Puni naslov: Hidroponija u razvoju urbanog ekosistema i realizaciji samoodrživih urbanih zajednica.
Radi se o arhitektonsko-razvojno-urbanom projektu koji korespondira s trendovima u funkcioniranju i viziji razvoja najvećih svjetskih gradova te u krajnjoj konzekvenci predstavlja oblik društvenog inženjeringa u urbanim enklavama, koji uobličuje viziju gradova budućnosti pretpostavljajući kako će metropole biti samoodržive jedinice sa visoko integriranom infrastrukturom u kojoj su svi entiteti umreženi u flaksibilan ekosistem koji ima mogučnost ili čak cilj samoorganizacije (autopoesis), te na neki način stjecanja vlastite inteligencije (self actualizing intelligence).
Mirela Holy: Odrzivi razvoj u Hrvatskojivankraljevic
Bivša ministrica zaštite okoliša i saborska zastupnica dr. sc. Mirela Holy odžala je predavanje "Održivi razvoj u Hrvatskoj s naglaskom na Istru" 23. listopada u 17 sati na Odjelu za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković” (Preradovićeva 1, Pula). Predavanje je organiziralo Društvo bibliotekara Istre i OET u sklopu projekta Zelena knjižnica. (150 korisnika). Više na http://www.zk.dbi.hr/2012/10/mirela-holy-odrzivi-razvoj-u-hrvatskoj-s-naglaskom-na-istru/
Goran Bubalo, Izaberimo mir zajedno. Mreža za izgradnju mira (Network for Bui...Alianta INFONET
Goran Bubalo, Izaberimo mir zajedno. Mreža za izgradnju mira (Network for Building Peace) - Prezentare in cadrul conferintei finale "Parteneriate regionale pentru schimb intercultural", Mostar, 31.03-02.03.2011
Socijalno preduzetnistvo je prilika za proaktivne osobeCDP Globus
Centar za razvoj društvenog preduzetništva “Globus” od 1. decembra 2016. godine provodi projekat: “Podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini.” Cilj projekta je podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini uvođenjem novih mjera, inovativnih modela i mreža podrške.
Ključne ciljne grupe projekta su osobe sa invaliditetom, mladi i predstavnici nevladinih organizacija koje se bave pitanjima socijalne uključenosti.
Projekat je finansijski podržan od Ambasade Kraljevine Holandije u Sarajevu.
Socijalno preduzetnistvo je prilika za proaktivne osobeCDP Globus
Centar za razvoj društvenog preduzetništva “Globus” od 1. decembra 2016. godine provodi projekat: “Podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini.” Cilj projekta je podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini uvođenjem novih mjera, inovativnih modela i mreža podrške. Projekat je finansijski podržan od Ambasade Kraljevine Holandije u Sarajevu.
Pristupačnost za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.pptxandreja marcetić
Održano predavanje u Knjižnica Jelkovec s temom "Pristupačnost za osobe s invaliditetom (u invalidskim kolicima) i osobe smanjene pokretljivosti", u sklopu obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti pod nazivom "Krećimo se zdravije, štedimo energiju (Save Energy)"
Korisnici Centra Iva Rožanković i Antonio Šunjo, uz podršku Anela Fazlija i Katarine Ercegovac, održali su predavanje s temom "Pristupačnost za osobe s invaliditetom (u invalidskim kolicima) i osobe smanjene pokretljivosti" učenicima Osnovne škole Jelkovec, Srednje škole Jelkovec, korisnicima Udruge CEDEPE i predstavnicima Vijeća Gradske četvrti Sesvete.
Mentor: mr.sc. Andreja Marcetić, zastupnica
Više na: https://web.facebook.com/profile.php?id=100064177267161
Information on IPSA 2017 Conference "Looking Beyond the Crisis: Impact of Mass Migrations on the Local, Regional, National and EU Governance", 11-14 May 2017, Dubrovnik, Croatia
This document announces an international conference on decentralization policies to be held from May 7-10, 2015 in Dubrovnik, Croatia. The conference is organized by several Croatian and international organizations and will explore recent decentralization reforms, including territorial restructuring, the democratizing effects of decentralization, and evaluations of current reforms. Accepted papers will be considered for publication in an international journal. The deadline for abstract submissions is January 31, 2015. The conference will take place at the Centre for Advanced Academic Studies in Dubrovnik and accommodation will be provided to invited speakers.
