Geometrijski motivi se
javljaju kao prvi
dekorativni motivi još u
praistorijskom periodu.
U početku se njima
dekorisala grnčarija, a
kasnije i odeća i nakit.
Ovi motivi često nose i
određeno simboličko
značenje.
Korišćenje geometrijskih ornamenata će
se nastaviti kroz istoriju.
Njihov izgled i kolorit će se menjati u
skladu sa trenutno preovlađujućim stilom,
a zanimljivo je da se gotovo identični
motivi pojavljuju u svim vrstama
dekorativnih umetnosti.

Egipat
Grčka
Vizantija

Rusija
Geometrijski motivi se sreću u svim kulturama
i svim krajevima sveta.

Afrika
Maorski tekstil

Japanski motivi
Peruanski tekstil

Indijanske torbe i obuća
U dizajniranju tekstila geometrija često biva
“nevidljiva”: ona je u načinu postavljanja i ponavljanja
osnovnih motiva koji, pri tom, ne moraju biti
geometrijski.
U evropskom tekstilu će geometrija ostati uglavnom
ovako “nevidljiva” u periodu od XVI do XX veka.
“Bahram Gur i indijska princeza” -persijska
ilustracija iz XVI veka (detalj)
Šema po kojoj se ponavljaju motivi prikazani na
detalju ilustracije.
Šeme ponavljanja motiva pomoću simetrije:
Procvat geometrijskih
motiva u umetnosti javlja
se posle Prvog svetskog
rata, sa umetničkim
pravcima kubizma,
suprematizma i orfizma.
U tekstilu i dekorativnim
umetnostima je sklonost
prema geometrizaciji
posebno uočljiva u
radovima pripadnika škole
Bauhaus.
Od tada, pa do danas, ovi
motivi su u manjoj ili većoj
meri prisutni u dizajnu
tekstila.

Gunta Štolcl, nacrti za
tkanine.
Geometrija je nezaobilazna i u izradi pačvorka,
ali i takozvanih “žabica”.
I u odevanju se geometrija javlja na više načina:
- Površinska – korišćenjem tkanina sa geometrijskim motivima ili spajanjem komada
tkanina različitih boja (ili tekstura) geometrijskih oblika;
- Unutrašnja – sadržana je u konstrukciji kroja;
- 3D – postiže se krojem, a ogleda se u formi odeće.
Ovi načini se mogu pratiti kroz istoriju. Geometrija je uvek prisutna, manje ili više
uočljiva.
I u odevanju geometrija postaje uočljivija tokom XX veka.
Sonja Delone, slikarka i dizajneka tekstila i
odeće, najbolji je primer za primenu
geometrije u dezenu i formi u periodu između
dva svetska rata.
Pedesetih godina geometrija je zastupljenija u formi odeće, nego u dezenu.
Geometrija u modi ponovo dolazi u prvi plan tokom ‘60-ih i početkom ‘70-ih godina XX
veka. Karden, Kurež i Garnrajh stvaraju odeću inspirisanu svemirom i svemirskim
letovima, Sen Loran radi kolekciju inspirisanu Mondrijanovim slikama, a Puči stvara
svoje tkanine i odeću psihodeličnih boja i dezena.
U poslednjim decenijama japanski modni dizajneri prednjače u korišćenju geometrije,
uvodeći potpuno novi pristup u dizajnu odeće, služeći se često principima tradicionalne
origami tehnike.
Isej Mijake je 2010. pokrenuo
svoju kolekciju “132 5”
inspirisanu origamijem.
Zanimljivo je da su odevni
premeti prvo dizajnirani
korišćenjem softverskog
programa, čiji je autor Džun
Mitani, savremeni guru
origamija. Naziv kolekcije je
simboličan: “1” se odnosi na
jedan komad tkanine od koga
se pravi svaki odevni predmet,
“3” ukazuje na
trodimenzionalni oblik, “2”
označava da se može složiti u
dvodimenzionalni objekt,
prazan prostor između brojeva
2 i 5 simboliše vreme koje
protekne od slaganja forme,
do trenuta kada je neko
obuče, a “5” označava koncept
višestrukih permutacija.
Ičiro Suzuki je japanski kreator mlađe generacije,
čije su kolekcije muške odeće takođe inspirisane
geometrijom.
Ni evropski dizajneri ne zaostaju u ovom novom pristupu geometriji u odevanju.

Geret Pju
Sruli Reht
Aleksandra Veršuren

Iris Van Herpen
Ali i pored sve češćeg bavljenja trodimenzionalnim formama, nije zaboravljena ni
površinska geometrija:
Aleksander Vang

Geret Pju
Marina Skrinjik Ćorić
april, 2013.

