S V E U C I L I S T E U Z A G R E B U
F I L O Z O F S K I F A K U L T E T
DOPUNSKA ISPRAVA
O STUDIJU
Dopunska isprava o studiju nacinjena je prema predlosku koji su razvili Europska komisija, vijece Europe i
U N E S C O C E P E S . Svrha dopunske isprave jest pruzanje dostatne kolicine nezavisnih podataka radi olaksanja
medunarodne transparentnosti i pravicnoga akademskog i strucnog priznavanja obrazovnih kvalifikacija
(diploma, stupnjeva, certifikata i dr.). Dopunska isprava sadrzi opis prirode, razine, konteksta, sadrzaja
i statusa studija koji je pohadala i uspjesno zavrsila osoba s izvornom ispravom o stecenoj kvalifikaciji.
Dopunska isprava ne sadrzi vrijednosne sudove, izjave o jednakovrijednosti ili prijedloge za priznavanje.
Svih osam poglavlja mora biti popunjeno. Ako neki podatak nedostaje, mora postojati objasnjenje.
Sveuciliste u
Zagrebu
F I L O Z O F S K I
F A K U L T E T
l NOSITELJ KVALIFIKACIJE
prczimc Mihaljevic
ime Josip
datum,mjcstoidriavarodenja i6. rujna 1992., Zagreb, Republika Hrvatska
maticni broj studenta 0130264232
2
2.1
naziv i pravni status visokog ucilista koje dodjeljuje kvalifikaciju i akt kojim je
odobren studij
PODACI O KVALIFIKACIJI
nazivkvalifikacije magistar informacijskih znanosti; mag. inf. / magistar edukacije
informatike; mag. educ. inf.
nazivstudijskog programa Informacijske znanosti, smjer Arhivistika / Informacijske znanosti,
smjer Informatika (nastavnicki)
Sveuciliste u Zagrebu, Filozofski fakultet. Javno visoko uciliste.
Dopusnicu za sveucilisni diplomski studij Informacijske znanosti,
smjer arhivistika izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Republike Hrvatske 16. lipnja 2005. godine. Dopusnicu za diplomski
studij Informacijske znanosti, smjer informatika, nastavnicki izdalo je
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 28. srpnja 2011.
naziv i pravni status visokog ucilista koje izvodi studij (ako se razlikuje od 2.3) —
jezik/jezici na kojemu je studij izveden hrvatski / hrvatski
3.1
3.2
PODACI O RAZINI KVALIFIKACIJE
razinakvalifikacije Sveucilisni diplomski Studij
odobrenotrajanje studija INFORMACIJSKE ZNANOSTI, smjer arhivistika: dvogodisnji studij
60 ECTS bodova / INFORMACIJSKE ZNANOSTI, smjer informatika,
nastavnicki: dvogodisnji studij, 60 ECTS bodova
potrebna obrazovna razina za upis na studij Zavrsen preddiplomski Studij
PODACI O SADRZAJU KVALIFIKACIJE I USPJEHU
nacin izvodenja studija Redoviti Studij
zahtjevi studija i ishodi ucenja
INFORMACIJSKE ZNANOSTI, smjer arhivistika: Dvopredmetni diplomski studij informacij-
skih znanosti smjera arhivistika zasniva se na ¡nformatoloskim temeljima. Osmisljen je po-
najprije kao druga faza petogodisnjega studija informacijskih znanosti na kojem studenti
pokazuju znanje i razumijevanje sadrzaja prve, preddiplomske faze studiranja. Studenti svo-
je znanje prosiruju i produbljuju unutar podrucja istrazivanja studija, a mogu ga primijeniti
i u sirem ili interdisciplinarnom kontekstu koji je povezan s njihovim podrucjem studiranja.
