Goran Bubalo, Izaberimo mir zajedno. Mreža za izgradnju mira (Network for Building Peace) - Prezentare in cadrul conferintei finale "Parteneriate regionale pentru schimb intercultural", Mostar, 31.03-02.03.2011

1. Izaberimo mir zajedno Mreža za izgradnju mira (Network for Building Peace) april/travanj 2010. godine

2. Izaberimo mir zajedno Donator: USAID – Conflict Management and Mitigation (CMM) Implementatori: Catholic Relief Services (CRS) i Caritas Bk BiH Trajanje: januar/siječanj 2010. – januar/siječanj 2012. godine

3. Cilj projekta Ljudi različitih etničkih i vjerskih sredina u Bosni i Hercegovini zajednički rade na pomirenju. Poruka: udruženja/udruge žrtava, odnosno individualni članovi i članice mogu biti i jesu nosioci poruke pomirenja, kako u svojim lokalnim sredinama tako i u čitavom društvu; stradalnici rata kao glasnici pomirenja.

4. Aktivnosti -Treninzi: Komunikacija kao osnova odnosa; Stres i trauma i njihov uticaj na pojedinca, porodicu i društvo; Identitet i žalovanje – bitni faktori u procesu izgradnje mira; Grupe samo-pomoći ; Projekat alternative nasilju – AVP; Implementacija i monitoring projekata; Pisanje projekata - Podrška u namicanju sredstava i pripremi prijedloga projekata za različite donatore; mali grantovi - Kamp za mlade / mladi ambasadori mira - Javna govorenja – stradalnici rata šalju poruku mira

5. Mreža za izgradnju mira Mi po prvi put u rukama imamo vlasništvo za koje smo sami odgovorni – MIR. Mreža za izgradnju mira je uspostavljena u februaru/veljači 2010. godine, i danas ima 57 članica. Što želimo i što je potrebno za cijelu državu je sveobuhvatan napor usmjeren ka obnovi kvalitete društvenog i ekonomskog života u BiH, kao i ka dugoročnom povećanju sposobnosti cijelog bh. društva da se ophodi s različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način, te time stvoriti okvir za zajedničko, koordinirano djelovanje niza nevladinih organizacija, lokalne uprave i samouprave, poslovnog sektora, medija i državnih institucija.

6. Mreža za izgradnju mira – područja rada - Obrazovanje - Sigurnost - Regionalni razvoj - Zaštita i promocija ljudskih i manjinskih prava - Suočavanje s prošlošću i tranziciona pravda - Rodna ravnopravnost - Kultura javnog dijaloga i demokracije - Jačanje kapaciteta civilnog društva za izgradnju istinskog mira - Vraćanje povjerenja među narodima u BiH - Konstruktivnije djelovanje na vladajuće političke strukture u BiH - Unaprijeđenje suživota u BiH

7. Direktorij donatora Zadnje izdanje od septembra/rujna 2010. godine, novo izdanje u pripremi (tokom ovoga mjeseca)

8. Mirovne novosti Elektronsko mjesečno izdanje, novi broj o mrežama i umrežavanju (iduće sedmice), više na www.mreza-mira.net

9. Ostale mirovne aktivnosti - Mirovni kalendar za 2011. godinu - Social Watch izvještaj za 2010 /2011 . godinu - Uska suradnja sa drugim mrežama u BiH: Mreža pravde u BiH, Mreža Sporazum plus, NVO Vijeće, i Ženska mreža - Lobiranje vlasti i različitih donatorskih organizacija za prepoznavanje interesa i potreba mirovnih organizacija, i specifičnije potrebe udruženja žrtava i članova/ica koje oni zastupaju - Više informacija na www.mreza-mira.net

10. Rezultati - pružena je osnovna neophodna podrška ugroženima u toku rata, koja se ogledala u humanitarnoj pomoći, terapijskoj podršci, bilo da se radi o ljudima protjeranim iz svojih domova, žrtvama mučenja i silovanja, a u kasnijim fazama pravnu, socijalnu i ekonomsku podršku, - pomognut je proces promjene svijesti kod pojedinaca uključenih u programe mirovnih organizacija, - određeni broj primjera dijaloga i pomirenja u lokalnim zajednicama, uglavnom između pojedinaca, te lična prijateljstva, - začetak mirovnog pokreta (poziv www.mirovna-akademja.org ) - omogućen je uticaj (ali još uvijek nedovoljan) na javne institucije, posebno obrazovanje, - pojedini mediji, te pojedini političari i političarke, su postali saveznici i saveznice u mirovnim aktivnostima.

