 Stil Luja XVI je čudna mešavina rokoko stila, kakav
je bio u prethodnom periodu, i engleskog uticaja,
koji donosi nove, strožije oblike. Dok se pod Lujem
XV upotrebljavaju tkanine mirnih boja, bez
kontrasta i upadljivih dezena, nov period nosi
prugaste i tufnaste svilene tkanine, jakih
kontrasta, ali jednostavnih formi. Često se nose i
potpuno bela odela sa čipkanim ukrasima. U
svakom slučaju, vidno je pojednostavljivanje
kostima, koje je posledica ekonomskog
osiromašenja plemstva, Rusoovog učenja o
povratku prirodi, jednostavnih toaleta Marije
Antoanete i, konačno, anglomanije (engleskog
uticaja).
 Promene u muškom
kostimu nisu bile velike i
uglavnom se odnose na
detalje. Abi sada ima uže
peševe i uska zarukavlja.
Frak ima ukošene peševe i
nisko posuvraćenu kragnu.
Često su reveri jednobojni i
jasnih tonova, a jakna
dezenirana, obično sa
širokim prugama. Uz frak
se nosi mač.
 Redengot ima tri
stepenaste kragne i
revere odvojene od jake.
Nosi se u engleskom
stilu, uz kožne čakšire i
visoke čizme. Prsnik je
sada kratak i drugačije
je boje od kaputa uz koji
se nosi. U kući se
umesto ovih odela nose
udobne kućne haljine.
Čakšire su i dalje uske,
sa kopčanjem u visini
kolena.
Obuća je najčešće crna, i dalje sa
crvenim potpeticama na dvoru i
skoro obavezno se nosi uz bele
svilene čarape, koje sa strane
imaju izvezen ili utkan vretenasti
ornament.
Detalji koji dopunjavaju mušku
odeću su: rukavice, mufovi (zimi),
štap za šetnju i i džepni satovi.
 Muška frizura je i dalje
perika: svetla,
napuderisana, jednostavno
začešljana, sa dve ili tri
rolne iznad ušiju i repom
uvezanim mašnom na
leđima. Ova moda se
postepeno gubi krajem
perioda. U modi su različiti
šeširi, ali prednjači trikorn,
samo što on sada ima duži
prednji rog, dok su bočni
kraći. Pojavio se i cilindar,
kao deo odeće za jahanje.
Nije bilo
neobično videti
našminkanog
muškarca.
Koristili su i
belilo za lice i
ruž za obraze i
usta.
 Za razliku od muškog
kostima, ženski kostim je
pretrpeo bitne promene.
Presudan je bio
uticaj engleskog klasično
g stila, koji je doneo
jednostavnost forme i
oslobodio žensko telo od
krutih ukrasa, tako da se
kotarice i šlepovi nose
samo u svečanim
prilikama, dok je češće
nošenje turnira.
 Suknja se skraćuje do
gležnjeva i često ima
horizontalne ukrase
u vidu frizova,
visokih volana ili
plisiranih umetaka.
Sve se češće nosi
velika marama
ogrnuta oko ramena
(fichu). U kući se
preko suknje opasuje
duga kecelja.
U svakodnevnoj upotrebi
je niz različitih tipova
haljina: “engleska”
haljina (Robe A la
Anglaise), “francuska”
haljina (Robe a la
Francaise), haljina
uvučena u džepove,
razne vrste poloneza,
redengot haljina, da
pomenemo samo
nekolicinu
Engleska
haljina
ukrojena
na leđima,
tako da
prianja uz
telo,
Francusk
a pada od
ramena u
vato
naborima
 Haljina
uvučena u
džepove je
omiljena
među
građankama
i kod nje se
delovi gornje
suknje uvlače
u proreze sa
strane
Poloneza se
javlja u raznim
varijantama za
koje je zajedničko
da sa strane
imaju gajtane
kojima se gornja
suknja podiže,
formirajući tzv.
krila i rep
 Engleski uticaj ogleda se
u redengot haljini, koja je
spreda ili potpuno
otvorena ili zakopčana do
struka velikom metalnom
dugmadi. Nosi se uz
ogromne šešire od
dabrovine ili slame.