Studenti su duzni poloziti sve ispite, napisati propisane seminarske radove, odraditi propi-
sanu kolicinu prakse i ispuniti sve druge obaveze. Studij zavrsava diplomskim ispitom koji
se sastoji od pisanja i usmene obrane diplomskoga rada. Rad mora obasezati najmanje t r i -
desetak stranica. Diplomski rad moze biti i interdisciplinarnog karaktera pri cemu se u radu
povezuju tema ovog i drugog dvopredmetnog studija. Takav rad mora obasezati najmanje
sezdesetak stranica. Rad mora biti napisan u skladu s teorijskim i metodoloskim zahtjevi-
ma diplomskoga rada i predan u propisanu obliku. Zavrsetkom diplomskoga studija studenti
postaju sveucilisni magistri informacijskih znanosti smjera arhivistike.
ISHODI U £ E N J A :
— tumaciti povijesni razvitak informacijske struke i preispitivati mogucnosti njenog
buduceg razvoja
— v r e d n o v a t i gradivo, odabrati ga za cuvanje te planirati i provoditi njegovo izlucivanje
— stvarati i upravljati analognim i digitalnim zbirkama, fondovima, serijama, podserijama,
dosjeima, predmetima, zapísima i dokumentima
— planirati i provoditi spisovodstvene postupke
— upotrebljavati sustave za upravljanje dokumentima i zapísima
— upotrebljavati sustave digitalnih arhiva / digitalnih repozitorija
— primjenjivati metode kriptografske zastite digitalnog gradiva
— provoditi programe zastitite i dugorocnog ocuvanja analognog i digitalnog gradiva

2. — organizirati, oznacavati i pretrazivati informacije i/ili informacijske izvore
— procjenjivati informacijske potrebe odgovarajucih sluzbi
— razvijati usluge i programe za korisnike
— provoditi marketinske postupke u svrhu komunikacije s javnoscu
— planirati strucne projekte.
"INFORMACIJSKE ZNANOSTI, smjer informatika, nastavnicki:
Dvopredmetni diplomski studij drustveno-humanisticke informatike nastavnickoga smjera
zasnovan je na temeljnim disciplinama informaticke struke. Osmisljen je ponajprije kao dru-
gafaza petogodisnjega studija drustveno-humanisticke informatike na kojem studenti po-
kazuju znanje i razumijevanje informatickih sadrzaja prve, preddiplomske faze studija infor-
macijskih znanosti, ali to znanje i prosiruju i produbljuju unutar podrucja istrazivanja stu-
dija, a mogu ga primijeniti i u sirem ili interdisciplinarnom kontekstu koji je povezan s nji-
hovim podrucjem studiranja. Studenti su duzni poloziti sve ispite, napisati propisane semi-
narske radove i ispuniti sve druge obveze. Studij zavrsava diplomskim ispitom koji se sastoji
od pisanja i usmene obrane diplomskoga rada. Rad mora sadrzavati najmanje trideset stra-
nica, mora biti napisan u skladu s teorijskim i metodoloskim zahtjevima diplomskoga rada
i predan u propisanu obliku. Zavrsetkom diplomskoga studija studenti postaju sveucilisni
magistri edukacije informatike.
ISHODI UéENJA:
—analizirati i rjesavati informaticke potrebe korisnika,
— prenositi znanja, predlagati koncepte, mogucnosti i razvijati baze podataka i sustave z
pretrazivanje informacija u informacijskom sustavu,
— prenositi znanja iz primjene razlicitih metoda uporabe i izgradnje baze podataka,
projektiranja i programiranja u Internetskom okruzenju,
— v r e d n o v a t i programe, valorizirati njihovu organizaciju, pretrazivanje i zastitu,
— koristiti, primjenjivati i prenositi znanja iz upravljanja slozenim informacijskim
sustavima,
— sudjelovati i osmisljavati koncepciju u vodenju informacijske i informaticke politike u
svojoj sredini,
— sintetizirati, integrirati i predlagati primjenu informatickih, informacijskih i logickih
modela u procesu jezicnog inzenjeringa, racunalne obrade jezika, leksikografije i
strojnog i strojno potpomognutog prevodenja te prenosi u nastavni proces,
— navesti, objasniti i primijeniti temeljne psihologijske cimbenike uspjesnog ucenja i
poucavanja,
— objasniti didakticke teorije i modele te ih primijeniti u nastavi,
— pripremiti i posredovati nastavne sadrzaje sukladno temeljnim artikulacijskim
modelima,
— prikupiti i interpretirati relevantne podatke iz poducjate ih ukljuciti u nastavni plan i
program.
