Dokument istražuje upravljanje i autonomiju hrvatskih nezavisnih regulatornih tijela, naglašavajući važnost njihove neovisnosti i odgovornosti u regulaciji javnih usluga. Opisuje pravne i političke aspekte koji utječu na rad tih tijela, uključujući izazove kao što su sukobi interesa i politička kontrola. Također se ističe potreba za transparentnošću i suradnjom sa zainteresiranim stranama radi poboljšanja učinkovitosti i povjerenja u regulatorne procese.

1. Dobro upravljanje u hrvatskim nezavisnim
regulatornim tijelima: prema pravnom
okviru
Doc.dr.sc. Anamarija Musa, Pravni fakultet u Zagrebu
Savjetovanje Instituta za javnu upravu
Jesu li Hrvatskoj potrebne agencije: Regulacija i privatizacija javnih službi
na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
Zagreb, HGK, 16.11.2012.

2. Od socijalne do regulatorne države
 Povlačenje države i privatizacija javnih službi
 Deregulacija /od regulacije tržišnog natjecanja do
regulacije za tržišno natjecanje / samoregulacija
 Poticaj – globalizacija i europeizacija
 Potreba za regulacijom tržišta ili pojedinih sektora
zbog pogreški ili nepostojanja tržišta
 Ovlasti regulacije –
 Formulacija ciljeva, pravila, standarda
 Praćenje, prikupljanje podataka, nadzor,
evaluacija,
 Primjena pravila, sankcioniranje

3. Nezavisna regulatorna tijela kao
instrument regulatorne države
 Delegacija ovlasti regulacije sektora javnih usluga
nezavisnim tijelima
 Tehnički razlozi – specijalizacija i stručnost,
informacijski kapaciteti, menadžerska sloboda
 Politički razlozi – vjerodostojnost politike,
prebacivanje odgovornosti, kratkoročnost političke
vlasti
 Demokratski razlozi – povjerenje građana zbog
drugog izvora legitimiteta (stručnost, efikasnost) i
transparentnosti

4. Osnovna obilježja nezavisnih regulacijskih
tijela
 Neovisnost (autonomija) & odgovornost (kontrola)
 Ekonomski i socijalni regulatori
 različiti odnosi s ministarstvom, parlamentom,
vladom, reguliranim subjektima, stručnim
udrugama, građanima
 različiti problemi: utjecaj privatnog sektora,
etičnost, transparentnost, kontrola

5. izazov mehanizam novi problem pokušaj rješavanja
(nuspojava) Mehanizmi i
odredbe o sukobu
ekspertiza
regulokracija, ostvarenje
javne politike,
intereresa i
inkompatibilnosti,
problemi
zarobljavanje participacija korisnika i
politike osiguravanja
nova politizacija kroz
neovisnost inzulacija
ostvarenje javne politike imenovanja, sužavanje neovisnosti i
(transmisija), kontrola ovlasti, upravljanje
učinkom
jačanje koordinacijskih
odgovornosti
koordinacija velikog mehanizama, integracija
specijalizacija broja tijela, posredno u sustav, zastupljenost
regulokracija sektora u upravljačkim
tijelima
zabrana utjecaja, uvjeti
neučinkovitost,
politička kontrola stručnosti, ex post
politizacija
nadzor
odredbe o sukobu
zarobljavanje od strane intereresa i
participacija interesnih skupina, inkompatibilnosti,
Odgovornost
korisnika rotacija na upravljačkim
pozicijama
povezivanje, jačanje
eksplozija kontrole,
tradicionalnih
orijentacija na učinak neučinkovitost,
mehanizama kontrole,
pomicanje ciljeva
demokratizacija

6. Hrvatska nezavisna regulacijska tijela
 Osnivaju se na nacionalnom nivou za regulaciju
pojedinih sektora ili tržišnog natjecanja u cjelini
 Osnivanje zakonom
 Pravna osobnost (pravne osobe s javnim ovlastima)
 Statut (suglasnost osnivača)
 Produkt europeizacije
 Od vijeća do agencija
 Regulatori, odlučujuće agencije, kvazi-regulatori
 Razlikovanje od drugih tijela s ovlastima
(samo)regulacije
 Razlikovanje od izvršnih agencija