Geometrija i moda

  • 2.
    Geometrijski motivi se javljajukao prvi dekorativni motivi još u praistorijskom periodu. U početku se njima dekorisala grnčarija, a kasnije i odeća i nakit. Ovi motivi često nose i određeno simboličko značenje.
  • 3.
    Korišćenje geometrijskih ornamenataće se nastaviti kroz istoriju. Njihov izgled i kolorit će se menjati u skladu sa trenutno preovlađujućim stilom, a zanimljivo je da se gotovo identični motivi pojavljuju u svim vrstama dekorativnih umetnosti. Egipat Grčka
  • 4.
  • 5.
    Geometrijski motivi sesreću u svim kulturama i svim krajevima sveta. Afrika
  • 6.
  • 7.
  • 8.
    U dizajniranju tekstilageometrija često biva “nevidljiva”: ona je u načinu postavljanja i ponavljanja osnovnih motiva koji, pri tom, ne moraju biti geometrijski. U evropskom tekstilu će geometrija ostati uglavnom ovako “nevidljiva” u periodu od XVI do XX veka. “Bahram Gur i indijska princeza” -persijska ilustracija iz XVI veka (detalj) Šema po kojoj se ponavljaju motivi prikazani na detalju ilustracije.
  • 9.
    Šeme ponavljanja motivapomoću simetrije:
  • 10.
    Procvat geometrijskih motiva uumetnosti javlja se posle Prvog svetskog rata, sa umetničkim pravcima kubizma, suprematizma i orfizma. U tekstilu i dekorativnim umetnostima je sklonost prema geometrizaciji posebno uočljiva u radovima pripadnika škole Bauhaus. Od tada, pa do danas, ovi motivi su u manjoj ili većoj meri prisutni u dizajnu tekstila. Gunta Štolcl, nacrti za tkanine.
  • 13.
    Geometrija je nezaobilaznai u izradi pačvorka, ali i takozvanih “žabica”.
  • 14.
    I u odevanjuse geometrija javlja na više načina: - Površinska – korišćenjem tkanina sa geometrijskim motivima ili spajanjem komada tkanina različitih boja (ili tekstura) geometrijskih oblika; - Unutrašnja – sadržana je u konstrukciji kroja; - 3D – postiže se krojem, a ogleda se u formi odeće.
  • 15.
    Ovi načini semogu pratiti kroz istoriju. Geometrija je uvek prisutna, manje ili više uočljiva.
  • 16.
    I u odevanjugeometrija postaje uočljivija tokom XX veka.
  • 17.
    Sonja Delone, slikarkai dizajneka tekstila i odeće, najbolji je primer za primenu geometrije u dezenu i formi u periodu između dva svetska rata.
  • 21.
    Pedesetih godina geometrijaje zastupljenija u formi odeće, nego u dezenu.
  • 22.
    Geometrija u modiponovo dolazi u prvi plan tokom ‘60-ih i početkom ‘70-ih godina XX veka. Karden, Kurež i Garnrajh stvaraju odeću inspirisanu svemirom i svemirskim letovima, Sen Loran radi kolekciju inspirisanu Mondrijanovim slikama, a Puči stvara svoje tkanine i odeću psihodeličnih boja i dezena.
  • 25.
    U poslednjim decenijamajapanski modni dizajneri prednjače u korišćenju geometrije, uvodeći potpuno novi pristup u dizajnu odeće, služeći se često principima tradicionalne origami tehnike.
  • 27.
    Isej Mijake je2010. pokrenuo svoju kolekciju “132 5” inspirisanu origamijem. Zanimljivo je da su odevni premeti prvo dizajnirani korišćenjem softverskog programa, čiji je autor Džun Mitani, savremeni guru origamija. Naziv kolekcije je simboličan: “1” se odnosi na jedan komad tkanine od koga se pravi svaki odevni predmet, “3” ukazuje na trodimenzionalni oblik, “2” označava da se može složiti u dvodimenzionalni objekt, prazan prostor između brojeva 2 i 5 simboliše vreme koje protekne od slaganja forme, do trenuta kada je neko obuče, a “5” označava koncept višestrukih permutacija.
  • 31.
    Ičiro Suzuki jejapanski kreator mlađe generacije, čije su kolekcije muške odeće takođe inspirisane geometrijom.
  • 34.
    Ni evropski dizajnerine zaostaju u ovom novom pristupu geometriji u odevanju. Geret Pju
  • 35.
  • 36.
  • 37.
    Ali i poredsve češćeg bavljenja trodimenzionalnim formama, nije zaboravljena ni površinska geometrija:
  • 40.
  • 41.