podaci o programu, ocjene i ECTS bodovi
ukupan
broj sati
nastave
1 60
2 30
3 60
4 3O
5 30
6 60
7 30
8 3O
9 60
10 60
11 3O
12 60
13 60
14 3O
is 30
16 3O
17 60
18 3O
19 60
20 3O
21 60
22 60
23 45
25
26
datum
ECTS polozenog
bodovi ispita ocjena
6.0 4.2.2015. 5
3.0 2 6 . 2 . 2 0 1 5 . 5
6.0 10.2.2015. 5
3.0 3-2.2015. 5
4.0 5 2 . 2 0 1 5 . 5
6.0 5 2 . 2 0 1 5 . 5
3.0 9 2 . 2 0 1 5 . +
3.0 26.1.2015. 5
6.0 16.2.2015. 5
6.0 8 . 6 . 2 0 1 5 . 4
3.0 15.6.2015. 4
6.0 18.6.2015. 4
6.0 1 . 7 2 0 1 5 . 5
4.0 2 5 . 8 . 2 0 1 5 . 5
3.0 17.6.2015. 5
3.0 16.6.2015. 4
6.0 5.2.2016. 5
3.O 8 . 2 . 2 0 1 6 . 5
6.0 12.2.2016. 5
4.0 n . 2 . 2 0 1 6 . 5
6.0 n . 2 . 2 0 1 6 . 5
6.0 13.6.2016. 5
6.0 2 4 . 2 . 2 0 1 6 . 5
"15-0 15.9.2016. 5
8.0 3 . 6 . 2 0 1 6 . +
15.0 15.9.2016. 5
kolegij
Baze podataka u internetskom okruzenju
Informacijski izvori i sustavi u arhivima
Povijest institucija u Hrvatskoj
Digitalizacija i migracija dokumenata
Informacijske tehnologije u obrazovanju
Programiranje baze podataka
Drustveno-humanisticka informatika
Internetska kultura
Didaktika (NM)
Arhivsko zakonodavstvo
Digitalni arhivi
Metodika nastave informatike i
Psihologija odgoja i obrazovanja (NM)
Evaluacija tretmana u obrazovanju (NM)
Virtual ni muzej
Digitalizacija 3D objekata i prostora
Planiranje i oblikovanje sustava za
upravljanje grad i vom
Upravljanje i poslovanje u arhivima
Metodika nastave informatike 2
Radionica kreativne nastave informatike
Projektiranje informacijskih sustava
Sustavna pedagogija (NM)
Mobilne aplikacije
Diplomski rad na studiju Informacijskih
znanosti - arhivistika
Praksa - Informatika - Nastavna praksa (DP)
Diplomski rad na studiju Informacijskih
znanosti - informatika
ukupan datum
broj sati ECTS polozenog
nastave bodovi ispita ocjena kolegij
27 3O 3.O 13.6.2016.
— 8.0 3 0 . 3 . 2 0 1 6 .
dodatni ECTS bodovi
Metapodaci za upravljanje gradivom
Praksa-Arhivistika (DP)
ukupno ECTS bodova 157
datum pocetka studija-datum dovrsetka studija 1. listopada 2014—15. rujna 20l6.
broj isprave o zavrsetku studija 3242/2016
nazivdiplomskog rada; mentor; datum obrane Koristenje sustava za upravljanje mreznim sadrzajem za izradu
mreznih stranica kulturnih institucija; doc. Goran Zlodi, izv. prof. dr.
sc. Hrvoje Stancic; 12. rujna 2016. / Besplatni programi kao podrska
nastavnom procesu; doc. dr. sc. Kresimir Pavlina; 15. rujna 2016.

