Strateške smjernice - Ličko-senjska županija

1. Strateške smjernice – programski okvir za identifikaciju projektnih ideja
u sklopu projekta „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije:
Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske
Ličko-senjska županija
„Ličko-senjska županija je gospodarski i infrastrukturno razvijena, korištenjem vlastitih
prirodnih i ljudskih resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, u
kojoj njeni građani ostvaruju napredak jednak prosječnom hrvatskom građaninu. Nositelj
dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u sektoru turizma,
poljoprivrede i ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, a proizvodnja se bazira na
održivom korištenju lokalnih prirodnih sirovina i stvara visok stupanj dodane vrijednosti.“
Vizija Ličko-senjske županije 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011. – 2013.
1. UVOD
Ove Strateške smjernice (dalje: Smjernice) izrađene su u okviru provedbe projekta „Priprema
temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja za
slabije razvijena područja Republike Hrvatske“ (dalje: Projekt), kako bi se preciznije odredila
područja u kojima će se identificirati ideje za intervencije i investicije za Ličko-senjsku
županiju, usklađena sa svim relevantnim europskim, hrvatskim i županijskim razvojnim
strateškim i programskim dokumentima.
Prioritetna područja koja su određena ovim Smjernicama predstavljaju programski okvir
prvenstveno u sklopu ovog Projekta, no metodologija analize ključnih problema i potencijala,
identifikacija ključnih razvojnih prioriteta i slijedom toga dane preporuke se mogu primijeniti
i na druga područja u Republici Hrvatskoj.

2. U određivanju prioritetnih područja za intervenciju u ovim Smjernicama korišten je pristup u
kojem su, uz analizu postojeće Županijske razvojne strategije Ličko-senjske županije i
provjeru usklađenosti njenih ciljeva i mjera sa strateškim i programskim dokumentima EU
(pod pretpostavkom da je ona već usklađena s relevantnim nacionalnim dokumentima, tj.
Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske) korišteni podaci s terena dobiveni od
ključnih partnera. U sljedećem koraku detaljnije su razrađeni prijedlozi mjera za investicije u
onim područjima u kojim postoji potpuna usklađenost, na osnovu dostupnih relevantnih
podataka (DZS, HZZ, HGK, HUP,...), ali prvenstveno informacija prikupljenih dugogodišnjim
radom timova UNDP-a na području županije, kao i na individualnim sastancima s dionicima u
razvoju županije početkom ovog Projekta.
Ovakvim pristupom nastojalo se analizirati podatke prikupljene dosadašnjom provedbom
ovog projekta, precizno utvrditi sadašnje stanje i postaviti okvir za određivanje prikladnih
projekata koji će doprinijeti razvoju ciljanog područja, međusektorskoj suradnji i uspostavi
partnerstava.
Analiza napravljena za potrebe ovih Smjernica moći će se koristiti u izradi nove županijske
razvojne strategije, koja je predviđena za 2014. godinu.
2. STRATEŠKI I PROGRAMSKI OKVIR
Polazeći od prioriteta i mjera sadržanih u Razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije u prvom
koraku analizira se njihova usklađenost sa sljedećimdokumentima:
 „Europa 2020“ (web) – Strateški prioriteti
 UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca
2013., o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu
za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnomfondu,
Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan
snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (http://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN)
Iz ove usporedbe proizlaze moguća područja intervencije, prikazana tabelarno u prilogu 1
ovim Smjernicama, raspoređena prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama
sadržanim u Županijskoj razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije.
Ono što je potrebno primijetiti jest da se postojećom Strategijom „pokrivaju“ svi tematski
ciljevi što, s jedne strane, znači gotovo automatsko uklapanje konkretnih projekata u ciljeve i
mjere Strategije dok, s druge strane, znači nedovoljnu fokusiranost Strategije i realnost u
određivanju strateških ciljeva. Nadalje, Strategijom nije određen redoslijed prioriteta među
navedenim strateškim ciljevima, a nisu uzeti u obzir ni nedostaci i potencijali pojedinih
mikro-regionalnih cjelina na području županije, tj. nedostaje geografski kriterij za
određivanje prioriteta za ulaganje, o čemu je potrebno voditi računa prilikom izrade nove
Strategije.

3. 3
3. ANALIZA STANJA
U ukupnom prostoru Republike Hrvatske Ličko-senjska županija ima izuzetno značajan
položaj te predstavlja vezu između istarsko-riječkog i unutrašnjeg dijela Republike s
jadranskim priobalnim područjem. Nalazi se između Primorsko-goranske županije na
sjeverozapadu, Karlovačke županije na sjeveru, Zadarske županije na jugu i jugoistoku te
Bosne i Hercegovine na istoku. Pripada većim dijelom Gorskoj Hrvatskoj i manjim dijelom
Hrvatskom primorju, dvjema velikim, zemljopisno i klimatski vrlo različitim cjelinama
Hrvatske. Županija ma središnji geografski položaj i važno spojno značenje unutar prostora
Republike Hrvatske.
Po svojoj površini Ličko-senjska županija je najveća teritorijalna jedinica u Republici Hrvatskoj
(prema podacima Državne geodetske uprave - Zavod za fotogrametriju d.d.- Zagreb).
Županija zauzima 9,45% kopnenog područja Hrvatske te 1,92% morskog dijela što ukupno
znači da Ličko-senjska županija ukupno zauzima 6,78 % teritorija RH.
Unatoč relativno velikom prostoru na kojem se županija prostire, ona je i županija s
najmanjim brojem stanovnika (50. 927 stanovnika) i time je najrjeđe naseljena županija. Udio
stanovništva županije u ukupnom broju stanovnika RH iznosi 1,21%. U odnosu na prosječnu
gustoću naseljenosti RH od 78,4 stanovnika po kilometru kvadratnom, gustoća naseljenosti
Ličko-senjske županije je gotovo 8 puta niža i iznosi samo 10,03 stanovnika po kilometru
kvadratnom.
Prema indeksu razvijenosti1 Ličko-senjska županija uvrštena je u I. skupinu jedinica područne
(regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka
Republike Hrvatske. Konkretno, indeks razvijenosti za Ličko-senjsku županiju iznosi 64,82%.
Između jedinica lokalne samouprave postoje značajne razlike u indeksu razvijenosti. Najniže
rangirane općine s indeksom razvijenosti manjim od 50% (I. skupina) su: Donji Lapac i
Vrhovine, s indeksom razvijenosti od 50% do 75% (II. skupina) su općine: Brinje i Udbina te
Grad Otočac. U III. skupini (s indeksom razvijenosti od 75% do 100 %) nalaze se općine
Lovinac, Perušić i Plitvička jezera te gradovi Gospić i Senj. U najvišim skupinama su dvije
"morske" lokalne samouprave, u IV. skupini s indeksom razvijenosti između 100% i 125 % je
Općina Karlobag, a u V. skupini razvijenosti, s indeksom razvijenosti većim od 125%, je Grad
Novalja.
Središte županije je Grad Gospić. To je najveće središte rada i usluga u Ličko-senjskoj
županiji. Gospodarski razvijeniji su ostali gradovi: Otočac, Novalja i Senj, slijede veća naselja
koja su ujedno i sjedišta općina (nabrojana po broju stanovnika, od najvećeg prema
najmanjem): Korenica, Brinje, Perušić, Donji Lapac, Udbina, Lovinac, Karlobag, Vrhovine.
1 Odluka VladeRepublike Hrvatske o razvrstavanju jedinicalokalnei područne(regionalne) samoupraveprema
stupnju razvijenosti od 27.prosinca 2013.godine(NN 158/2013)
Korišteni podaci:
Državni zavod za statistiku,Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
Hrvatska gospodarska komora, www.hgk.hr
FINA, www.fina.hr

4. 4
Nakon završetka Domovinskog rata u Ličko-senjskoj županiji preostalo je 200 km2 minski
sumnjivih područja. Nakon gotovo 20 godina, još uvijek je preostalo 148 km2 minski
sumnjivih područja što predstavlja značajnu prepreku u razvoju županije.
Stanovništvo
U 2011. godini udio stanovnika županije u ukupnom broju stanovnika RH iznosio je u 1,18%,
u 2001. 1,2%, dok je isti udio 1991. godine iznosio 1,8%. Ovi trendovi govore da je upravo
demografski oporavak jedan je od najvećih problema s kojim je županija danas suočena.
Od ukupnog broja stanovnika, radni kontingent (žene između 15 i 59 godina i muškarci
između 15 i 65 godina) čini 31.428 stanovnika, što je udio od 61,71% stanovnika. U ukupnom
broju stanovnika broj žena i muškaraca je skoro pa izjednačen - 25.580 žena i 25.347
muškaraca.
Prosječna starost stanovništva iznosi 45,3 godine, dok je indeks starenja 166, što je
alarmantno ako se promotri situacija na nacionalnoj razini, gdje je prosječna starost 41,7
godina, a indeks starenja je 115.
Obrazovna infrastruktura
Ličko-senjska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene
infrastrukture uspostavljenu tako da pokriva svoj teritorij i prostorni razmještaj stanovništva,
što daje dobru osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je polazište za socijalni
razvoj u cjelini.
U predškolskom odgoju zbog sve veće potrebe za dnevnom brigom za djecu potrebno je
osposobljavanje novih kapaciteta za prihvat djece, izgradnjom novih ili adaptacijom
postojećih prostora, i/ili poticanjem i razvojem privatne inicijative. Za podizanje kvalitete u
provedbi predškolskog odgoja potrebno je stručno usavršavanje odgojnih djelatnika putem
radionica, stručnih grupa odnosno njihovo prisustvovanje na što većem broju stručnih
skupova. Djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe provodi se kroz 7 dječjih vrtića s
pripadajućim područnim vrtićima čiji su osnivači gradovi i općine, a privatnih dječjih vrtića na
području županije nema.
U postojećoj mreži dječjih vrtića nedostaje određeni broj smještajnih kapaciteta, a odnosi se
na ispunjavanje uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom (broj djece u odgojno-
obrazovnim skupinama, broj stručnih radnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina
i dr). U 6 dječjih vrtića i 3 područna vrtića nema liste čekanja, dok je u DV „Carić“ u Novalji na
listi čekanja 10-ero djece te u Područnom vrtiću „Vidra“ u Mukinjama na listi čekanja je 6-ero
djece jasličke skupine.
Djelatnost osnovnog školstva na području Ličko-senjske županije provodi se u 15 osnovnih
škola, te 38 područnih škola. Osnovne škole na području županije imaju dva osnivača: Ličko-
senjska županija je osnivač 12 osnovnih škola, a Grad Gospić preostale 3 škole. Unatoč
relativno velikom broju područnih škola, jedna od specifičnosti je geografska razvedenost
koja izaziva povećane troškove organizacije prijevoza učenika do škola. Smještaj učenika
organiziran je u tri učenička doma, ukupnog kapaciteta 185 mjesta.