Forma redengota se
pojavljuje i u kraćem
obliku, nalik na kaputić
do struka. Važni ukrasi
uz ovu haljinu su džepni
časovnik i kravata.
 Nakit i modni
detalji su omiljeni.
 Žene nose
raznobojne svilene
čarape. Obuća je
različitih formi.
Papuče, sandale i
cipele, sa
potpeticama ili bez
njih, izrađene su od
fine tkanine ili kože.
 Frizura se menja nekoliko puta u
toku prioda. U početku je vrlo
jednostavna i podseća na nehajnu
punđu od uvojaka, pridrženih na
temenu češljem. Kasnije se javlja
težnja za visokim frizurama.. Uz
puno umetaka, pufova i raznih
drugih ukrasa, na glavi su se
ponekad nosile i čitave pastoralne
scene, korpe pune voća i cveća ili
makete jedrenjaka. Ove
komplikovane frizure su se pravile
jednom nedeljno, a žene su morale
da spavaju skoro sedeći.
 Uz ovakve visoke frizure u kući se nose dormeze, a za
izlazak šeširi nagnuti nad čelo. Uz niske frizure se
nose veliki šeširi od dabrovine ili filca, bogato
ukrašeni perjem
 Šminka se i dalje puno koristi. Puderiše se sve: lice,
telo, frizura.
 Od detalja su i dalje u
upotrebi lepeze i
suncobrani, zimi mufovi.
Karakterističan detalj
ovog perioda su štapići za
češanje (zbog
predimenzioniranih
frizura i mnoštva
umetaka,
žene jednostavno nisu
mogle da počešu glavu).
Ovi štapići su u nekim
slučajevima bili prava
mala umetnička dela od
slonovače, drveta
ukrašenog sedefom ili,
čak, zlata.
Aleksandra Ilić i Emilija Stojković, IIt

Luj XVI prezentacija

  • 3.
     Stil LujaXVI je čudna mešavina rokoko stila, kakav je bio u prethodnom periodu, i engleskog uticaja, koji donosi nove, strožije oblike. Dok se pod Lujem XV upotrebljavaju tkanine mirnih boja, bez kontrasta i upadljivih dezena, nov period nosi prugaste i tufnaste svilene tkanine, jakih kontrasta, ali jednostavnih formi. Često se nose i potpuno bela odela sa čipkanim ukrasima. U svakom slučaju, vidno je pojednostavljivanje kostima, koje je posledica ekonomskog osiromašenja plemstva, Rusoovog učenja o povratku prirodi, jednostavnih toaleta Marije Antoanete i, konačno, anglomanije (engleskog uticaja).
  • 4.
     Promene umuškom kostimu nisu bile velike i uglavnom se odnose na detalje. Abi sada ima uže peševe i uska zarukavlja. Frak ima ukošene peševe i nisko posuvraćenu kragnu. Često su reveri jednobojni i jasnih tonova, a jakna dezenirana, obično sa širokim prugama. Uz frak se nosi mač.
  • 5.
     Redengot imatri stepenaste kragne i revere odvojene od jake. Nosi se u engleskom stilu, uz kožne čakšire i visoke čizme. Prsnik je sada kratak i drugačije je boje od kaputa uz koji se nosi. U kući se umesto ovih odela nose udobne kućne haljine. Čakšire su i dalje uske, sa kopčanjem u visini kolena.
  • 6.
    Obuća je najčešćecrna, i dalje sa crvenim potpeticama na dvoru i skoro obavezno se nosi uz bele svilene čarape, koje sa strane imaju izvezen ili utkan vretenasti ornament. Detalji koji dopunjavaju mušku odeću su: rukavice, mufovi (zimi), štap za šetnju i i džepni satovi.
