2. Republika Srbija Autonomna Pokrajina Vojvodina Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo Prognozno izveštajna služba Vojvodine Organizator i finansijer uspostavljanja sistema Prognozno izveštajne službe je Pokrajinski Sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo
3. Republika Srbija Autonomna Pokrajina Vojvodina Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo Prognozno izveštajna služba Vojvodine Uvažavanje i razumevanje poljoprivrede i njenih potreba od strane g dina Daniela Petrovića dovelo je do definisanja i realizacije ovog projekta
4. POTREBA USPOSTAVLJANJA SISTEMA PROGNOZNO IZVEŠTAJNE SLUŽBE Praćenje pojave i kretanja štetnih organizama u sistemu Inventarizacija prisustva i intenziteta štetnih organizama Identifikacija u prostoru i vremenu Mere borbe u skladu sa biologijom ekologijom integralni pristup Opravdane mere borbe Odlaganje pojave rezistentnosti Ostvarenje uslova za dobijanje dobrog proizvoda( sa aspekta toksikologije i parametara kvaliteta) Osnova za ispunjenje zahteva ( standarda) razvijenih zemalja –metode Lakši izvoz Uspostavimo sistem koji će biti prepoznatljiv i uvažen
14. ODGOVORNA LICA ZA FUNKCIONISANJE SISTEMA PIS –a Pokrajinski Sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo dipl.ing Juklica Simić Pokrajinskicentar - drDragicaJanković - dipl.ing Svetlana Jovičić Stručniodbor
56. OPREMA ZA PRAĆENJE I PROGNOZIRANJE 45 novih mini meteoroloških stanica; softveri za praćenje prouzrokovača obolenja i štetočina; 23 svetlosne lovne lampe; 14 GPS uređaja; feromonske i lepljive klopke;
83. Kontrola ove štetočine podrazumeva primenu insekticida sve do berbe(veliki broj tretmana,kalendarsko prskanje,prskanje po fenofazama biljke... pitanje primene insekticida u pravo vreme, pitanje izbora insekticida, cilj bezbedan proizvod)
84. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac - Monitoring jabukovog smotavca : feromonske klopke, vizuelni pregledi, kartonski lovni pojasevi, podaci sa meteorološke stanice
88. Šta je fenološki model? Fenološki model predviđa vreme događaja u razvoju organizma.
89.
90. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac Iznos toplote potreban za kompletiranje razvoja nekog organizma NE VARIRA – kombinacija temperature ( između pragova razvoja) i vremena će UVEK BITI ISTA. Fenološko vreme se često izražava i približno iskazuje u jedinicama zvanim degree –days (0D)
91. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac Razvojni pragovi Gornji i donji pragovi razvoja su determinisani za svaki organizam pažljivo u kontrolisanim laboratorijskim i poljskim experimentima. Na primer, donji prag razvoja za Carpocapsa pomonella je 100C a gornji prag je 31,1 0C
92. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac Pragovi razvoja variraju za različite organizme. Donji prag razvoja je temperatura ispod koje razvoj organizma prestaje.Donji prag razvoja je determinisan fiziologijom organizama. To se koristi u izračunavanju degree days.
93. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac Gornji prag razvoja je temperatura iznad koje faze rasta u razvoju nekog organizma počinju da opadaju ili se zaustavljaju .
94. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac Ukupan iznos toplote potreban , između donjeg i gornjeg praga, za organizam da se razvije od jedne tačke do druge, u njegovom životnom ciklusu, je izračunat u jedinicama zvanim degree days
96. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac Pragovi razvoja: Donji: 500F ( 100C) Gornji: 880F ( 31,1 0C) Degree day akumulacija za svaku fazu razvoja Biofix:kada je u klopci ulov imaga u 2 zaredom noći i kada su temperature u sumrak iznad 16,7 stepeni celisusa.
114. Carpocapsa pomonella jabukov smotavac BIOLOŠKI DOGAĐAJI ( key events) Predviđanje ovog ključnog događaja u fenologiji jabukovog smotavca je razvijeno validovano i prihvaćeno Predviđanje ovih ključnih događaja i dalje nedovoljno pouzdano
115. ELATERIDAE- žičari Monitoring žičara u 2010 godini je sproveden u saradnji sa dr Duškom Stefanovićem iz kompanije Syngenta
117. LORENZO FURLAN Dipartimento di Agronomia Ambietale e Produzioni Vegetali-Entomologia, Universita di Padova, Agripolis, Legnaro, Padova “ Mnogi faktori, uključujući teškoće u uzorkovanju larvalne populacije i slabog znanja o ciklusu i biologiji Agriotes spp, doprinose stvaranju problema u suzbijanju ovih štetnih vrsta. Zbog ovih razloga u mnogim slučajevima kontrolne mere se sprovode bez poštovanja osnovnih IPM kriterijuma , a time prouzrokuju neracionalnu primenu insekticida u zemljištu”
118. OPREMA i METOD - ELATERIDAE Feromoni : Csalomon za svaku pojedinačnu vrstu Šema postavljanja klopki četvorougao na udaljenosti od 50 metara na parcele sa kukuruzom ili lucerkom u zaklonu od vetra , oko svake klopke očistiti prostor od vegetacije bar 1 m kvadratni Vreme postavljanja od aprila do sredine jula Inspekcija klopki 1 nedeljno pražnjenje brojanje i evidentiranje Zamena feromona posle 2 , 3 nedelje Feromonska klopka privlači jedinke sa oko 1,5 km udaljenosti Tip klopke: FURLAN
154. OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010. 21.07.2010. 1 % biljaka sa jajnim leglima, sveža bela jajna legla na naličju lista kukuruza šećerca 23.07.2010. 1% biljaka sa jajnim leglima, sveža bela jaja na naličju
155. OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010. 27.07.2010. jajna legla jasno menjaju boju 29.07.2010. nisu nađena nova jajna legla
164. OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac Crna boja jajnih legala ukazuje na pojavu parazitiranja Promena boje jajnih legala u normalnom biološkom razvoju
168. HELICOVERA ARMIGERA – pamukova sovica Jedna od najštetnijih vrsta na svetu Hrani se na 180 različitih biljnih vrsta( 45 familija) Više generacija godišnje Migratorna vrsta Pik polaganja jaja poklapa se sa početkom ili tokom cvetanja biljaka domaćina Štete čine larve hraneći se delovima cveta i ploda
169.
170. HELICOVERA ARMIGERA – pamukova sovica Upoznavanje, razrada i definisanje fenološkog modela Donji prag razvoja 13,8 0 C Gornji prag razvoja 36 0 C
174. ZADACI Razvijanje i razumevanje fenološkog modela Biološka istraživanja ( štetni organizmi i bolesti) Uključivanje meteoroloških predviđanja Izrada modela GIS OGLEDI – sistemi zaštite useva po principima fenološkog modela
175. KORISNICI SISTEMA Poljoprivredni proizvođači Savetodavna služba Kolege agronomi Kompanije Poljoprivredne apoteke I druge institucije...