5. 5
Učenici s teškoćama u razvoju osnovnoškolskog uzrasta uglavnom su integrirani u redovne
razredne odjele. U Osnovnoj školi Zrinskih i Frankopana Otočac djeluje posebni razredni
odjel za djecu s teškoćama, a suglasnost za navedeni odjel također je dobila i Osnovna škola
Dr. Jure Turića Gospić.
U županiji djeluje 5 srednjih škola (Gimnazija Gospić, Strukovna škola Gospić, Srednja škola
Otočac, Srednja škola Senj i Ugostiteljsko turistička škola u Korenici) u kojima se obrazuje oko
1500 učenika. Izvan županije školuje se oko 350 učenika.
Srednje škole u županiji mogle bi značajno doprinijeti razvoju pojedinih djelatnosti važnih za
županiju sukladno zacrtanim strateškim smjernicama. Za to je potrebna njihova daljnja
specijalizacija i razvoj kurikuluma kako bi postale svojevrsni centri izvrsnosti za pojedine
struke. Pretpostavke za to postoje, primjerice SS Plitvička Jezera iz Korenice ima dugu
tradiciju, a obnovljena je na temeljima dviju škola koje su se ujedinile još 1972. godine. Bile
su to Ugostiteljska škola koja je djelovala pri NP Plitvička jezera, te Gimnazija “Ognjen Prica”
u Korenici. Danas je to obnovljena, moderna škola sa 243 učenika i 34 djelatnika (od toga 28
nastavnika) te 12 odjela. Škola upravlja i učeničkim domom kapaciteta 27 soba u koje je, u
školskoj 2011./2012. godini bilo smješteno ukupno 59 učenika (32 učenice i 27 učenika)
organiziranih u 4 odgojne skupine. Učenički dom zapošljava 11 djelatnika s odgovarajućom
stručnom spremom, od čega je 5 odgajatelja. Budući da Strategija razvoja turizma predviđa
stvaranje mreže centara kompetencije u turizmu, 3-4 na obalnom dijelu Hrvatske, dva u
središnjoj Hrvatskoj i jedan u istočnoj, bilo bi važno, bez obzira na sve razvojne teškoće Ličko-
senjske županije, prilikom odabira lokacije uzeti u obzir mogućnost i ove lokacije za smještaj
spomenutog centra s obzirom na potencijale (prirodne, kulturne i ljudske), postojeću
infrastrukturu te namjeru mnogih poduzetnika Ličko-senjske županije i JLS-ova za daljnjim
razvojem turističke djelatnosti.
Slična je situacija sa SS Otočac koja ima smjer šumarstva, prerade i obrade drva. Osim
navedenog zanimanja škola ima odobrenje za provedbu programa poljoprivrede za
zanimanja: poljoprivredni gospodarstvenik, ratar i cvjećar. U školskoj godini 2013./2014.
školu pohađa 496 đaka. Škola ima učenički dom kapaciteta 32 učenika/ce sa 1
jednokrevetnom, 5 dvokrevetnih i 7 trokrevetnih soba.
S obzirom da je šumarstvo jedna od strateških odrednica razvoja Ličko-senjske županije bilo
bi važno da škola razvija svoj nastavni kadar i kurikulum te sukladno tome osigura prostor i
opremu potrebnu za odvijanje teorijske i praktične nastave. Uz šumarstvo, prema
informacijama dobivenim od drvoprerađivača u županiji, postoji potreba za srednjoškolskim
kadrom obrazovanim za obradu i preradu drva jer za sada takvog smjera nema u
spomenutoj školi.
Tijekom pripreme ovih smjernica Ministarstvo turizma predstavilo je Strategiju razvoja
turizma u RH, prema kojoj su već određene lokacije za centre izvrsnosti u turizmu. To su
uglavnom lokacije koje su pojedine propulzivne županije ranije prijavile i već su u višem
stupnju pripremljenosti. Postavlja se pitanje je li u ovom procesu potrebno pomoći
područjima u kojima nedostaje kapacitet za brzu reakciju i identifikaciju konkretnih
projekata koji će doprinijeti ostvarenju proklamiranih razvojnih prioriteta. Ciljevi njihovih
razvojnih strategija ne odstupaju značajno od ostalih, što znači da ostaje otvoreno pitanje

6. 6
kako ostvariti ambiciozne ciljeve bez razvoja nužnih elemenata razvoja, a prvenstveno bez
kritične mase osposobljenih i obrazovanih ljudi spremnih za razvojnu utakmicu.
Srednjoškolsko obrazovanje je u nadležnosti Županija, što znači da treba pronaći način kako
ih uključivati u nove trendove i ne ostavljati ih po strani prilikom planiranja strateških,
kapitalnih projekata poput razvoja centara kompetencija. U Ličko-senjskoj županiji su to
sasvim sigurno turizam, šumarstvo i pojedini segmenti poljoprivredne proizvodnje.
Za razliku od srednjoškolskog obrazovanja, visoko školstvo nije usklađeno s razvojnim
planovima Županije odnosno ne poklapa se s potrebama za ostvarenje strateških ciljeva iz
Županijske razvojne strategije. Na području županije djeluju dvije ustanove na kojima se
školuje oko 700 studenata, a to su:
1. Veleučilište „Nikola Tesla“ koji ima tri studija:
 Studij ekonomike poduzetništva, provodi se u Gospiću
 Studij cestovnog prometa, provodi se u Gospiću
 Upravni stručni studij koji se provodi u Otočcu
2. Odjel za nastavničke studije u okviru Sveučilišta u Zadru (od školske godine 2011./2012.) u
Gospiću
Stanovništvo
Prema Popisu stanovništva 2011. godine na području Republike Hrvatske među
stanovništvom starijim od 15 godina njih 21,2% ili 773.489 ima završenu osnovnu školu,
52,6% ili 1.911.815 srednju školu, a visokoobrazovanih je 16,3%, odnosno 595.233, dok je
bez obrazovanja njih 62.092, odnosno oko 1,7%.
Što se tiče strukture stanovništva Ličko-senjske županije prema stupnju obrazovanja (Popis
stanovništva 2011. godine) bez škole je1.095 odnosno 2,4% stanovnika županije (m 2011 – ž
884), dok je sa završenom osnovnom školom njih 9.279 ili 21% (m 4.147 – ž 5.132). Nadalje,
prikupljeni podaci pokazuju da je sa srednjom školom ukupno 21.559 stanovnika odnosno
48,9%. Završeno visoko obrazovanje ima 4.605 odnosno 10,4% stanovnika, od čega je 2.061
muškarac i 2.544 žena, dok je tek njih 20 s doktoratom.
Slika 1: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi
Izvor: Državni zavod za statistiku
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Republika
Hrvatska
Ličko-senjska
županija
Bez škole
Osnovna škola
Srednja škola
Visoko obrazovanje

7. 7
Zdravstvo i socijalna skrb
Na području Ličko-senjske županije djeluju sljedeće zdravstvene ustanove: Opća bolnica u
Gospiću te Domovi zdravlja u Gospiću, Otočcu, Senju, Korenici te Novalji. Značajnu ulogu u
promicanju obiteljskih vrijednosti, pružanju podrške i pomoći obiteljima, mladima i drugim
socijalno osjetljivim skupinama ima Obiteljski centar Ličko-senjske županije sa sjedištem u
Senju.
Na području Ličko-senjske županije djeluje Dom za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske
županije sa sjedištem u Gospiću te Podružnicama u Otočcu i Udbini, a osnivač navedene
ustanove je Ličko-senjska županija.
Tablica 1. Broj korisnika, kapaciteti, liste čekanja i broj zaposlenih u domovima za starije i
nemoćne
Naziv ustanove
Raspoloživi
kapacitet
Broj korisnika Broj korisnika na
listi čekanja
Broj zaposlenih
Dom za starije i
nemoćne osobe Ličko-
senjske županije,
sjedište Gospić
185 185 220 62
Dom za starije i
nemoćne osobe Ličko-
senjske županije,
Podružnica Udbina
71 71 26 31
Dom za starije i
nemoćne osobe Ličko-
senjske županije,
podružnica Otočac
96 96 65 41
Ukupno 352 352 311 134
Izvor: Dom za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije, stanje u listopadu 2013. godine
Uz javne ustanove, na području županije djeluju i tri privatne ustanove.
Tablica 2. Broj korisnika, kapaciteti, liste čekanja i broj zaposlenih u privatnim domovima za
starije i nemoćne
NAZIV USTANOVE
Raspoloživi
kapacitet
Broj korisnika
Broj korisnika
na listi
čekanja
Broj
zaposlenih
Obiteljski dom„Đurđica“,
Križpolje 20 20 5 5
Obiteljski dom„Lanterna“
Novalja 18 16 0 5
Dom za psihički bolesne odrasle
osobe „Bistričak“Brlog 126 126 59 29
Ukupno 164 162 64 39
Izvor: Podaci od pružatelja usluga, listopad 2013. godine