Tom Christensen - "The Norwegian Central Administrative System: Development F...Institut za javnu upravu
The Norwegian central administrative system has developed gradually over time. Key developments include the establishment of ministries in 1814 and the introduction of agencies in the 1850s based on Swedish and Danish models. Since 1945, the system has grown significantly with increased specialization and more regulatory agencies. Reforms since the 1980s have aimed for more efficiency through structural changes, but also increased coordination. Maintaining political control while the system is decentralized and balancing autonomy with coordination are ongoing challenges. Typical Norwegian features include shared norms between political and administrative leaders, modified hierarchies, and autonomy for agencies within set goals.
Tom Christensen - "Comparative Public Sector Reforms - Perspectives and Exper...Institut za javnu upravu
This document discusses perspectives on comparative public sector reform. It covers the instrumental perspective that sees reform as achievable through reorganization, the cultural perspective that reform is an evolutionary process, and the myth perspective where reforms spread due to norms. New Public Management aimed for efficiency but faced challenges around political control and coordination. Post-NPM reforms emphasize strengthening central control and coordination in response to problems with NPM and a more insecure world. Future government may blend old, NPM, and post-NPM approaches, with both potential positive and negative effects.
Puni naslov: Hidroponija u razvoju urbanog ekosistema i realizaciji samoodrživih urbanih zajednica.
Radi se o arhitektonsko-razvojno-urbanom projektu koji korespondira s trendovima u funkcioniranju i viziji razvoja najvećih svjetskih gradova te u krajnjoj konzekvenci predstavlja oblik društvenog inženjeringa u urbanim enklavama, koji uobličuje viziju gradova budućnosti pretpostavljajući kako će metropole biti samoodržive jedinice sa visoko integriranom infrastrukturom u kojoj su svi entiteti umreženi u flaksibilan ekosistem koji ima mogučnost ili čak cilj samoorganizacije (autopoesis), te na neki način stjecanja vlastite inteligencije (self actualizing intelligence).
Mirela Holy: Odrzivi razvoj u Hrvatskojivankraljevic
Bivša ministrica zaštite okoliša i saborska zastupnica dr. sc. Mirela Holy odžala je predavanje "Održivi razvoj u Hrvatskoj s naglaskom na Istru" 23. listopada u 17 sati na Odjelu za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković” (Preradovićeva 1, Pula). Predavanje je organiziralo Društvo bibliotekara Istre i OET u sklopu projekta Zelena knjižnica. (150 korisnika). Više na http://www.zk.dbi.hr/2012/10/mirela-holy-odrzivi-razvoj-u-hrvatskoj-s-naglaskom-na-istru/
Goran Bubalo, Izaberimo mir zajedno. Mreža za izgradnju mira (Network for Bui...Alianta INFONET
Goran Bubalo, Izaberimo mir zajedno. Mreža za izgradnju mira (Network for Building Peace) - Prezentare in cadrul conferintei finale "Parteneriate regionale pentru schimb intercultural", Mostar, 31.03-02.03.2011
Socijalno preduzetnistvo je prilika za proaktivne osobeCDP Globus
Centar za razvoj društvenog preduzetništva “Globus” od 1. decembra 2016. godine provodi projekat: “Podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini.” Cilj projekta je podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini uvođenjem novih mjera, inovativnih modela i mreža podrške.
Ključne ciljne grupe projekta su osobe sa invaliditetom, mladi i predstavnici nevladinih organizacija koje se bave pitanjima socijalne uključenosti.
Projekat je finansijski podržan od Ambasade Kraljevine Holandije u Sarajevu.
Socijalno preduzetnistvo je prilika za proaktivne osobeCDP Globus
Centar za razvoj društvenog preduzetništva “Globus” od 1. decembra 2016. godine provodi projekat: “Podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini.” Cilj projekta je podsticanje socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini uvođenjem novih mjera, inovativnih modela i mreža podrške. Projekat je finansijski podržan od Ambasade Kraljevine Holandije u Sarajevu.
Pristupačnost za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.pptxandreja marcetić
Održano predavanje u Knjižnica Jelkovec s temom "Pristupačnost za osobe s invaliditetom (u invalidskim kolicima) i osobe smanjene pokretljivosti", u sklopu obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti pod nazivom "Krećimo se zdravije, štedimo energiju (Save Energy)"
Korisnici Centra Iva Rožanković i Antonio Šunjo, uz podršku Anela Fazlija i Katarine Ercegovac, održali su predavanje s temom "Pristupačnost za osobe s invaliditetom (u invalidskim kolicima) i osobe smanjene pokretljivosti" učenicima Osnovne škole Jelkovec, Srednje škole Jelkovec, korisnicima Udruge CEDEPE i predstavnicima Vijeća Gradske četvrti Sesvete.
