Savjetovanje "Suradnja i razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: europska i domaća perspektiva"

1. FINANCIJSKE NEMOGUĆNOSTI
ZA PREUZIMANJE RAZVOJNE
ULOGE
Zagreb, 19. veljače 2015.

2. UVOD
• RAZVOJNA ULOGA
• Višedimenzionalna; brojne „definicije”
• Financijsko okružje:
• „Prepoznaje” se u omjeru tekućih i investicijskih rashoda (najvažnija
investicijska razina)
• Struktura rashoda: alokacijski, redistributivni, razvojni

3. REPUBLIKA HRVATSKA
• Pilarov barometar (2008)
• Koji od navedenih problema (njih 13) najviše otežavaju razvitak Vašeg
mjesta ili grada?:
• Odgovor: 1. „Velika nezaposlenost” (44,6%),2. „Loša lokalna uprava”
(25,4%); 3. Nedostatak stručnjaka (24,7%); 4. Loše planiranje
budućnosti (23,0 %); 5. Manjak mladog stanovništva (16,6%).
• Kako ocjenjujete rad lokalne uprave? „Uglavnom nezadovoljavajućim“
(32,7%); „Vrlo nezadovoljavajućim“ (21,1%) - prevaga negativnijih
ocjena rada lokalne uprave

4. LOKALNE FINANCIJE – USPOREDNA
PERSPEKTIVA
• Splet trendova (npr. urbanizacija, decentralizacija – „evolucija” uloga
(razvojna)
• Financijska i gospodarska kriza obnovila niz „starih-novih” prijepora; npr.
teritorijalna (re)organizacija, odnosi središnje –lokalno
PRIHODI:
• Dva modela financiranja ( „poduzetnički” (lokalne politike usmjerene prema
razvoju i konkurentnosti odražavaju se u prihodnoj strukturi; korporacijske
prakse u upravljanju vs klasičnim, redistributivnim (statičnim)
• Krhkost financijske (porezne) autonomije
• Sustav međuproračunskih transfera (oblikovanje sustava, predvidivost i
kriteriji)

5. USPOREDNA PERSPEKTIVA
RASHODI
• Funkcijska klasifikacija (decentralizacija – struktura rashoda)
• Odnos tekućih i kapitalnih rashoda (opći trend pada investicijskih
rashoda)
• Struktura tekućeg trošenja (nadzor i financijsko upravljanje)
• Financiranje investicija (planiranje i upravljanje – KIP(uključivanje
građana); nadzor zaduživanja; najava novog trenda zaduživanja -
osnivanje posebnih komunalnih banaka i investicijskih agencija;
europski fondovi (organizacijski sustav pomoći nižim razinama)

6. USPOREDNA PERSPEKTIVA
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE – „pojedinačni” i sustavni pokazatelji („opća
slika”)
• Rashodi (mehanizmi vrednovanja - analiza odstupanja (planiranog od
stvarnog); metode usporedbe troškova obavljanja usluga (npr. unutar grada
ili općine, između lokalnih jedinica) ili metode uspoređivanja i mjerenja
standarda i kvalitete obavljanja usluga (benchmarking))
• Prihodi (istraživanje uzroka neplaćanja); međuproračunski transferi
(poticanje vlastitih napora), upravljanje imovinom...
• Mjerenje financijske uspješnosti (samoocjenjivanje) – procjena fiskalnog
„zdravlja” (uključuje različite pokazatelje: analizu prihoda i rashoda, prakse
financijskog upravljanja, investicijsku politiku i prioritete, vrednovanje i
usporedbu s drugim jedinicama...)
• Indeks gradske moći

7. USPOREDNA PERSPEKTIVA
ODNOSI SREDIŠNJE - LOKALNO
• Potreba za koordinacijom - razvoj mehanizama koji „olakšavaju” vertikalni dijalog i odlučivanje
• U financijskom okružju, naglasak na konzultativnim mehanizmima i konceptu suradnje– dopunski,
ravnotežni mehanizam u prihodnim izvorima s izrazitijim mogućim utjecajem na financijsku
autonomiju
• Različite dobre prakse – mogu se ticati proračuna i proračunskog ciklusa u cjelini ili pojedinih
pitanja (npr. lokalnih poreza, međuproračunskih transfera, financijskih učinaka pojedinih zakona,
novih ovlasti).
• Međuproračunski transferi - osnivanje posebnih tijela sačinjenih od predstavnika sviju razina radi
zajedničkog oblikovanje sustava međuproračunskih transfera ili dijeljenja poreza, za određeno
razdoblje (npr. Njemačka, Kanada, Austrija) - fleksibilniji normativni okvir (npr. zakoni o
transferima ili dijeljenju poreza koji se donose za srednjoročno razdoblje).
• Formalni mehanizmi
•„Novo partnerstvo”

8. REPUBLIKA HRVATSKA
• Financijski pokazatelji:
• Tekući rashodi 80%, investicijski rashodi između 15% i 17%
(kriza, manipuliranje strukturom rashoda)
• Stabilna struktura tekućih rashoda (rashodi za zaposlene (povećanje broja
zaposlenika), materijalni rashodi i tzv. ostali rashodi)
• Funkcijska struktura rashoda: opće javne usluge, ekonomski poslovi, usluge
unapređenja stanovanja i zajednice, obrazovanje, rekreacija, kultura i
religija
• Prihodi: porezni prihodi (zajednički), neporezni prihodi (od administrativnih
pristojbi) i pomoći (županije i općine); rast kapitalnih prihoda

9. REPUBLIKA HRVATSKA
• Županija - prije administrativna jedinica, nego razvojni akter - bolje
opremljena za upravljanje tekućim prihodima i rashodima
• Nesrazmjer između prenijetih ovlasti i fiskalnih mogućnosti
• Gradovi- izrazitija redistribucija: model proračuna s neodređenim odnosom
prema razvoju velikog grada
• Niska konkurentnost gradova
• Povezana veličina i ekonomska uspješnost
• Općine: „prostor iza”
• Kvaliteta institucija zaduženih za upravljanje proračunom

10. REPUBLIKA HRVATSKA
• NA RASKRŠĆU: DVA PRORAČUNSKA MODELA
• POMOĆNE STRATEGIJE:
• Unutrašnja raspodjela proračunskih rashoda
• (Nekritičko) jačanje javno-privatnog partnerstva
• Zaduživanje

11. REPUBLIKA HRVATSKA
• Komplementarni model :
• Reforma međuproračunskih odnosa:
- Redizajniranje sustava pomoći
- Konzultativni mehanizmi – dijeljenje poreza, pomoći i prijenos ovlasti
(fleksibilniji okvir)
- Partnerski odnosi s gradovima ( i drugim razinama)
• Financiranje investicijskih rashoda:
- Jačanje institucionalne podrške (razvojna banka, fond za potporu lokalnih
projekata; investicijske agencije)
- Reforma pojedinih prihoda (npr. komunalni doprinos – instrument šire
namjene)

12. REPUBLIKA HRVATSKA
• Jačanje „korporacijske” orijentacije u upravljanju
- Ulaganja u istraživanje i razvoj: „novo partnerstvo”
- Oblikovanje predloška za samoprocjenu (poticanje prakse, javna
objava)
- Usporedba i vrednovanje pojedinih usluga