8. 8
S obzirom na raspoložive kapacitete i liste čekanja, jednostavno je zaključiti da postoji
značajni nedostatak smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe u Ličko-senjskoj
županiji.
Gospodarstvo
Najznačajnije gospodarske grane na području županije su trgovina i popravci, prerađivačka
industrija i građevinarstvo, te hoteli i restorani. Unutar prerađivačke industrije to je drvna
industrija, metalna industrija, proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja nemetalnih
mineralnih proizvoda. Ove prerađivačke industrije ostvaruju 73 % od ukupnog prihoda na
području županije.
Struktura gospodarstva Ličko-senjske županije prema NKD-u u 2012. godini u odnosu na
2008. godinu nije se značajnije promijenila. Iako je udio djelatnosti trgovine na veliko i malo
u ukupnim prihodima gospodarstva smanjen za gotovo 5%, u strukturi ukupnih prihoda to je
i dalje najzastupljenija djelatnost (25,84% u 2012. godini), slijedi djelatnost prerađivačke
industrije sa 16,5%, građevinarstva sa 14,3% te djelatnost pružanja smještaja i pripreme i
usluživanja hrane sa 12,18%.
Na području Ličko-senjske županije aktivno je 704 trgovačkih društava, od čega je 7 srednje
velikih i jedno veliko (JU NP Plitvička jezera) te 1.192 obrta. Prema veličini poduzetnika u
strukturi gospodarstva Ličko-senjske županije dominiraju mali poduzetnici koji čine 98%
ukupnog broja poduzetnika županije i zapošljavaju 42,2% svih zaposlenih u županiji.
U strukturi bruto dodane vrijednosti Ličko-senjske županije, ako se isključe djelatnosti javne
uprave i ostale uslužne djelatnosti, u 2010. godini najznačajniji je udio djelatnosti
građevinarstva (porast sa 12,8% u 2006. godini na 18,1% u 2010. godini) te poljoprivrede,
šumarstva i rudarstva – 11,0%, dok na razini Republike Hrvatske te djelatnosti imaju znatno
manji udio u BDV-u (građevinarstvo 6,7% odnosno poljoprivreda, šumarstvo i rudarstvo
6,3%).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2013. godine udio Ličko-senjske županije u
bruto dodanoj vrijednosti Republike Hrvatske u 2010. godini iznosio je:
 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1,8%
 Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije 0,3%
 Građevinarstvo 2,5%
 Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane
0,8%
 Informacije i komunikacije 0,3%
 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,3%
 Poslovanje nekretninama 1,5%
 Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0,3%
 Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1,2%
 Ostale uslužne djelatnosti 1,0%

9. 9
Gospodarstvo Ličko-senjske županije karakterizira još uvijek skroman udio u ukupnom
gospodarstvu Republike Hrvatske.
Prema podacima HGK iz 2010. godine najvažniji sektori u gospodarstvu županije su:
Prema razini ostvarenih ukupnih prihoda:
 trgovina, popravci: 33,6%
 prerađivačka industrija: 14,6%
 građevinarstvo: 11,3%
 hoteli, restorani: 10,5%
Prema broju zaposlenih:
 prerađivačka industrija: 18,7%
 trgovina, popravci: 17,8%
 građevinarstvo: 13,3%
 hoteli, restorani: 12,6%
Najvažniji sektori:
 drvna industrija (30%)
 metalna industrija (18%)
 proizvodnja prehrambenih proizvoda (13%)
 proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda (12%)
Prema „Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po
županijama u 2010. godini“, sljedećih pet poslovnih subjekata ostvarilo je najveći ukupan
prihod u 2010. godini:
r. br. Naziv poduzetnika Sjedište poduzetnika Ukupan prihod(tisućakuna)
1.
JU NACIONALNIPARK
PLITVIČKA JEZERA
PLITVIČKA JEZERA 209.898
2. NOVALISd.o.o. NOVALJA 66.219
3. LIKA CESTE d.o.o. GOSPIĆ 47.545
4. Hadria d.o.o. NOVALJA 44.425
5. MOST D.O.O. OTOČAC 44.241
Stanje poduzetničkih zona i njihov razvoj
Sukladno navedenom u Planu razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije
za 2013. i 2014. na području Ličko-senjske županije jedinice lokalne samouprave rade na
izgradnji 24 poduzetničke zone, od kojih su radovi na izgradnji i uređenju poduzetničkih zona
dovršeni na dvije lokacije i to su:
- Poduzetnička zona Konjsko Brdo u Općini Perušić i
- Poduzetnička zona Otočac u Gradu Otočcu.
Od ostalih lokacija najveći stupanj dovršenosti imaju poduzetničke zone na sljedećim
lokacijama:
- Zona poslovnih namjena Smiljansko polje, Grad Gospić,

10. 10
- Poduzetnička zona Čiponjac, Grad Novalja,
- Poduzetnička zona Podudbina, Općina Udbina i
- Poduzetnička zona Žuta lokva, Općina Brinje.
Prema podacima iz Županijskog glasnika iz veljače 2013. godine u 24 zone bilo je 59 korisnika
sa 612 zaposlenih. Najveći broj zaposlenih je u zoni Čiponjac, Novalja – njih 306, te u zoni
Konjsko Brdo, Perušić - 120 zaposlenih. Slijede zone Podudbina, Udbina sa 86 zaposlenih,
Smiljansko polje, Gospić sa 60, Žuta Lokva, Brinje sa 25 i Otočac sa 15 zaposlenih.
Temeljem kriterija utvrđenih Planom razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske
županije za 2013. i 2014. (postojanje lokalnih olakšica, broj aktivnih poduzetnika u zoni, broj
zaposlenih u zoni, pripremljenost strategije razvoja zone, rješavanje imovinsko-pravnih
pitanja zemljišta potrebnog za izgradnju zone) pripremljena je rang lista poduzetničkih zona
u županiji po stupnju spremnosti za prihvat ulaganja:
Slika 2. Rang lista poduzetničkih zona po stupnju spremnosti za prihvat ulaganja
Izvor: Plan razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije za 2013. i 2014.
Planom razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije za 2013. i 2014.
godinu definirane su mjere i aktivnosti poput određivanja prioriteta za ulaganja u izgradnju
poduzetničkih zona, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, osiguranje sredstava za
financiranje izgradnje, razvoj poduzetničkih potpornih institucija, utvrđivanje lokalnih
poticaja ulagačima te promocija izgrađenih poduzetničkih zona. Provedbom tih aktivnosti
trebao bi se ostvariti cilj – poticanje novih investicija na području županije.
Sve daljnje odluke o ulaganju u pojedine zone trebale bi se temeljiti na detaljnoj analizi
podataka popunjenosti zona, trenutnim aktivnostima na popunjavanju i eventualnom
postojanju razloga za njihovo širenje.

11. 11
Poljoprivredna proizvodnja
U županiji je 80,4% površine po reljefu planinski kraj (Velebit, Kapela i Plješivica), a
poljoprivredna proizvodnja je organizirana na krškim poljima (Gacko, Ličko i Krbavsko polje).
Na području županije klima je kontinentalna i planinska, a u primorskom dijelu sub-
mediteranska i mediteranska. Cijelo područje županije se može okarakterizirati kao područje
s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (brdsko-planinska područja, otoci,
područja nepovoljnih hidroloških i pedoloških uvjeta).
Poljoprivredna proizvodnja organizirana je u nizu malih parcela što ima za posljedicu izrazito
ekstenzivan način proizvodnje. Iz navedenog proizlazi da poljoprivredna proizvodnja po
kvantiteti i kvaliteti nema velikog značaja u odnosu na druga područje u Republici Hrvatskoj,
ali postoje veliki prirodni resursi kao osnova na kojima se može dalje razvijati prvenstveno
stočarstvo i ratarstvo u funkciji stočarstva.
Kako bi se doskočilo problemu usitnjenih parcela i ekstenzivnom uzgoju pokrenute su dvije
inicijative okupljanja poljoprivrednika oko dobivanja znakova zemljopisnog podrijetla. Radi
se o registriranoj oznaci zemljopisnog podrijetla za Lički krumpir te registriranoj oznaci
izvornosti za Ličku janjetinu. Kako su u oba slučaja zadruga odnosno udruga u ranim
stadijima razvoja i time organizacijski slabe, obje inicijative treba značajnije razvijati kako bi
svoje proizvode plasirali nacionalno i lokalno, prvenstveno u značajnim turističkim
destinacijama poput Plitvičkih jezera.
Istočna Lika i rubni dio Korduna gospodarski su izrazito ovisni o Plitvičkim jezerima koja su
do domovinskog rata bila pokretač razvoja poljoprivredne proizvodnje šireg područja oko
parka. Danas je JU Plitvička jezera, sa 1,5 mil. posjetitelja godišnje, najjači gospodarski
subjekt u području i može značajno doprinijeti razvoju lokalnog gospodarstva. Međutim,
zbog promijenjenih okolnosti (način upravljanja zaštićenim područjima, pravila javne nabave
i dr.) njihova uloga je značajno promijenjena, te je u svim razgovorima s JLS-ovima, ali i
udrugama i poduzetnicima s područja istočne Like istaknut problem nemogućnosti plasmana
lokalnih proizvoda u Park. Lokalni proizvođači su svjesni svojih nedostataka i slabosti, ali su
spremni u dugoročnom procesu dogovaranja i traženja rješenja razvijati svoje poduzetničke
kapacitete i proizvođačke organizacije kako bi postali kvalitetni partner JU. S druge strane, JU
će trebati razvijati svoje kapacitete, kako bi preuzela svoju vrlo odgovornu društvenu i
gospodarsku ulogu i bila u mogućnosti odgovoriti potrebama i mogućnostima lokalne
zajednice, s obzirom da gospodari resursima koje je od iste zajednice i preuzela na
gospodarenje.
Fizička infrastruktura
Stambeni fond
Kao jedan od temeljnih problema JLS-ova u istočnom dijelu Ličko-senjske županije, ističe se
nedostatak slobodnih stambenih jedinica. Mogućnost upravljanja tim fondom na lokalnoj
razini pružilo bi mogućnost da u slučaju potrebe JLS-ovi pruže jeftin stambeni prostor
zainteresiranom, mlađem, stručnom kadru neophodnom za razvoj temeljnih službi JLS-ova te
pripremu i provedbu razvojnih projekata u području.