3. 4.4 $usuvocjenjivanja¡opisraspodjeleocjena,akopostoji Zasvaki predmetkoji seocjenjuje Studentkojijezadovoljio i stekao pro-
pisani broj ECTS bodova dobiva jednu od cetiri prolazne ocjene: izvrstan
(5), vrlo dobar (4), dobar (3) 1I1 dovoljan (2). Za kolegije koji se ne ocjen-
juju samo se utvrduje da su sve obveze odradene, sto se u prijepisu ocje-
na oznacava oznakom (+). Konacna ocjena za neki predmet odreduje se
na temelju zavrsnoga ispita, odnosno ako je za pojedini predmet u pro-
gramu ocjenjivanje odredeno kao kontinuirano ocjenjivanje, svaka zah-
tijevana djelatnost donosi odredeni broj bodova te se konacna ocjena
odreduje prema unaprijed utvrdenomu postotku ukupnih bodova.
4.5 prosjecnaocjenatijekomstudija¡razinauspjeha,akopostoji Tezinski prosjek ocjena: 4.87
5 UPORABA KVALIFIKACIJE
s.i pristupdaljnjimrazinamastudija Nakon zavrsetka ovog sveucilisnog diplomskog studijskog programa,
Student stjece uvjete za nastavak obrazovanja na poslijediplomskoj ra-
zini, kroz specijalisticke i doktorske programe.
5.2 mogucnost zaposljavanja ¡ profesionalni status, ako postoji Nositelji ove kvalifikacije ovlasteni su koristiti se akademskim nazivom
magistar informacijskih znanosti te obavljati strucni arhivisticki posao
u povijesnim i drugim arhivima, upravljati (elektronickim) dokumenti-
ma u tijelima drzavne uprave i drugdje kao osobe zaduzene za obliko-
vanje i upravljanje spisovodstvenim sustavima, biti clanovi digitaliza-
cijskih projekata u arhivima, knjiznicama, muzejima i drugim INDOK
ustanovama, te se zaposljavati na pozicijama osoba zaduzenih za dugo-
rocno ocuvanje elektronickoga gradiva. Imaju znanja za poslove spiso-
voditelja u razlicitim tijelima javne uprave, u gospodarstvu, obrazovnim
institucijama, u sektoru spisovodstva, elektronicke uprave i elektronic-
koga poslovanja kao strucnjaci u procesu upravljanja dokumentima te
poslovima koji traze prakticno upravljanje znanjem, pretrazivanje i pro-
nalazenje podataka, informacija i znanja u nekoj ustanovi kao i uspo-
stavu digitalnih arhiva. Osposobljeni su za vrednovanje, zastitu, ocuva-
nje i upravljanje analognim i digitalnim arhivskim gradivom i njegovom
prezentacijom u medijima, turizmu i drugdje. Nositelji ove kvalifikaci-
je ovlasteni su koristiti se akademskim nazivom magistar edukacije in-
formatike. Sposobni su svoja teorijska i prakticna znanja iz poucavanja
i ucenja informatike, informacijskih vjestina i informacijske tehnologi-
je primijeniti u samostalno izvedenoj nastavi u osnovnoj i srednjoj sko-
li. Mogu na prikladan nacin pripremiti i posredovati nastavne sadrzaje
stvaralacki osmisljavajuci nastavne jedinice, odabrati nacin primjeren
dobi ucenika i sadrzaju poucavanja, objasniti i primijeniti prikladne na-
cine motivacije i odrzavanja razredne discipline te u vlastitu radu primi-
jeniti kriterije dobre nastave. Mogu razlikovati nacine mjerenja znanja,
a mogu pripremiti i (samo)vrjednovati nastavu i postignuca ucenika iz
didakticke Perspektive.
6 DODATNEINFORMACIJE
6.1 dodatne informacije —
6.2 izvoridodatnih informacija Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
(http://www.mzos.hr); Sveuciliste u Zagrebu (http://www.unizg.hr);
Filozofski fakultet http://www.ffzg.unizg.hr)
7.1 mjesto i datum
Zagreb, io. veljace 2017.