7. Ekonomski regulatori Socijalni regulatori
 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja  Agencija za elektroničke medije (AEM;
(AZTN, 1995.) 2003)
 Hrvatska agencija za poštu i elektroničke  Agencija za lijekove i medicinske proizvode
komunikacije (HAKOM; 2003) (HALMED, 2003)
 Hrvatska agencija za regulaciju energetskih  Agencija za znanost i visoko obrazovanje
djelatnosti (HERA; 2004) (AZVO; 2004)
 Hrvatska agencija za nadzor financijskih  Agencija za kvalitetu i akreditaciju u
usluga (HANFA; 2005) zdravstvu i socijalnoj skrbi (2007)
 Agencija za regulaciju željezničkih usluga
(ARTŽU; 2007)
 Agencija za civilno zrakoplovstvo (ACCA;
2007)
 Agencija za sigurnost željezničkog prometa
(ASŽP; 2008)
Nezavisna regulacijska tijela u RH

8. Dobro upravljanje u regulatornim agencijama
 Elementi dobrog upravljanja - instrumenti kojima se ostvaruje
neovisnost i odgovornost regulatora
 Niz odredbi u postojećim zakonima o regulatorima kojima se
osiguravaju elementi neovisnosti i odgovornosti
 Propisi o pravu na pristup informacijama, savjetovanju s
javnošću, sukobu interesa, općem upravnom postupku,
upravnom sporu, reviziji, itd.
 Dobre prakse – međunarodne i europske mreže i suradnja,
suradnja sa strukom, odnosi s reguliranim subjektima

9. sloboda unutarnjeg organiziranja
organizacijska
samostalnost u zapošljavanju i određivanju plaća; status
personalna zaposlenih; posebni koeficijenti za plaće zaposlenih u
regulatornim agencijama;
mogućnost stjecanja vlastitih prihoda; proračunsko
financijska financiranje (autonomno, samostalna glava); dovoljna
sredstva i materijalni resursi
pravna pravna osobnost, osnivanje zakonom, statut
•osnivanje zakonom; profesionalni kolegij: broj članova
vijeća, mandat (4-6 godina, ne istovremeno), stručnost i
profesionalnost kao kriterij imenovanja, javni poziv(javni
NEOVISNOST
natječaj), Hrvatski sabor;
politička •odredbe o nespojivosti funkcija; ograničene mogućnosti
razrješenja; stručnost zaposlenih;
•kod socijalnih regulatora – participativni kolegij; ravnatelj
putem javnog natječaja
•neovisnost od reguliranih interesa – etika i integritet
•donošenje općih pravila, pojedinačnih odluka,
sankcioniranje (pravno regulirano posebnim propisom +
autonomija u primjena ZUP-a); ekspertna mišljenja
odlučivanju •zabrana utjecaja
•isključenje žalbe ministarstvu
•savjetodavna i stručna tijela

10. upravnosudski nadzor (2 stupnja?)
pravna odlučujuće agencije (žalba + sudski nadzor)
obrazloženja odluka
državna revizija i neovisna revizija
financijska
višak prihoda nad rashodima
•izvješća Hrvatskom saboru (sadržaj); odnos s
resornim ministarstvom
•etika i integritet - odredbe o sukobu interesa i
negativni uvjeti za imenovanje (prethodno
zaposlenje, vlasništvo u reguliranim subjektima i za
zaposlene i za članove vijeća); javni natječaj pri
ODGOVORNOST zapošljavanju; etički kodeksi
političko-
•participacija: korisnici, pružatelji usluga –
demokratska
institucionalizacija odnosa
•transparentnost i aktivno informiranje o svim
namjeravanim i donesenim odlukama; savjetovanje
s javnošću kod donošenja općih akata; objava
statuta u NN, objava provedbenih propisa u NN,
javna objava odluka i dokumenata na mrežnim
stranicama, olakšan pristup informacijama
ostvarenje ciljeva
kontrola primjena modela za upravljanje kvalitetom
učinkovitosti periodična evaluacija učinka (npr. 3-5 godina)

11. Hvala na pažnji!
amusa@pravo.hr