12. 12
Prometna infrastruktura
Razvojna je prilika županije dostupnost iz gotovo svih glavnih urbanih centara RH. Osimšto je
županija dostupna preko novoizgrađene autoceste, županijski poduzetnici također imaju
dobar pristup većim urbanim tržištima. Kroz županiju prolazi autocesta, dionica omeđena
tunelima Mala Kapela – Sv. Rok, koja granicama županije ima duljinu 119,3 km sa cca 7 km
priključnih cesta, kao i dio brze ceste od državne ceste D1 od Udbine prema čvoru Gornja
Ploča i spoju na autocestu sa obilaznicom Udbine. Podignut je standard i gustoća cestovne
mreže na području Ličko-senjske županije sa 361 m/km2 i približio se razini prosjeka gustoće
cestovne mreže u Republici Hrvatskoj (500 m/km2)2. S obzirom na male prihode JLS postavlja
se pitanje održivosti održavanja cestovne mreže. Dodatna slabost prometnog sustava je i
nedovoljna unutrašnja povezanost i visoke cijene javnog prijevoza ili njegovo nepostojanje.
Osnovu željezničkog prometa čini magistralna željeznička pruga Ogulin - Knin - Split,
sagrađena 1925., koja prolazi područjem Ličko-senjske županije u duljini od 107 km, od
postaje Javornik na sjeveru do Štikade na jugoistoku županije. Lička željeznička pruga je
zapostavljena, zapuštena i zastarjela. Osamostaljenjem RH lička je pruga postala zamjena za
privremeno napušten unski koridor kao veza sjevera i juga, ali s prometno-tehničkog aspekta
ne može u potpunosti ispuniti zadanu funkciju. Ratom uništeni i devastirani kolodvorski,
stanični i pružni objekti samo su manjim dijelom sanirani. Gotovo potpuno uništene
kolodvorske zgrade u Gospiću i drugim mjestima osposobljene su samo za osnovne funkcije.
Tuneli Sinac i Ramljani, kapitalni objekti na trasi ove željezničke pruge bili su isto tako
zapušteni, ali su osposobljeni. Mostovi su, uglavnom, u zadovoljavajućem stanju, jer ratom
nisu bili znatnije oštećeni. Cestovni prijelazi su u dosta lošem stanju, ali riješena je prometna
signalizacija. Međutim, do danas nisu riješeni cestovni prijelazi-nadvožnjaci s državnim
cestama (cesta D25 u Ličkom Osiku, D50 u Perušiću i D22 u Lovincu). Poseban je problem
kolodvor u Gospiću koji je potrebno obnoviti i staviti u funkciju.
Jedna od prilika za Ličko-senjsku županiju je i unaprjeđenje postojećih zračnih i pomorskih
luka, pogotovo za potrebe turizma. Na području županije dvije su zračne luke – Udbina i
Otočac koje su korištene za vojne športske potrebe i dio zračne luke Željava, isključivo vojnog
karaktera. Zračna luka Udbina smještena je na rubu Krbavskog polja na površini od oko 80 ha
i na nadmorskoj visini 750 m. Udaljena je od županijskog središta Gospić 32 km zračne linije
u smjeru istoka, odnosno cestovnom prometnicom oko 60 km, a od Plitvičkih jezera nešto
manje od 50 km. Udbinska zračna luka može se koristiti samo danju. Postoji kompletna
infrastruktura: cesta, priključak na električnu mrežu, voda, odvodnja, telefon, ali je sve
potrebno osposobiti. Aerodrom Otočac je predviđen kao lokacija za tercijarnu zračnu luku.
Nalazi se 4 km jugoistočno od grada Otočca, na nadmorskoj visini 463 m s uzletno-sletnom
travnatom stazom. Namijenjen je prometu športsko-turističkih zrakoplova, za avio-taksije,
jedrilice, balonarstvo, te obuku letačkog osoblja, trening i rekreaciju. U sastavu Zračne luke
nalazi se plato sa stajankom, hangarom i cisternom za gorivo. Zračna luka Željava prije je
korištena isključivo u vojne svrhe, a njezina namjena i daljnje korištenje su neizvjesni sve dok
se ne odrede granične linije s Bosnom i Hercegovinom (jedan je dio poletno-sletnih staza na
teritoriju susjedne države).
Pomorski promet, s druge strane, ima dugu povijest i tradiciju na prostorima Ličko-senjske
županije, odnosno Velebitskog kanala, zbog nekadašnjeg značenja njezinih luka Karlobag
2 Državni zavod za statistiku,2002.

13. 13
(Bag) i Senj. No gradnjom kvalitetnije infrastrukture i povezivanjem luke Rijeka s Europom,
ove su luke izgubile veće prometno značenje.
Komunalna i energetska infrastruktura
Županija ima značajne potencijale za daljnji razvoj vlastitog elektroenergetskog sustava
proizvodnjom energije putem hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih parkova (velik dio
Ličko-senjske županije zbog velikog broja sunčanih sati ima potencijal za izgradnju solarnih
parkova). Velik potencijal leži i u proizvodnji toplinske i električne energije iz biomase. Velika
većina domaćinstava u županiji grije se na ogrjevno drvo.
Vjetroelektrana Vrataruša, instalirane snage 42 MW (2011.) jedina je vjetroelektrana na
području županije.
Kroz županiju prolazi magistralni plinovod, a očekuje se da će Izgradnja mreže plinovoda
podići kvalitetu života i omogućiti nove gospodarske djelatnosti. Mrežu niskotlačnih
plinovoda planiraju općine i gradovi, pretežno za gusto naseljene dijelove naselja ili u
dijelovima gradova od posebne povijesne i urbanističke važnosti.
Međutim, plinofikacija krajnjih korisnika, naročito kućanstava, je upitna zbog visokih
troškova izgradnje infrastrukture, pa je stoga za očekivati da će kućanstva i u budućnosti
koristiti ogrjevno drvo za potrebe grijanja.
Slaba i neodgovarajuća komunalna infrastruktura, predstavlja veliku prijetnju netaknutoj
prirodi i prirodnim resursima. U Županijskoj razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije (2011.-
2013.) postavljen je cilj da do 2013. godine barem 81% stanovništva županije bude
opskrbljeno javnim vodoopskrbnim sustavima, a jedan od važnijih projekta bio je Vodovod
Lička Jasenica kojim bi bio riješen problem vodoopskrbe u NP Plitvička Jezera. Za sada su
Hrvatske vode odustale od tog projekta, a razlozi nisu poznati.
Najznačajnije prijetnje za prirodne i kulturne vrijednosti na području županije odnose se na
nepostojanje sustava upravljanja tekućim i krutim otpadom, nepažljivo postupanje prema
okolišu, opasnost od industrijskog zagađenja te nekontrolirani transport kroz zaštićena
područja. Nepostojanje sustava navodnjavanja također dodatno ograničava iskorištavanje
prirodnih resursa u poljoprivredi i izgradnja takvog sustava predstavlja značajnu gospodarsku
priliku.
Predviđeno je uređenje i izgradnja Regionalnog-županijskog centra gospodarenja otpadom
(ŽCGO) na lokaciji "Ostrvica – Lički Osik". U međuvremenu se koristi 8 odlagališta otpada, od
kojih će, nakon izgradnje županijskog centra, tri odlagališta biti sanirana i preuređena u
stanice za prikupljanje, sortiranje, pretovar i transport otpada, uz još tri odlagališta koja će se
preurediti u reciklažna dvorišta. Gradovi i općine mogu po vlastitim planovima urediti
dodatna reciklažna dvorišta i „zelene otoke“.
Zaštićena područja Ličko-senjske županije
Ukupno je zaštićeno 29% površine Ličko-senjske županije, a velik dio najvrjednijih prirodnih
područja koja su pod nacionalnom razinom zaštite pripadaju upravo toj županiji. To su:
 Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi (najviša razina zaštite u RH)