Mentor: mr.sc. Andreja Marcetić, zastupnica
Više na: https://web.facebook.com/profile.php?id=100064177267161
Similar to Sanja Maleković "Nove mogućnosti za razvoj hrvatskih gradova" (11)
Information on IPSA 2017 Conference "Looking Beyond the Crisis: Impact of Mass Migrations on the Local, Regional, National and EU Governance", 11-14 May 2017, Dubrovnik, Croatia
This document announces an international conference on decentralization policies to be held from May 7-10, 2015 in Dubrovnik, Croatia. The conference is organized by several Croatian and international organizations and will explore recent decentralization reforms, including territorial restructuring, the democratizing effects of decentralization, and evaluations of current reforms. Accepted papers will be considered for publication in an international journal. The deadline for abstract submissions is January 31, 2015. The conference will take place at the Centre for Advanced Academic Studies in Dubrovnik and accommodation will be provided to invited speakers.
Tom Christensen - "The Norwegian Central Administrative System: Development F...Institut za javnu upravu
The Norwegian central administrative system has developed gradually over time. Key developments include the establishment of ministries in 1814 and the introduction of agencies in the 1850s based on Swedish and Danish models. Since 1945, the system has grown significantly with increased specialization and more regulatory agencies. Reforms since the 1980s have aimed for more efficiency through structural changes, but also increased coordination. Maintaining political control while the system is decentralized and balancing autonomy with coordination are ongoing challenges. Typical Norwegian features include shared norms between political and administrative leaders, modified hierarchies, and autonomy for agencies within set goals.
Tom Christensen - "Comparative Public Sector Reforms - Perspectives and Exper...Institut za javnu upravu
This document discusses perspectives on comparative public sector reform. It covers the instrumental perspective that sees reform as achievable through reorganization, the cultural perspective that reform is an evolutionary process, and the myth perspective where reforms spread due to norms. New Public Management aimed for efficiency but faced challenges around political control and coordination. Post-NPM reforms emphasize strengthening central control and coordination in response to problems with NPM and a more insecure world. Future government may blend old, NPM, and post-NPM approaches, with both potential positive and negative effects.
Nikola Popović: "Odlučivanje u agencijama – kako poboljšati kvalitetu, pravnu...
Sanja Maleković "Nove mogućnosti za razvoj hrvatskih gradova"
1. Nove mogućnosti za razvoj hrvatskih
gradova
Suradnja i razvoj jedinica lokalne i područne samouprave:
europska i domaća perspektiva
Sanja Maleković, IRMO
19.2.2015.
institutzarazvojimeđunarodneodnose
2. Zašto naglasak na gradovima?
• pokretači su razvoja, kreativnosti i inovacija, centri povezivanja
• 68% stanovništva EU
• istovremeno, suočeni su s izuzetno kompleksnim problemima
nezaposlenosti, društvene segregacije i siromaštva
• unatoč složenim gospodarskim poteškoćama, ublažavanje socijalne
polarizacije nameće se kao jedan od ključnih problema s obzirom da se
radi o jednoj od 4 osnovne prijetnje europskom modelu urbanog
razvoja
istraživanja upućuju da održive strategije urbanog razvoja mogu podržati
okolišna, socijalna i gospodarska uporišta Strategije EU 2020.
3. A naši gradovi?
• nisu ostali pošteđeni ozbiljnih razvojnih problema
• višegodišnja kriza ostavila je ozbiljne posljedice i na ono malo
prerađivačke industrije koja je još postojala, a negativne
posljedice odrazile su se i na uslužnom sektoru.
• sve veći pritisci vezano za obnovu dotrajale infrastrukture,
učinkovitije i djelotvornije pružanje kvalitetnih usluga u
uvjetima sve oskudnijih sredstva
• nepovoljne okolnosti nisu umanjile očekivanja građana
• pritisci za iznalaženjem najboljih rješenja koja podižu kvalitetu
življenja u gradovima nikada nisu bili snažniji
• u nizu hrvatskih gradova zamjetan nedostatak razumijevanja o
ključnim razvojnim problemima te kako ih rješavati
4. Ima li svjetla na kraju tunela?
OHRABRUJUĆE:
• niču nova područja rasta;
• Rezultati uspješne primjene novih pristupa sve vidljiviji u praksi
PITANJA:
• kako zaustaviti negativne trendove sa nesagledivim
posljedicama za daljnji gospodarski i društveni razvoj?
• kako iskoristiti postojeći razvojni potencijal?
• kako replicirati uspješna vanjska ali i naša iskustva?
• kako se uključiti u nove razvojne teme?
• kako poticati razvojne promjene kroz djelotvornije upravljanje gradovima?