OVJERA DOPUNSKE ISPRAVE O STUDIJU
7.2 imeipotpis 7.3 funkcija potpisnika
Prof. dr. sc. Zeljko Holjevac 0 . D. Dekana
pecat

4. PODACI O SUSTAVU VISOKOCA OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ
8.1 Vrste visokih ucilista
SVEUÊILISTA su visoka ucilista koja osnivaju i provode sveucilisne studije u najmanje dva
znanstvena i/ili umjetnicka podrucja u vecem broju polja. Iznimno, sveucilista mogu takoder
izvoditi strucne studije. Sveucilista mogu imati sastavnice koje su pravne osobe i koje se
zovu FAKULTETI ili UMJETNICKE AKADEMijE. Sveucilista i njihove sastavnice izvode studijske
programe i provode znanstvene djelatnosti kao i druge strucne i umjetnicke djelatnosti.
VELEUÉILISTA i VISOKE SKOLE su visoka ucilista koja izvode strucne studije. Te se dvije vrste
visokih ucilista razlikuju u opsegu programa koje izvode: veleucilista su visoke skole koje
izvode barem tri razlicita studija iz barem tri razlicita znanstvena polja. Njihova je misija
pruzati studentima strucno obrazovanje s naglaskom primjene u praksi i uobicajeno uklju-
cuju praktican rad.
Javna sveucilista osnivaju se zakonom, javna veleucilista i visoke skole osnivaju se uredbom
vlade Republike Hrvatske, dok se privatna visoka ucilista osnivaju odlukom osnivaca.
8.2 Vrste studija
SVEUCIUSNI STUDIJI osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom ob-
razovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i drustvu opcenito te ih osposobljavaju za
razvoj i primjenu znanstvenih i strucnih postignuca na odgovarajucoj razini.
S T R U Í N I STUDIJI pruzaju studentima primjerenu razinu znanja i vjestina koja omogucava
obavljanje strucnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno ukljucivanje u radni proces
odmah nakon stjecanja diplome.
8.3 Akreditacija visokih ucilista i studijskih programa
Visoka ucilista i studijski programi u Republici Hrvatskoj moraju proci kroz proces akredita-
cije da bi dobili dopusnicu za osnivanje odnosno izvodenje. Zahtjev za dopusnicom salje se
ministarstvu nadleznom za visoko obrazovanje, koje od Nacionalnoga vijeca za visoko ob-
razovanje trazi misljenje. Nacionalno vijece imenuje strucno povjerenstvo koje u suradnji s
Agencijom za znanost i visoko obrazovanje provodi evaluaciju visokog ucilista ili studijskog
programa i priprema izvjesce. Radni tekst izvjesca salje se visokom ucilistu radi komentara i
pojasnjenja. Nacionalno vijece izdaje konacno misljenje o predlozenom studijskom progra-
mu ili visokom ucilistu i preporuca ministru izdavanje ili uskracivanje dopusnice.
8.4 Ustroj sveucilisnih studija
Od 2 0 0 5 . godine svi studijski programi u Republici Hrvatskoj izrazavaju studentsko radno
opterecenje na studiju ECTS bodovima. Student u pravilu moze steci 6 0 ECTS bodovatijekom
jedne godine redovitoga studija.
PREDDiPLOMSKi S V E U Í I L I S N I STUDIJI - prva razina, uobicajeno traju tri godine tijekom kojih
studenti stjecu 1 8 0 ECTS bodova. Manjina preddiplomskih studija u Republici Hrvatskoj iz-
vodi se kao cetverogodisnji studiji u kojima studenti stjecu 2 4 0 ECTS bodova. Po zavrsetku
studija studenti dobivaju diplomu i akademski naziv sveucilisni prvostupnik (baccalaureus)
odnosno sveuciüsna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke. Iznimno, studenti koji
zavrse studij u tehnickim znanostima stjecu akademski naziv sveualisni prvostupnik (bac-
calaureus) inzenjer odnosno sveuciiisna prvostupnica (baccalaurea) inzenjerka uz naznaku
struke.
Studenti koji su zavrsili preddiplomski sveualisni studij mogu se upisati na diplomski sveu-
alisni studij ili strucni diplomski specijalisticki studij ili mogu uci na trziste rada.
DIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ - druga razina, uobicajeno traje dvije godine tijekom koje
studenti stjecu 120 ECTS bodova. Manjina diplomskih studija u Republici Hrvatskoj izvodi se
kao jednogodisnji studij u kojem studenti stjecu 6 0 ECTS bodova. Po zavrsetku studija stu-
denti dobivaju diplomu i akademski naziv magistar odnosno magistra uz naznaku struke.
Iznimno, studenti koji zavrse studij u tehnickim znanostima stjecu akademski naziv magis-
tar inlenjer odnosno magistra inzenjerka uz naznaku struke.
Studenti koji su zavrsili diplomski sveualisni studij mogu se upisati na poslijediplomske stu-
dije ili mogu uci na trziste rada.
INTECRIRANI PREDDIPLOMSKI i DIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ - prva i druga razina, uobica-
jeno traje pet ili sest godina tijekom kojih studenti stjecu 3 0 0 ili 3 6 0 ECTS bodova. Po zavr-
setku studija studenti dobivaju diplomu i akademski naziv magistar odnosno magistra uz
naznaku struke. Iznimno, studenti koji zavrse diplomski sveucilisni studij medicine, stoma-
tologije ili veterine stjecu akademski naziv doktor odnosno doktorica uz naznaku struke.
Studenti koji su zavrsili integrirani preddiplomski i diplomski sveucilisni studij mogu se upi-
sati na poslijediplomske studije ili mogu uci na trziste rada.
POSLIJEDIPLOMSKI S V E U Ü L I S N I S T U D I J - t r e c a razina, uobicajeno traje tri godine. Po zavrset-
ku studija studenti dobivaju diplomu i akademski stupanj doktora znanosti odnosno dolcto-
rice znanosti ili doktora umjetnosti odnosno doktorice umjetnosti uz naznaku znanstvenoga
ili umjetnickoga polja ili grane.
POSLIJEDIPLOMSKI S V E U & L I S N I SPECIJALISTICKI STUDIJ uobicajeno traje jednu do dvije godi-
ne. Po zavrsetku studija studenti dobivaju diplomu i akademski naziv sveucilisni specialist
odnosno sveuciiisna specijaiistica s naznakom struke. Nazivi steceni na poslijediplomskim
specijalistickim studijima mogu se koristiti uz akademski naziv stecen na diplomskim sve-
ucilisnim studijima.
Ustroj strucnih studija 8.5
S T R U C N I STUDIJ N A KOJEMU S E S T J E C E MANJE O D 180 ECTS BODOVA uobicajeno traje dvije ili
dvije i pol godine tijekom kojih studenti stjecu 120 ili 1 5 0 ECTS bodova. Po zavrsetku studija
studenti dobivaju svjedodzbu i strucni naziv strucni pristupnik odnosno strucna pristupnica
s naznakom struke.
Studenti koji su zavrsili ovakve strucne studije mogu se upisati na vise razine strucnih studija
ili mogu uci na trziste rada.
STRUCNI PREDDIPLOMSKI STUDIJI uobicajeno traju tri godine tijekom kojih studenti stjecu
180 ECTS bodova. Manji se broj strucnih studija izvode kao cetverogodisnji studiji tijekom
kojih studenti stjecu 2 4 0 ECTS bodova. Po zavrsetku studija studenti dobivaju diplomu i
strucni naziv strucni prvostupnik (baccalaureus) odnosno strucna prvostupnica (baccalau-
rea) s naznakom struke. Iznimno, studenti koji zavrse studij u tehnickim znanostima stje-
cu strucni naziv strucni prvostupnik (baccalaureus) inzenjer odnosno strucna prvostupnica
(baccalaurea) inzenjerka uz naznaku struke.
Studenti koji su zavrsili strucne studije mogu se upisati na strucne diplomske specijalisticke
studije, diplomske sveucilisne studije pod uvjetima koje odredi sveuciliste ili mogu uci na
trziste rada.