14. 14
 NP Plitvička jezera
 NP Sjeverni Velebit
 NP Paklenica (malim dijelom)
 PP Velebit
Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera
Ustanova je ustrojena kao jedinstvena pravna osoba. Unutarnjim ustrojstvom i djelovanjem
ustrojstvenih jedinica osigurava se skladno stručno i sustavno obavljanje djelatnosti
Ustanove u upravljanju Nacionalnim parkom Plitvička jezera.
NP ima sve pretpostavke za biti značajni partner u razvoju lokalne zajednice, no preduvjet za
to je veća otvorenost NP-a lokalnoj zajednici te zajedničko pronalaženje mogućnosti za
suradnju.
Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalnim parkom upravlja Javna ustanova u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i
prirode. U NP Sjeverni Velebit radi 17 djelatnika, od kojih je većina stalno zaposlena, dok ih
je nekoliko sezonskih. Djelatnost Ustanove uključuje zaštitu, održavanje i promicanje
Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanje neometanog
odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzor nad
provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području. Prema nekim
prethodnim analizama koje je UNDP provodio, bez obzira što se radi o području visokog
stupnja zaštite, NP Sjeverni Velebit izrazito dobro surađuje s lokalnim stanovništvom i u
okviru ovlasti i mogućnosti podupire njihove gospodarske aktivnosti. U tom smislu pripremio
je i kandidirao projekt Centar za posjetitelje Krasno u partnerstvu s Gradom Senjom.
Procijenjena vrijednost projekta je 36.146.205,57 HRK, a cilj mu je izgraditi Centar za
posjetitelje NP Sjeverni Velebit kao prepoznatljiv, moderan i atraktivan sadržaj koji privlači
turiste u Krasno i okolicu, omogućuje prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka
tijekom cijele godine te kvalitetnu promociju turističkih sadržaja u Parku i čitavoj Ličko-
senjskoj županiji.
Javna ustanova Park prirode Velebit
Park prirode Velebit osnovan je 1981. godine, a javna ustanova za njegovo upravljanje
ustanovljena je tek 1998. godine. U Javnoj ustanovi zaposleno je 17 djelatnika.
Park prirode najveće je takvo zaštićeno područje s površinom od 200.000 ha i proteže se na
Ličko-senjsku i svojim južnim dijelom ulazi u Zadarsku županiju. Na području parka nalaze se
neki od najvrjednijih lokaliteta prirodne i turističke baštine na Velebitu – Štirovača,
Zavratnica, Premužićeva staza, Cerovačke pećine, Kanjon Zrmanje i drugi. Za sada Ustanova
ima vrlo ograničene kapacitete za pripremu i provedbu projekata, osobito onih koji se
odnose na razvoj odnosa i uključivanje lokalne zajednice, razvoj aktivnosti koje doprinose
održivom gospodarskom razvoju područja te unaprjeđenje infrastrukture prijateljske za
okoliš u cilju poboljšanja turističke ponude.
S obzirom da se park prirode Velebit proteže na ogromnom području, pokriva cijeli niz
jedinica lokalne samouprave i ostalih dionika iz privatnog, te posebno civilnog sektora. Velik
broj planinarskih društava raspolaže s planinarskim domovima i skloništima duž cijelog

15. 15
Velebita, pa je u okviru ovog projekta pokrenut niz sastanaka s ciljem definiranja uloga i
odnosa kako bi se strateški pristupilo rješavanju problema korištenja prostora kojim upravlja
JU PP Velebit i uloga ostalih dionika vezano za uređenje objekata i prijava na EU fondove.
Što se tiče ostalih 5 kategorija zaštite, o njima se brine Javna ustanova Ličko-senjske županije
kojom već duže vremena upravlja v.d. direktora, što na neki način ograničava mogućnosti
djelovanja Ustanove na širi razvoj županije. Navedeno je također u kontradikciji s razvojnim
prioritetima županije, u kojoj se turizam temelji upravo na prirodnoj baštini i prepoznat je
kao jedan od glavnih motora lokalnog gospodarstva. Upravo nedostatak administrativnih i
programsko-planskih kapaciteta na županijskoj razini doprinosi nemogućnosti okrupnjavanja
i povezivanja projekata, kako u pitanju zaštite prirodne i kulturne baštine, tako i u razvoju
održivog turizma.
Institucionalni okvir – ključni nositelji razvoja u županiji
Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA,
LIRA je osnovana 2008. godine i registrirana kao Ustanova. Osnivač i vlasnik je Ličko-senjska
županija. U LIRA-i je stalno zaposleno 9 djelatnika.
LIRA je osnovana sa zadaćom poticanja, provedbe i koordinacije aktivnosti regionalnog
razvoja, stvaranja pozitivne klime za ulaganje i poduzetništvo s ciljem ostvarenja
gospodarskog i društvenog razvitka Ličko-senjske županije.
Do sada je LIRA bila nositelj jednog projekta iz IPA IV pod nazivom „Lokalno partnerstvo za
zapošljavanje Ličko-senjske županije“ u vrijednosti od 22.851 EUR te partner u više
projekata. Trenutačno ima prijavljena 3 projekta u ukupnoj vrijednosti od 337.264 EUR:
jedan prekogranični sa BiH, jedan u okviru lokalnog partnerstva za zapošljavanje te projekt u
iznosu od 130.000 EUR pod nazivom „Mreža za samozapošljavanje mladih u Ličko-senjskoj
županiji“. Također, u suradnji s Gradom Gospićem pripremaju jedan kapitalni projekt pod
nazivom „Razvojni centar Ličko-senjske županije“ čiji je cilj osigurati preduvjete za
samozapošljavanje i razvoj poduzetništva kroz stvaranje Poslovno-razvojnog centra.
Vrijednost ovog projekta je 2.736.958,71 EUR.
Grad Gospić
Odsjek za gospodarstvo i ruralni razvoj Grada Gospića je između ostalog odgovoran i za
praćenje i obavljanje stručnih poslova u vezi s programima EU fondova. Odsjek do sada nema
provedenih projekata ni projekata u provedbi, no imaju jedan prijavljeni projekt, „Solarne
oaze Nikole Tesle“, na Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u
okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Pored navedenog Grad
je partner Ličko-senjskoj županiji na projektu Razvojnog centra Ličko-senjske županije, koji je
također prijavljen na Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu.
Odsjek za gospodarstvo i ruralni razvoj vodi bazu projekata Grada Gospića, u kojoj trenutno
ima 20-ak projekata u različitim fazama, od kojih je 6 projekata spremno za realizaciju.
Ustanova za razvoj Grada Senja

16. 16
Ustanova za razvoj Grada Senja nastala je iz bivše Razvojne agencije Senj koju je Grad Senj
osnovao 2006. godine. Ona je pak bila slijednik nekadašnjeg Centra za poduzetništvo Grada
Senja. Ustanova zapošljava četvero ljudi, a misija joj je osiguravanje stručne pomoći za razvoj
projekata Grada Senja i malih poduzetnika te u realizaciji projekata i privlačenja inozemnih i
domaćih investitora na područje Grad Senja.
Od 2007. godine do danas Ustanova je provela pet projekata su-financiranih iz EU sredstava
u ukupnoj vrijednosti od 3.068.104 EUR, od čega je doprinos EU-a bio 2.473.726,5 EUR.
Projekti su provođeni u okviru programa CARDS, CARDS – Local Partnership for Employment
– phase 2, IPA – Local Partnerships for Employment – phase 3, IPARD– mjera 301 te IPA IIIC.
Projekti su se odnosili na izgradnju vodovoda Krasno, stvaranje info punkta za poduzetnike i
nezaposlene, pokretanje savjetodavnog centra „Saznaj nešto novo i korisno“, izgradnju 1.
faze kanalizacije naselja Trbušnjak u Senju, te turističku valorizaciju kulturno-povijesnog
nasljeđa i javne infrastrukture parka Nehaj u Senju. Spomenutim projektima treba pridodati i
projekt Izgradnje sportsko rekreacijskog centra Tenis u Senju vrijedan oko 1,2 milijuna eura
kojem su odobrena sredstva na 3. pozivu Sheme za dodjelu bespovratnih sredstava za
poslovnu infrastrukturu (IPA IIIc).
Ustanova ima u pripremi još četiri projekta ukupne vrijednosti 117 mil. eura koje planira
kandidirati na neki od EU fondova. Jedan od njih je projekt - Centar planinskog turizma
Krasno, destinacija koja je temeljem Studije Ministarstva turizma prepoznata kao jedna od
20 lokacija u RH pogodnih za razvoj zimskog i planinskog turizma. Temeljem istog, ovaj
projekt uvršten je u projektni paket pod nazivom ViN – Velebitska inicijativa.
Grad Novalja
Odsjek za EU fondove Grada Novalje ima 3 djelatnika od čega su 2 novozaposlena. Do sada
je Odsjek proveo jedan projekt sufinanciran sredstvima EU-a pod nazivom „Vrtovi Lunjskih
maslina“.
Javna ustanova Pećinski park Grabovača
JU Pećinski park Grabovača jedini je pećinski park u Hrvatskoj, osnovala ga je Ličko-senjska
županija 2005. godine, a 2006. godine prenijela je osnivačka prava na Općinu Perušić.
Ustanova se financira dijelom iz proračuna Općine Perušić, a dijelom iz pružanja usluga
posjete špilji Samograd i edukativno-ekoloških radionica, škola u prirodi i terenske
nastave. Ustanova trenutno upravlja s tri od 8 špilja, koje su ujedno i geomorfološki
spomenici prirode od 1964. godine – špilja Samograd (najstarija turistička špilja u Hrvatskoj –
ove godine slavi 125 godina od otvorenja za turiste), Medina i Amidžina špilja, koje se
protežu na približno 600 ha. Početkom ove godine Ustanova je pokrenula inicijativu
proširenja granica parka sa 600 na 5500 ha te svrstavanja u kategoriju regionalnog parka. S
obzirom na provedena speleološka, geološka, geomorfološka, ornitološka i druga istraživanja
koja je Ustanova financirala vlastitim sredstvima, uspjelo se kroz stručnu podlogu dokazati da
postoje značajne vrijednosti područja koje se želi zaštiti, ali i razlozi njegove zaštite.
Park je prve posjetitelje imao 2009. godine,700 osoba, da bi 2013. godine imao 5000
posjetitelja te dobio javno priznanje Ličko-senjske županije za izniman doprinos održivom