  • 7.
     Muška frizuraje i dalje perika: svetla, napuderisana, jednostavno začešljana, sa dve ili tri rolne iznad ušiju i repom uvezanim mašnom na leđima. Ova moda se postepeno gubi krajem perioda. U modi su različiti šeširi, ali prednjači trikorn, samo što on sada ima duži prednji rog, dok su bočni kraći. Pojavio se i cilindar, kao deo odeće za jahanje.
  • 8.
    Nije bilo neobično videti našminkanog muškarca. Koristilisu i belilo za lice i ruž za obraze i usta.
  • 9.
     Za razlikuod muškog kostima, ženski kostim je pretrpeo bitne promene. Presudan je bio uticaj engleskog klasično g stila, koji je doneo jednostavnost forme i oslobodio žensko telo od krutih ukrasa, tako da se kotarice i šlepovi nose samo u svečanim prilikama, dok je češće nošenje turnira.
  • 10.
     Suknja seskraćuje do gležnjeva i često ima horizontalne ukrase u vidu frizova, visokih volana ili plisiranih umetaka. Sve se češće nosi velika marama ogrnuta oko ramena (fichu). U kući se preko suknje opasuje duga kecelja. U svakodnevnoj upotrebi je niz različitih tipova haljina: “engleska” haljina (Robe A la Anglaise), “francuska” haljina (Robe a la Francaise), haljina uvučena u džepove, razne vrste poloneza, redengot haljina, da pomenemo samo nekolicinu
  • 11.
  • 12.
  • 13.
     Haljina uvučena u džepoveje omiljena među građankama i kod nje se delovi gornje suknje uvlače u proreze sa strane
  • 14.
    Poloneza se javlja uraznim varijantama za koje je zajedničko da sa strane imaju gajtane kojima se gornja suknja podiže, formirajući tzv. krila i rep
  • 15.
     Engleski uticajogleda se u redengot haljini, koja je spreda ili potpuno otvorena ili zakopčana do struka velikom metalnom dugmadi. Nosi se uz ogromne šešire od dabrovine ili slame. Forma redengota se pojavljuje i u kraćem obliku, nalik na kaputić do struka. Važni ukrasi uz ovu haljinu su džepni časovnik i kravata.
  • 17.
     Nakit imodni detalji su omiljeni.  Žene nose raznobojne svilene čarape. Obuća je različitih formi. Papuče, sandale i cipele, sa potpeticama ili bez njih, izrađene su od fine tkanine ili kože.
  • 18.
     Frizura semenja nekoliko puta u toku prioda. U početku je vrlo jednostavna i podseća na nehajnu punđu od uvojaka, pridrženih na temenu češljem. Kasnije se javlja težnja za visokim frizurama.. Uz puno umetaka, pufova i raznih drugih ukrasa, na glavi su se ponekad nosile i čitave pastoralne scene, korpe pune voća i cveća ili makete jedrenjaka. Ove komplikovane frizure su se pravile jednom nedeljno, a žene su morale da spavaju skoro sedeći.
  • 20.
     Uz ovakvevisoke frizure u kući se nose dormeze, a za izlazak šeširi nagnuti nad čelo. Uz niske frizure se nose veliki šeširi od dabrovine ili filca, bogato ukrašeni perjem  Šminka se i dalje puno koristi. Puderiše se sve: lice, telo, frizura.
  • 21.
     Od detaljasu i dalje u upotrebi lepeze i suncobrani, zimi mufovi. Karakterističan detalj ovog perioda su štapići za češanje (zbog predimenzioniranih frizura i mnoštva umetaka, žene jednostavno nisu mogle da počešu glavu). Ovi štapići su u nekim slučajevima bili prava mala umetnička dela od slonovače, drveta ukrašenog sedefom ili, čak, zlata.
  • 23.
    Aleksandra Ilić iEmilija Stojković, IIt