Kako iskoristiti nove mogućnosti koje se otvaraju članstvom u EU?
5. Kohezijska politika (KP) i urbana područja
• razvoj urbanih područja dobio je vrlo značajno mjesto u novoj KP
• usmjerenost na jačanje integriranih politika urbanog razvoja u svrhu
promoviranja održivog razvoja gradova
• uz još izraženiji naglasak na strateškom pristupu, potiče se holistički
pristup sagledavanju problematike razvoja gradova, a u svrhu rješavanja
sve ozbiljnijih ne samo gospodarskih, već i socijalnih, okolišnih,
prometnih i drugih izazova urbanih područja.
• Prioritet: višedimenzionalne i horizontalne intervencije koje će se
istovremeno provoditi u nizu sektora te biti usmjerene na razvoj
funkcionalnih urbanih područja, (uključivat i grad i gravitacijsko područje utjecaja)
6. Integrirani pristup razvoju urbanih područja
(1)
• Ranija uspješna iskustva u EU potaknula su razvoj novih instrumenata u
okviru nove KP
• značajno mijenja tradicionalno sektorski usmjereno donošenje odluka i
provedbu mjera te doprinosi u većoj mjeri integriranom upravljanju gradom
• menadžerski pristup - upravljanje provedbom javne politike nadilazi granice
određenih područja politika
• 3 razine integracije:
– vertikalna integracija - između različitih organizacijskih razina upravljanja
– horizontalna integracija različitih područja javne politike (silosi, Tosics 2011-14)
– teritorijalna integracija između grada i okolnih općina.
7. Integrirani pristup razvoju urbanih područja (2)
• ključna je koordinacija između najznačajnijih sektorskih politika – od
ekonomske, socijalne, prostorne, okolišne, kulturne, prometne i
drugih
• potiče se međusektorska sinergija, dosljednost i suvislost između
mjera pojedinih razvojnih politika, djelotvornije ostvarivanje ciljeva
• bolje razumijevanje utjecaja mjera koje se provode u okviru jedne
politike na mjere drugih, razvojno povezanih politika
• pristup naglašava ulogu građana, značaj njihove opredijeljenosti u
odnosu na uspješnu realizaciju razvojnih projekata
8. Dugoročni razvojni značaj primjene integriranog
pristupa upravljanja
• činjenica - neposredne koristi od ITU imati će (za sada) samo nekoliko
gradova u RH
• ITU u prvoj fazi treba sagledati kroz:
– podršku gradovima kao pokretačima razvoja širih područja,
– poticanje učinkovitosti ulaganja putem korištenja stvarnih potencijala svakog
područja
– omogućavanje dostupnost ESI F slabije razvijenim područjima u RH
• manji gradovi i slabije razvijena područja će imati priliku učiti temeljem
prvih „pilota, ali i izvanrednih EU iskustava (2007-2013)
• istovremeno, “pilot gradovi“ će temeljem prvih realiziranih projekata imati
priliku razmotriti iniciranje dodatnih, manje ambicioznih TU, financirajući
ih drugim sredstvima
9. Nove (stare) razvojne teme (za stare probleme)
• istraživanje i razvoj, inovacije – pametna specijalizacija
• zeleni gradovi, zeleno gospodarstvo, zeleno poduzetništvo
• energetski efikasni gradovi (zero footprint/zero Co2)
• zdravi gradovi
• socijalne inovacije, socijalno poduzetništvo
• kulturne i kreativne industrije i niz drugih
PAMETNI I OTPORNI GRADOVI – objedinjuju sve prethodno
10. Primjer kulturnih i kreativnih industrija (KKI)
Na razini EU:
– industrije s najbržim rastom – rastu i tijekom krize
– 535,9 mlrd. € prometa godišnje, skoro 90% izvoza
– 7,1 milijun radnih mjesta, jak oslonac na lokalnu radnu snagu, privlače
mlade
• nositelji inovacija - cijelo društvo uvode u nove dimenzije razvoja, od
socijalnih do ekonomskih
• značajan mogući alat za jačanje kohezivnosti pojedinih naselja
• povezanost KK dimenzije s jedne strane, te gospodarstva i tehnologije s
druge potiče stvaranje intelektualne vrijednosti - izuzetno važna za
stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu.