17. 17
upravljanju prirodnim bogatstvima županije, razvoju turizma i obogaćivanju turističke
ponude na području županije.
Ustanova priprema projekt pod nazivom „GEC – geoznanstveni edukacijski centar” u
vrijednosti od 30 mil. HRK koji planira prijaviti na neki od fondova EU. Projekt se priprema i
provodit će se u suglasju s projektom SPARC koji Zadarska županija planira provoditi na
području pećinskog kompleksa Crnopac i Cerovačkih pećina na području Općine Gračac i
Grada Obrovca. Sadržaj Geoznanstvenog edukativnog centra raspoređen je na dvije lokacije,
Dom kulture gdje su predviđene multimedijska i konferencijska dvorana, TIC/suvenirnica i
uredi JU PP Grabovača, te napuštenu zgradu OŠ Studenci gdje se planira smjestiti Centar za
istraživanje krša s pratećim laboratorijima i smještajnim kapacitetima za polaznike škole u
prirodi (učenici i studenti). GEC (Geoznanstveni edukativni centar) je projekt prije svega
regionalnog karaktera, ali i dijelom nacionalnog, s obzirom da se radi o valorizaciji
znanstvenog turizma kroz ekološku edukaciju učenika i studenata, stanovništva i
turista/posjetitelja. Razvojnog je karaktera s obzirom da iz realizacije ovakvog projekta
proizlazi čitav niz manjih projekata koji direktno utječu na lokalni i regionalni razvoj, ali i
uspostavu prekograničkih gospodarskih i turističkih veza. Projekt GEC i projekt SPARC
uključeni su u projektni paket ViN.
Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda u Ličkom Lešću
Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda – Otočac je osnovan 2006.
godine u Otočcu. Osnivači Centra su Grad Otočac, Hrvatska gospodarska komora, Institut
Ruđer Bošković i Gacka d.o.o. Centar ima status samostalne udruge pravnih osoba.
Djelatnost Centra su:
 znanstveno i stručno istraživanje autohtonih vrsta riba i rakova krških voda posebice
njihova genskog profila te njihov mrijest
 uzgoj mlađi za poribljavanje krških voda
 izrada projekata i programa komercijalnog uzgoja autohtonih vrsta riba i rakova
krških voda
 stvaranje robnih marki
Centar je do sada proveo jedan projekt ukupne vrijednosti 630.222,85 EUR (75% EU, 25%
korisnik i partneri) financiran iz programa PHARE 2005. Projekt je uključivao aktivnosti
obnove zgrade Centra i bazeni za uzgoj riba i rakova, nabave opreme za Centar, znanstvena
istraživanja Gacke i njene autohtone potočne pastrve i dr. Nakon dovršetka prve faze, UNDP
je u partnerstvu s Gradom Otočcom proveo projekt nadogradnje objekta u cilju stvaranja
posjetiteljskog prezentacijskog centra. Centar ima 2.000 obilazaka godišnje.
Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi)
Lokalne akcijske grupe imaju značajnu ulogu u mobilizaciji lokalnog stanovništva i
informiranja o mogućnostima korištenja EU fondova, osobito onih za ruralni razvoj. Oni se
trenutno nalaze u početničkoj fazi, no u godinu do dvije prerasti će u mikro-razvojne agencije
s ciljem pomoći u razvoju projektnih ideja za ruralne poduzetnike, manje lokalne
samouprave i civilni sektor.
Na području županije djeluju tri lokalne akcijske grupe, to su:

18. 18
1. LAG Lika, najveći LAG koji okuplja 10 JLS-ova; gradove Gospić i Senj te 8 općina
uključujući Općinu Gračac koja se administrativno nalazi u Zadarskoj županiji, ali
povijesno i kulturološki pripada istočnom dijelu Like.
2. LAG Bura, u svojem sastavu prvenstveno obuhvaća JLS-ove s područja sjeverno-
zapadnog dijela Zadarske županije. S obzirom na povijesnu i kulturnu povezanost s
ostatkom Velebitskog podgorja, Općina Karlobag nalazi se u sastavu ovog LAG-a.
3. LAG Frankopan, većim se dijelom prostire jugo-zapadnim dijelom Karlovačke
županije, sjedište mu je u Ogulinu, a Grad Otočac se nakon lokalnih izbora u listopadu
2013. godine odlučio priključiti ovom LAG-u.
Sva tri LAG-a uspješno su se prijavila na natječaj Ministarstva poljoprivrede za provedbu
Mjere 202 IPARD programa i time ostvarili uvjete korištenja sredstava za informacijsku i
edukacijsku kampanju s ciljem informiranja građana o mogućnostima korištenja Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
U međuvremenu je LAG-u Bura zbog neaktivnosti, odnosno nekorištenja raspoloživih
sredstava, (koja su mu bila na raspolaganju od srpnja 2013. godine) raskinut ugovor s
Agencijom za plaćanje o financiranju njegovih aktivnosti, no nedavno je osnovana Agencija
za ruralni razvoj Zadarske županije koja je preuzela odgovornost za pokretanje projekata u
tom području, osobito u okviru ViN inicijative, što jamči da će se projekti nastaviti razvijati, a
u dogledno vrijeme i „reanimirati“ LAG koji je izuzetno važan za područje Velebitskog
podgorja.
4. STRATEŠKE SMJERNICE
Nezaobilazna činjenica je da je Ličko-senjska županija prostor sa značajnim prirodnim
vrijednostima i razvojnim mogućnostima. Osnovne pretpostavke za razvoj temeljen na tim
vrijednostima i mogućnostima su:
 daljnje jačanje kapaciteta JLS-a kao i javnih ustanova i županijskog zavoda zaduženih za
zaštitu prirode osobito u dijelu pripreme projekata, te jačanje njihove međusobne
suradnje uz uključivanje civilnog sektora osobito u projektima od strateške važnosti
 povezivanje sa susjednim županijama (Zadarskom i Primorsko-goranskom) jer
raspolažu resursima kojima zbog objektivnih okolnosti Ličko-senjska županija ne
raspolaže, a nije realno da će u srednjem roku s njima raspolagati (sveučilišta,
tehnološki parkovi i sl.)
 kontinuirani razvoj komunalne infrastrukture
 kontinuirani razvoj srednjoškolskog obrazovanja, odnosno kadrova sukladno strateškim
prioritetima
 okrupnjavanje projektnih ideja te priprema i provedba strateških projekata u okviru
snažne regionalne razvojne agencije
 raspoloživi stambeni fond u cilju osiguravanja jeftinog stanovanja za nove stanovnike u
području.
Kao temeljni preduvjet za razradu projektnih ideja i pripremu projektnih prijedloga jest
priprema tehničke dokumentacije i cijeli niz predradnji. Naime, postoji velik i značajan
vremenskih zaostatak u rješavanju vlasničkih odnosa (objekti, zemljišta), dorade odnosno

19. 19
usklađivanje prostornih planova te na koncu priprema tehničke dokumentacije. Upravo ta
činjenica je danas temeljni problem u pripremi projektnih prijedloga. Isto tako, s obzirom da
se radi o relativno kratkim rokovima (sljedeće 2-3 godine) pitanje je koliko će sredstava
Županija i JLS-ovi biti u mogućnosti odvojiti za njenu pripremu.
Slijedom gornje analize dolazimo do sljedećih preporuka za strateške smjerove razvoja Ličko-
senjske županije:
1. Turizam: odmorišni, ruralni, sport i avanturizam, planinarenje, znanstveni te ostali vidovi
modernog turizma (osviješteni putnici i transmoderni turisti)
Županija se u planiranju svog razvoja mora usredotočiti na dostupne prirodne resurse i
komparativne prednosti zemljopisnog položaja. Motor razvoja cijele Like su nacionalni
parkovi i parkovi prirode, i oni se, primjenjujući načela društvene odgovornosti, moraju
staviti u funkciju razvoja šire zajednice. Prema preporukama Europske komisije za odabir
prioriteta u skladu s načelima „smart specialization“, Ličko-senjska županija ima priliku
izgradnje regionalnog „branda“ temeljenog na kompleksu dostupnosti pitke vode, njene
kvalitetne zaštite, vode kao obnovljivog izvora energije i s time usko povezanog ruralnog
turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije.
Uz NP-ove i PP-ove, postoje lokalne institucije zadužene za očuvanje pojedinih lokaliteta i
vrijedne prirodne i kulturne baštine. Njihove aktivnosti (osobito putem partnerskih
projekata) treba povezati, kako zbog njihove održivosti tako i zbog boljeg marketinga koji će
pomoći u povećanju broja posjeta, a time i njihovog prihoda.
2. Sigurnost i zaštita
S obzirom na orijentaciju županije na turizam, ovo je vrlo važna tematika i potrebno je dalje
raditi na razvoju ovih aktivnosti. Objedinjena sigurnost i zaštita u županiji je za sada u samim
povojima, u okviru ovog projekta radilo se na uspostavi bolje suradnje Ličko-senjske sa
Zadarskom županijom kako bi se upoznali s primjerima dobre prakse.
3. Drvna industrija (prvenstveno za ogrijev)
S obzirom na raspoloživost drvne mase i njenu kvalitetu postoji potencijal za njenu preradu u
svrhu ogrijeva (piljeno drvo i peleti). Također, prostor za inovacije treba tražiti u sektoru
drvne industrije (jačanje klastera, povezivanje sa sektorima turizma, transporta, proizvodnje
alatnih strojeva, dizajna i marketinga).
U prilog razvoju drvne industrije ide i dobra cestovna povezanost i time dobra dostupnost
područja te niže cijene zemljišta do sada nisu iskorištene.
4. Brdsko-planinska poljoprivreda
Potrebno je jasno definirati njene mogućnosti i strateški joj pristupati, uz pravovremeno
informiranje o mogućnostima i modelima potpora. Za sada u županiji postoji niz turističkih
projekata koji se temelje na prirodnim resursima, no čini se da ne postoji dovoljno
razumijevanja o tome da je gotovo nemoguće razvijati održivi turizam bez korištenja lokalne
hrane.