STRUÉNI DIPLOMSKI SPECIJALISTICKI STUDIJ uobicajeno traje dvije godine tijekom kojih stu-
denti stjecu 1 2 0 ECTS bodova. Manji se broj strucnih diplomskih specijalistickih studija iz-
vode kao jednogodisnji programi tijekom kojih studenti stjecu 6 0 ECTS bodova. Ukupan broj
ECTS bodova koje studenti stjecu tijekom prve i druge razine strucnih studija iznose naj-
manje 3 0 0 . Po zavrsetku strucnog diplomskog specijalistickog studija studenti dobivaju di-
plomu i strucni naziv strucni specialist odnosno strucna specijaiistica s naznakom struke.
Iznimno, studenti koji zavrse studij u tehnickim znanostima dobivaju naziv strucni specia-
list inzenjer odnosno strucna specijaiistica inzenjerka s naznakom struke, a studenti koji za-
vrse studij u podrucju medicine, stomatologije ili veterine stjecu strucni naziv diplomirani
odnosno diplomirana s naznakom struke.
Studenti koji su zavrsili strucne diplomske specijalisticke studije mogu uci na trziste rada
ili mogu, sukladno odlukama sveucilista, polagati razlikovne ispite za zavrsetak diplomskog
sveucilisnog studija i upis na poslijediplomski sveucilisni studij.
Uvjeti upísa na studij 8.6
Visoka ucilista samostalno odreduju minimalne uvjete upisa na preddiplomske sveucilisne
studije i na prvu razinu strucnih studija. Uobicajen uvjet za upis na preddiplomski sveucilis-
ni studij jest zavrsena cetverogodisnja srednja skola, dok je uvjet za upis na strucni studij
zavrsetak trogodisnje ili cetverogodisnje srednje skole.
Razredbeni postupak za upis na prvu razinu studija na hrvatskim sveucilistima i fakultetima
uobicajeno sadrzi bodovanje ocjena iz srednje skole i razredbeni ispit. Svaki fakultet provodi
svoj vlastiti razredbeni ispit. Razredbeni postupak za upis na prvu razinu studija na veleu-
cilistima i visokim skolama takoder sadrzi bodovanje ocjena iz srednje skole i ponekad ra-
zredbeni ispit, no razredbeni ispiti se koriste rjede negó na sveucilistima.
Minimalni uvjet za upis na diplomske sveucilisne studije jest zavrsen preddiplomski sveuci-
lisni studij. Sveuciliste moze omoguciti upis na te studije i studentima koji su zavrsili strucne
studije pod uvjetima koje samo odredi.
Minimalni uvjet za upis na specijalisticke diplomske strucne studije jest zavrsen strucni stu-
dij ili preddiplomski sveucilisni studij.
Minimalni uvjet za upis na poslijediplomske studije jest zavrsetak odgovarajuceg diplom-
skog studija. Uobicajen uvjet za upis na ove studije jest zavrsen diplomski sveucilisni studij.
Studenti koji su zavrsili predbolonjske sveucilisne dodiplomske studije s trajanjem od naj-
manje cetiri akademske godine takoder se mogu prijaviti za upis na poslijediplomske sveu-
cilisne studije.
Sustav ocjenjivanja 8.7
Sustav ocjenjivanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od pet ocjena:
5 - izvrstan,
4 - vrlo dobar,
3 - dobar,
2 - dovoljan,
i - n e d o v o l j a n .
Minimalna prolazna ocjena jest 2 - dovoljan.
preddiplomski sveucilisni studij;
3 - 4 godine; sveucilisni prvostupnik
integrirani preddiplomski i diplomski sveucilisni studij;
5 - 6 godina: magistar/doktor struke
strucni preddiplomski studij;
2 - 3 godine; strucni pristupnik/strucni prvostupnik
diplomski sveucilisni studij;
1 - 2 godine; magistar struke
strucni diplomski specijalisticki studij;
1 - 2 godine; strucni specijalist
poslijediplomski sveucilisni studij;
3 godine, doktor znanosti/doktor umjetnosti
poslijediplomski sveucilisni specijalisticki studij;
1 - 2 godine; sveucilisni specijalist