11. Kulturne i kreativne industrije - mogućnosti za
gradove
• Potencijal razvoja i kulture i turizma u okviru strategija urbane
regeneracije; doprinos atraktivnosti turističkih destinacija
• urbane kulturne regeneracije - Birmingham, Newcastle, Amsterdam,
Theaatreland u Londonu, stokholmska četvrt Botkyrka, varšavska Praga
Poludnie, Polbenou u Barceloni…
• poseban značaj za zaostale gradove, zapuštene četvrti, brownfield
lokacije (paralelne „soft” mjere)
• podrška strategiji diversifikacije gospodarstva, obnove imidža (Glasgow,
Sheffiled, Liverpool, Birmingham, Hamburg, Rotterdam, Lille, Genova)
• značaj brendiranja: (Liverpool, Newcastle, svijet glazbe), pop kultura, dr.
– građani se lako poistovjećuju!
još uvijek nedovoljno povjerenje u kulturu kao važnog faktora urbane
regeneracije
12. Vanjska iskustva potvrđuju
• Paralelne intervencije – uz nacionalna sredstva, npr. za obnovu
javne infrastrukture, realizacija usporednih inicijativa usmjerenih na
razvoj poslovanja, zapošljavanje mladih, unapređenje urbane
mobilnosti, uštedu energije i dr.
• istovremeno usmjeravanje na socijalni, ekonomski i prostorni razvoj
dijelova grada
• značajno je bilo formiranje koordinacijskih tijela koja su, uz ključne
javne aktere, uključivala i predstavnike zainteresiranih skupina,
udruge, stručnjake, građane i dr.
• upravo javno sudjelovanje - neizostavna praksa u svim projektima
• važnost lokalnih grupa podrške koje ne prestaju sa radom po
završetku projekta - bitna pretpostavka održivosti
13. Drugačija kultura upravljanja urbanim
područjima
• Nova rješenja kreiraju se „sa“ građanima - važnost SI - otvaraju prostor za
civilno angažiranje, kreativnost i koheziju, stvaranje novog znanja
• novi oblici vodstva:
– gradski čelnici imaju viziju, odgovorni su, rade transparentno
– spremni su na dijalog, dozvoljavaju drugima da izlažu ideje, razumiju proces
participativnosti, u njemu osobno sudjeluju; uključuju stručnjake iz akademske zajednice,
gospodarstva, organizacija civilnog društva, te svakako i građane
– zainteresirani su za „pilot-e”, spremni započeti s „malim” inspirirati druge, ali istovremeno
žele i sami biti inspirirani
– otvoreni su za suradnju, potiču inovativna rješenja, razvijaju entuzijazam svojih timova
– spremni su izložiti se ocjenjivanju svog rada te učiti iz rezultata takvog ocjenjivanja.
• sasvim drugačije sagledavanje odnosa između svih aktera - demonstriranje
umijeća slušanja dionika te animiranja lokalnog sustava upravljanja
realizacija razvojnih inicijativa u većini gradova – rezultat djelotvornog
uvođenja kreativnih i inovativnih rješenja
14. Možemo li učiti od drugih?
• integrirano upravljanje urbanim područjima moguće je realizirati jedino
ukoliko se pomire 2 ključna, naizgled konfliktna interesa :
– socijalna uključenost i
– konkurentno gospodarstvo
• gospodarski razvoj ne smije biti isključivi prioritet (vraćanje na stare
„policy dileme“: konvergencija ili konkurentnost)
• NE pristupu: „gašenja vatre”, „brze pobjede“, predizborna obećanja
• učenje od drugih - URBACT program i dr.;
• povezivanje i zajednički projekti sa drugim gradovima i općinama
• razumijevanje i podržavanje partnerstva – građani na prvom mjestu,
dozvoliti im da utječu na lokalno donošenje odluka; aktivirati ih u
proizvodnji usluga – socijalno poduzetništvo
15. Zaključno
• vladavina/upravljanje i socijalna problematika postala ravnopravna
problematici razvoja gospodarstva, tehnološkog razvoja, razvoja javne
infrastrukture i dr.
• uspješno realizirani projekti potvrđuju njihovu istovremenu usmjerenost
na socijalni, ekonomski i prostorni razvoj dijelova grada
• priprema projekata koji se odnose na novije razvojne teme
• izazov – kako postići ravnotežu velikih javnih infrastrukturnih projekata te
onih manjih, mekanih značajnih za pokretanje promjena u nizu razvojnih
područja i sl.
• ulaganja u proizvodne kapacitete, u I&R, ugrađivati hrvatsku tehnologiju
• učenje iz najbolje EU i HR prakse, te snažno ulaganje u ljudske
potencijale
17. Kratice
EK – Europska komisija
ESI fondovi – Europski strukturni i investicijski fondovi
I&R – Istraživanje i razvoj
ITU – integrirana teritorijalna ulaganja
KKI – kulturne i kreativne industrije
KP – kohezijska politika
SI – socijalne inovacije
TU – teritorijalna ulaganja
UP – urbana područja
17