20. 20
UNDP je u suradnji sa Ličko-senjskoj županijom 2009. godine angažirao Agronomski fakultet,
Zavod za voćarstvom za izradu studije pod nazivom „Agroekološka regionalizacija voćarske
proizvodnje na području Ličko-senjske županije“ kojom se jasno definiraju područja za uzgoj
pojedinih voćnih vrsta. Slična studija za razvoj povrćarske proizvodnje bila bi od značajne
koristi za sve poljoprivrednike i potencijalne investitore. Osim toga, svakako treba raditi na
osnaživanju postojećih udruga poljoprivrednih proizvođača (stočara, sirara i dr.), daljnjem
obrazovanju poljoprivrednih proizvođača te zaštiti autohtonih proizvoda posebno u cilju
zaštite stočarske proizvodnja (ovčarstvo, uzgoj kraja za mlijeko i meso te kozarstvo –
prvenstveno na krševitijem terenu s južne strane Velebita). Ono na čemu treba osobito raditi
je bolja informiranost poljoprivrednih proizvođača za što je osnovni preduvjet unaprjeđenje
korištenja interneta i elektronske pošte kako bi se ubrzala komunikacija i razmjena
informacija nužna za bolje korištenje raspoloživih financijskih sredstava, ali i razvoj znanja i
vještina nužnih u modernoj poljoprivredi.
5. Održivo korištenje vodnih resursa i odvodnja
Uvriježeno je mišljenje kako je voda temeljni resurs Ličko-senjske županije što ima svoje
uporište u činjenici da se mnogi vrijedni izvori i vodotoci upravo tu nalaze. No, za sada je
voda prilična obveza jer zahtijeva rigorozan odnos prema njenoj zaštiti, ali ne i izvor prihoda
za Ličko-senjsku županiju. Stoga bi bilo od iznimne važnosti da Lika bude prepoznata i
„nagrađena“ za svoju važnu ulogu u zaštiti voda, osobito putem podrške djelatnostima koje
će donijeti prihod putem održivog turizma i razvojem institucija koje radi na upoznavanju,
interpretaciji i održivom korištenju vodnih resursa.
6. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije
Najveći potencijal u razvoju obnovljivih izvora energije leži u korištenju drvne biomase za
potrebe grijanja. Domaćinstva se velikom većinom griju na ogrijevno drvo, dok se veći objekti
i javne institucije griju na loživo ulje. Zamjena energenta i prelazak na grijanje na sječku,
pelete ili brikete može donijeti značajne uštede, povećati energetsku neovisnost, smanjiti
utjecaj na okoliš i pokrenuti lokalno zapošljavanje u proizvodnji sirovine.
Potencijal za proizvodnju električne i toplinske energije u kogeneracijskim energanama na
biomasu nedovoljno je iskorišten, a najveću barijeru predstavlja nemogućnost dugoročne
opskrbe sirovinom (prvenstveno iz šuma pod upravom Hrvatskih šuma).
Postoji velik potencijal razvoja malih i mikro hidroelektrana, najviše u okviru obnove starih
mlinica koje su trenutno zapuštene.
7. Razvoj informacijsko-komunikacijskog sustava
S obzirom na sve gore spomenute djelatnosti neophodno je razvijati i poboljšavati
informacijsko-komunikacijski sustav u županiji kako bi se smanjio razvojni jaz, ubrzala
komunikacija unutar županije te prostora županije sa ostalim dijelovima zemlje i svijeta.
Također je potrebno senzibilizirati lokalne čelnike na poboljšanje internetskih veza i ulaganje
u slobodni pristup internetu u turističkim destinacijama korištenjem postojećih, raspoloživih
nacionalnih potpora.
5. INDIKATIVNA LISTA PROJEKATA

21. 21
Ovaj dio smjernica donosi listu pojedinačnih i/ili integriranih projektnih ideja („paketa“) za
koje projektni tim UNDP-a drži da mogu u relativno kratkom roku polučiti značajan razvojni
efekt za cijelu županiju. Međutim, potrebno je primijetiti da se projektni „paketi“ i projektne
ideje ne poklapaju u potpunosti s proklamiranim strateškim ciljevima Županije, kao ni s
preporukama UNDP-a o razvojnim prioritetima Županije. Upravo bi ove Smjernice trebale
dati uputu nosiocima projekata na području županije u kojem smjeru razvijati nove projekte.
Lista koja je u prilogu 2 ovim Smjernicama odražava trenutno stanje stvari, a ne u potpunosti
poželjnu situaciju u pogledu područja zahvata, općih i pojedinačnih ciljeva, ciljnih skupina i
razine pripremljenosti projekata.
S obzirom na situaciju u Ličko-senjskoj županiji i slabu prisutnost većih investitora, većina
uključenih projekata su manje vrijednosti. Stoga ih je projektni tim odlučio objediniti u
„projektne pakete“, cjeline u okviru kojih postoje poveznice i komplementarnost, sukladno
načelima cjelovitog razvoja određenog područja. Važno je naglasiti da bi bez ove intervencije
imali niz nepovezanih projektnih prijedloga često puta s istim aktivnostima i ciljevima.
Projektni paketi obuhvaćaju cijeli niz projektnih ideja koje su detaljno razrađene temeljem
standardnog projektnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta, a predstavljeni su
u nešto više detalja u zbirnoj tablici u prilogu 2 ovome dokumentu:
 Novi turistički proizvodi i destinacije:
a. „Gacka regija“ - Razvoj Gacke doline s naglaskom na održivo korištenje resursa
i turizam
b. „ViN (Velebitska inicijativa)“ – Velebit kao mjesto odmora, rekreacije, izvora
zdravlja i avanture
c. „Senjski turizam“ - Senj kao turistička destinacija bure i ptica grabljivica
 Zaštita i spašavanje u Ličko-senjskoj županiji
 Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije
Pojedinačne projektne ideje u sklopu ovih paketa su u različitim fazama pripreme (neke od
njih i dalje su samo na razini ideje, bez ikakvog konkretnog pomaka prema realizaciji). Samo
projektne ideje za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu bitno doprinijeti općem socio-
ekonomskom razvoju županije, a koje su ujedno i potencijalno prihvatljive za su-financiranje
iz nekog od Strukturnih i investicijskih fondova EU razrađene su i u formi standardnog
obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.
Projekti se većinom odnose na turističke aktivnosti prvenstveno zbog činjenice da je
područje Ličko-senjske županije izrazito bogato prirodnim ljepotama. Možemo reći da je to
za sada „sirov resurs“, ali koji s dugotrajnim aktivnostima u razvoju usluga i privlačenja
investitora može donijeti pozitivne pomake. Prva tri projektna paketa odnose se na turizam –
Velebitska inicijativa koja okuplja velik broj projekata od sjevera do juga Velebita i uključuje
dvije županije (Ličko-senjsku i Zadarsku), drugi se odnosi na razvoj Gacke doline s naglaskom
na turističku infrastrukturu, te treći koji na području Grada Senja. Ostali paketi odnose se na
razvoj sigurnosti i zaštite u županiji kao osnovnog preduvjeta za razvoj turizma posebno
avanturističkog, integrirani plan upravljanja vodom te energetsku učinkovitost i obnovljive
izvore energije.

22. 22
Osim navedenih projektnih paketa, u prilogu 2 nalaze se i sljedeće skupine projektnih ideja,
razvrstane prema kategorijama, a za koje nije potrebno raditi pred-studije izvedivosti i idejna
rješenja. Ovo je dijelom stoga što im je potrebna strogo „tehnička“ dokumentacija (poput
projekata vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavaja otpadnih voda), ili posjeduju veći dio
potrebne dokumentacije i spremni su za provedbu, ili još nisu dovoljno razvijeni kao ideje:
 Komunalna infrastruktura i promet
 Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
 Društvena infrastruktura
 Zaštita okoliša
 Razvoj poduzetništva i poduzetnička infrastruktura
 Pojedinačni projekti vezani uz razvoj turizma

23. 23
Prilog1: Usklađenost prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije sa Strateškim i programskim dokumentima
kohezijske politike EU:
STRATEŠKICILJ PRIORITETI MJERE USKLAĐENOSTS TEMATSKIM CILJEVIMA I MJERAMA ZAFINANCIRANJE
PREMA „COMMON STRATEGIC FRAMEWORK“ I PREPORUKE/SMJERNICE
UNDP TIMA
LSŽ-C1.
Stvaranje uvjeta
za uravnotežen
i održiv
gospodarski
razvoj zasnovan
na razvoju
malog
gospodarstva,
ekološki
prihvatljive
prerađivačke
industrije
LSŽ-C1-P1
Razvoj malogi srednjeg
poduzetništva
LSŽ-C1-P1-M1 Jačanje konkurentske
sposobnosti poduzetnikai poticanje
ulaganjau nove tehnologije
Tematski ciljevi:EFRR:1 i 3 (posredno4 i 5)
 Horizontalne potpore/garancijski/kreditni instrumenti za
prerađivačkuindustrijukrozsheme Ministarstvapoduzetništvai
obrta i Ministarstvagospodarstva–kroz ovaj projekt(radionice)
dati informacije oplaniranimmodelimapotpore (Instrumenti
„financijskoginženjeringa“!)i prikupitiinformacijeopotrebamai
tipovimapotencijalnihprijava
LSŽ-C1-P1-M2 Stvaranje preduvjetaza
ravnomjeranregionalni razvoj
Svi tematski ciljevi
LSŽ-C1-P1-M3 Podizanje kvalitete
poduzetničkeinfrastrukture
Tematski ciljevi:EFRR:2, 3 i 8
LSŽ-C1-P1-M4 Jačanje poduzetničke klime
u društvu
Tematski ciljevi:EFRR3 i 8
 PotporasudjelovanjupoduzetnikaizLSŽna specijaliziranim
sajmovima
 Razvoj savjetodavnihusluga
LSŽ-C1-P2
Razvoj turizma
LSŽ-C1-P2-M1 Diversifikacijaturističkih
proizvodai razvoj ruralnogturizma
Tematski ciljevi:EFRR:3
 Nužnorazviti integrirani program(integratedterritorial
investment) povezansnacionalnimi parkovimaprirode,
zaštićenimvodotokovima,itd. –KOORDINACIJASJAVNOM
NABAVOM– „zelena“i „društvenoodgovorna“javnanabava
 Edukacijaza poduzetnike ururalnomturizmu(smještaj,
ugostiteljstvo,specijalizirani vodiči,...)
LSŽ-C1-P2-M2 Postizanje tržišne
prepoznatljivosti i jačanje tradicijskih
obrta
Tematski ciljevi:EFRR:3, 6
 Horizontalne potpore/garancijski/kreditni instrumenti za
prerađivačkuindustrijukrozsheme Ministarstvapoduzetništvai
obrta i Ministarstvagospodarstva–kroz ovaj projekt(radionice)
dati informacije oplaniranimmodelimapotpore (Instrumenti
„financijskoginženjeringa“!)i prikupitiinformacijeopotrebamai
tipovimapotencijalnihprijava