11. Izazovi - sve je teže istrajati, ne posustati, i psihički i fizički ne pregorjeti - sve je veća opterećenost administracijom, profesionalizacija i borba za finansijska, sredstva, udaljavanje od javnosti, - postoji razjedinjenost i odsustvo otvorenog dijaloga o kontroverznim pitanjima unutar nevladinog sektora, - mirovni aktivizam je teško popularisati, a termini demokratija, pomirenje, tolerancija izazivaju odbojnost u javnosti, - na političkoj sceni se konstantno potencira “neriješen“ status BiH, nacionalistička retorika, što u teškoj ekonomskoj situaciji, narušava rezultate mirovnog aktivizma i marginalizuje pitanja, - suočavanje sa prošlošću još uvijek nije društveno prihvaćeno i javnost je sklonija politici “šutnje“ o problemima iz prošlosti, - dio nevladinih organizacija je zbog dijela svojih ciljeva prinuđen praviti kompromise u saradnji sa javnim institucijama i političkim partijama, te nije u mogućnosti uvijek javno zastupati mirovne vrijednosti, - nevladin sektor još uvijek nije održiv i finansijski je zavisan o donacijama. Strane donacija je sve manje, a domaće institucije i preduzeća ne dodjeljuju donacije za mirovne aktivnosti.

12. Preporuke - Da bi povratili kredibilitet međunarodnog angažmana u BiH, međunarodni akteri se trebaju dogovoriti o revidiranoj, zajedničkoj strategiji za tu zemlju. Strategija treba biti zasnovana na participatornoj i dubinskoj analizi konteksta koja mapira trenutne i buduće prijetnje po stabilnost BiH. Strategija treba jasno navesti uloge svih uključenih aktera. Pored toga, međunarodni akteri trebaju primjeniti usklađen i dosljedan pristup provedbi ove strategije. Trebaju otvoreno insistirati na punom ispunjenju svih uvjeta kod lokalnih političara. I na kraju, dogovorena strategija treba jasno biti predstavljena lokalnom stanovništvu i svim ostalim akterima. - Da bi se osiguralo rješavanje brojnih osjetljivih pitanja, potreban je međunarodni angažman koji će “pogurati” i pomoći lokalne pregovore. U suprotnom, ova pitanja se mogu ponovo pojaviti kao pokretači sukoba: ustavna reforma je ključni primjer. Ipak, od ključnoj je značaja da svi sporazumi koji se donesu budu održivi i odgovarajući za lokalni nivo. U tom smislu, EU (uzimajući u obzir njenu centralnu ulogu) treba da se odupre pretjeranom fokusiranju na vlastite prioritete koji se odnose na pristupanje kada su u pitanju pregovori unutar BiH. Umjesto toga, treba podržati lokalno definirane i inkluzivne procese koji dobivaju podršku svih uključenih aktera.

14. Preporuke (treći dio) - Da bi se osigurala korist za lokalne organizacije civilnog sektora iz fondova koji su sve više dostupni unutar EU instrumenata, bilateralni donatori trebaju sarađivati sa EK da se omogući pristup organizacija malim, fleksibilnim grantovima koji ne zahtijevaju sufinansiranje i koji se lako odobravaju, uz pomoć za razvijanje vještina dobijanja i upravljanja grantovima EU. Donatori trebaju ohrabrivati lokalne organizacije da sarađuju i stvaraju konzorcije da bi dobijali grantove, i da pomažu umrežavanje, međusobnu podjelu znanja i razmjenu iskustava. - Za borbu protiv etničkih predrasuda i minimiziranje prilika za političku manipulaciju i radikalizaciju, instrumenti finansiranja trebaju postaviti prioritete za podršku s ciljem promoviranja pozitivne interakcije, dijaloga i pomirenja među svim građanima, posebno među mladima u BiH. Donatori trebaju prepoznati da je ovo dugoročna obaveza i da će zahtijevati instrumente finansiranja koji si dizajnirani tako da podrže procese a ne fiksne rezultate. Inicijative trebaju biti razvijene na lokalnom nivou i provedene tako da osiguraju lokalno vlasništvo i prilagođenost lokalnom kontekstu, u čemu vanjski akteri igraju pomoćnu ulogu.

15. Preporuke (četvrti dio) - Da bi osigurale da donatorska podrška ima pozitivan efekat na lokalnu dinamiku sukoba, donatorske organizacije također trebaju uzeti u obzir politički učinak na dinamiku sukoba, a ne samo tehničku svrhu. U najmanju ruku, podrška specifičnom sektoru (poput medija ili obrazovnog sektora) ne smije nanositi štetu, već takva podrška mora za cilj imati promociju pozitivne interakcije i međusobnog razumijevanja. - Da bi osigurali da je programiranje osjetljivo na sukob, donatori trebaju integrirati osjetljivost na sukob u svoje procedure zapošljavanja i obučavanja, kao i osigurati da su uposlenici svjesni da postoje politike i obaveze koje se odnose na osjetljivost na sukob. Donatori trebaju razviti sredstva da prate i evaluiraju osjetljivost na sukob uz ostale elemente (npr. rodna osjetljivost). - Da bi osigurali da je međunarodno programiranje prilagođeno lokalnom kontekstu i da se zasniva na lokalnim rješenjima, EU i ostali međunarodni akteri trebaju znatno unaprijediti mehanizme konsultacija da bi osigurali redovne, dvosmjerne konsultacije sa nizom lokalnih aktera. Ovo može uključivati redovne sastanke u različitim zajednicama i/ili stalni strateški angažman sa predstavnicima civilnog društva.

16. HVALA VAM! Goran Bubalo [email_address] [email_address] www.mreza-mira.net