24. 24
LSŽ-C1-P2-M3 Uspostaviti turističku
infrastrukturukojaće moći zadovoljiti
potrebe tržištaprivučenograzličitim
turističkimdoživljajimaprojektnog
područja
Tematski ciljevi:EFRR:6
 Ulaganjau komunalnuinfrastrukturuuturističkimsredištima
(vodovod,odvodnja,pročišćavanje,nabavkaelektričnihvozilaza
transportturistakroz zaštićenapodručja,...)
LSŽ-C1-P2-M4 Stvaranje poticajnog
okruženjazaturistički razvoj
Tematski ciljevi:EFRR:3, (posredno2)
 Marketingi razvoj web-alatai servisazaturizam
LSŽ-C1-P3
Razvoj ruralnog
područjai razvoj
poljoprivrede,ribarstvai
akvakulture
LSŽ-C1-P3-M1 Okrupnjavanje
poljoprivrednogzemljištai stavljanjeu
funkcijupoljoprivrednogzemljištau
državnomvlasništvu
Tematski ciljevi:EPFRR:3
-
LSŽ-C1-P3-M2 Razvoj i unapređenje
sustavanavodnjavanja
Tematski ciljevi:EPFRR:5,6
LSŽ-C1-P3-M3 Stvaranje preduvjetaza
razvoj marikulture uPodvelebitskom
kanalu
Tematski ciljevi:EFRR:3; EFRR: 8; EPFRR:3 (posredno8i 9)
LSŽ-C1-P3-M4 Potporasvimoblicima
udruživanjapoljoprivrednihproizvođačai
osnivanje Lokalnihakcijskihgrupa(LAG-
ova)
Tematski ciljevi:EFRR:9; EPFRR: 1, 5, 8, 9, 10
LSŽ-C1-P3-M5 Poticanje razvojaekološke
poljoprivrede (proizvodnje i prerade)
Tematski ciljevi:EPFRR:5,6, 8
LSŽ-C1-P3-M6 Stavljanje ufunkciju
gospodarskokorištenje šumauprivatnom
vlasništvu
Tematski ciljevi:EPFRR:3, 8, 9
LSŽ-C1-P4
Razvoj infrastrukture
kao osnove zarazvoj
gospodarstvai
unaprjeđenjekvalitete
života
stanovnika
LSŽ-C1-P4-M1 Razvoj i unapređenje
prometne infrastrukture i logistike
Tematski ciljevi:EFRR:7, (posredno9)
 Prometnainfrastrukturau svrhupovezivanjaruralnihi udaljenih
prostoražupanije savećimgradskimsredištima,usvrhu
ostvarivanjapravana socijalne usluge)
LSŽ-C1-P4-M2 Razvoj sustava
vodoopskrbe,odvodnjei pročišćavanja
otpadnihvoda
Tematski cilj:EFRR:5 i 6
 Moguće kaodio širegbrandiranjažupanijenatemeljudostupnosti
vode i potrebe za njenomzaštitomi održivimkorištenjem
LSŽ-C1-P4-M3 Razvoj i unapređenje
energetske infrastrukture
Tematski ciljevi:EFRR:4 i 5

25. 25
LSŽ-C2 Strateški
cilj 2: Razvoj
ljudskihresursa
LSŽ-C2-P1
Povećanje zaposlenosti
povećanjemulaganjau
ljudske resurse,
povećavanjemi
promicanjem
prilagodljivosti
gospodarskihsubjekatai
radnika
LSŽ-C2-P1-M1 Provođenje aktivnihmjera
na tržišturada kroz nacionalne i lokalne
inicijative
Tematski ciljevi:ESF:8 i 10
LSŽ-C2-P1-M2 Podrškarazvoju
poduzetništvai poboljšanje
konkurentnostimalogi srednjeg
poduzetništva
Tematski ciljevi:EFRR:1 i 3 .; ESF: 8
LSŽ-C2-P1-M3 Jačanje sustava
cjeloživotnogprofesionalnog
usmjeravanjai drugih mehanizama
potpore tržišturada
Tematski ciljevi:ESF 10
LSŽ-C2-P1-M4 Jačanje kapacitetaza
upravljanje razvojem
Tematski ciljevi:EFRR:11
LSŽ-C2-P2
Jačanje socijalne
uključenostiskupinau
nepovoljnompoložajui
osobas posebnim
potrebama
LSŽ-C2-P2-M1 Pružanje podrške kod
pristupaobrazovanjui zapošljavanju
skupinamasaposebnimpotrebama
Tematski ciljevi:EFRR:9
 Rekonstrukcijenajavnoj infrastrukturi kakobi se poboljšao
pristup;razvoj e-aplikacijai nabavkapotrebne opreme zaosobe s
posebnimpotrebama
LSŽ-C2-P2-M2 Podrškarazvojusocijalnih
usluga
Tematski ciljevi:EFRR:2; ESF: 9
LSŽ-C2-P3
Jačanje sektora
obrazovanja
LSŽ-C2-P3-M1 Poboljšanje ljudskog
kapitalauobrazovanjui u istraživanjui
razvoju
Tematski ciljevi:EFRR:1; ESF: 10
LSŽ-C2-P3-M2 Jačanje sposobnosti
organizacijacivilnogadruštva
Tematski ciljevi:ESF:9, 10 i 11
LSŽ-C3 Strateški
cilj 3: Održivo
upravljanje
prirodnim
resursimai
zaštitaokolišas
naglaskom
na racionalno
gospodarenje
prostoromi
LSŽ-C3-P1Gospodarenje
otpadom
LSŽ-C3-P1-M1 Unaprjeđenje sustava
prikupljanjai pohrane otpadana
područjuLSŽ
Tematski ciljevi:EFRR,KF:6
 Integriranoupravljanje otpadom?Planovi?Nacionalnastrategija?
LSŽ-C3-P1-M2 Uspostavasustavastalnog
nadzoranad postupcimagospodarenja
otpadomna područjuLSŽ
Tematski ciljevi:EFRR,KF:6
LSŽ-C3-P1-M3 Osvještavanje stanovništva
i gospodarskihsubjekataovažnosti
uporabe,razvrstavanjai odvojenog
prikupljanjaotpada
Tematski ciljevi:EFRR,KF:6

26. 26
korištenje
obnovljivih
izvoraenergije
LSŽ-C3-P2
Zaštitaod elementarnih
nepogoda
LSŽ-C3-P2-M1 Unaprjeđenjasustava
zaštite i spašavanjaljudi i imovine
Tematski ciljevi:EFRR:5
LSŽ-C3-P2-M2 Unaprjeđenje suradnje
svihnadležnimorganizacijauzaštiti od
elementarnihnepogoda
Tematski ciljevi:EFRR:5
LSŽ-C3-P3
Zaštitavoda,mora,
zraka i tla
LSŽ-C3-P3-M1 Sustavnopraćenje kakvoće
mora, nadzemnihi podzemnihvoda,
zraka i tlana područjuLičko-senjske
županije
Tematski ciljevi:EFRR:5 i 6
LSŽ-C3-P3-M2 Uspostavaučinkovitog
sustavasprečavanjai nadzora
onečišćenjai stvaranje sustava
kontrole koji će osigurati pridržavanje
normi i propisaneophodnihzaočuvanje
kvalitete zraka,vode,morai tla
Tematski ciljevi:EFRR:4, 5, 6
LSŽ-C3-P3-M3 Racionalnogospodarenje
prostoromi uvođenje sustavaekološke i
ekonomske valorizacije prostora
Tematski ciljevi:EFRR:5
LSŽ-C3-P4
Razvoj i promicanje
korištenjaobnovljivih
izvoraenergije i
energetske efikasnosti
LSŽ-C3-P4-M1 Poticanje ispravnog
odabiraenergenata,sirovina,procesa,
transportnihi prometnihsredstavai
primjenasuvremenihmetodakakobi se
smanjioutjecaj nazrak tloi vode
Tematski ciljevi:EFRR:4
 Energetskarekonstrukcijazgrada
LSŽ-C3-P4-M2 Stvaranje preduvjetaza
učinkovitokorištenje sunčeve energije,
energije vjetra,hidroenergije i energijeiz
bio-mase napodručjuLičko-senjske
županije
Tematski ciljevi:5i 6
 Horizontalne potpore ulaganjuuobnovljiveizvoreenergije(vjetar,
voda– stavljanje ufunkcijutradicionalnihmlinica!,sunce –
Udbina!,biomasa– koordinacijasdrvnimklasterom)i energetsku
učinkovitost
LSŽ-C3-P4-M3 Kontinuiranradna
osvještavanjustanovništvaovažnosti
korištenjaobnovljivihizvoraenergije
Tematski ciljevi:EFRR:5 i 6
Horizontalne
mjere
LSŽ-HM-1 Razminiranje
LSŽ-HM-2 Teritorijalnasuradnja