Ekologija 
Kristina Cvetković 83 
Mentor: Valentina Rutović 
OŠ „20. oktobar“ Sivac
 Ekologija je nauka o životnoj sredini. 
Ekologija je naučna disciplina koja proučava 
raspored i rasprostranjenost živih 
organizama i biološke interakcije između 
organizama i njihovog okruženja.
Biosfera i bioraznovrsnost 
Savremeni ekolozi smatraju da se ekološka 
problematika može proučavati na više 
nivoa: populacijskom nivou (jedinke iste vrste), na 
nivou biocenoze (zajednice živih vrsta), na 
nivou ekosistema i na nivou biosfere.
Grane ekologije 
 Bihevioristička ekologija 
 Populacijska ekologija 
 Ekologija životne sredine 
 Ekologija predela 
 Ekologija ekosistema 
 Opšta ekologija
 Biocenoza, ili zajednica, je grupa životinjskih 
ili biljnih jedinki ili mikroorganizama. 
 Biotički ekološki faktori takođe utiču na 
otpornost zajednice; ovi faktori mogu delovati 
unutar određene vrste te između više vrsta.
Ekološki poremećaj 
• Uopšteno govoreći, ekološki poremećaj 
nastaje kada životna sredina počne 
negativno delovati na opstanak živih vrsta 
ili određene populacije.
 Ekološki faktori koji mogu uzrokovati 
dinamičke promene unutar 
celokupne populacije ili unutar 
pojedinih vrsta u određenoj 
ekološkoj sredini najčešće se dele na 
dve grupe: abiotičke i biotičke.
• Као грана науке, екологија не прописује шта 
је „исправно“ а шта „погрешно“. Ипак, 
учење о биолошкој разноврсности и с тим 
повезаним еколошким темама омогућило 
је научно постављање 
циљева енвајорментализма и дало 
могућност да се с тим повезане теме 
изражавају научном методологијом, 
мерењима и терминологијом. 
Штавише, холистички приступ проучавању 
природе подједнако је заступљен и у 
екологији и у енвајорментализму.
KRAJ

Kristina Cvetković

  • 1.
    Ekologija Kristina Cvetković83 Mentor: Valentina Rutović OŠ „20. oktobar“ Sivac
  • 2.
     Ekologija jenauka o životnoj sredini. Ekologija je naučna disciplina koja proučava raspored i rasprostranjenost živih organizama i biološke interakcije između organizama i njihovog okruženja.
  • 3.
    Biosfera i bioraznovrsnost Savremeni ekolozi smatraju da se ekološka problematika može proučavati na više nivoa: populacijskom nivou (jedinke iste vrste), na nivou biocenoze (zajednice živih vrsta), na nivou ekosistema i na nivou biosfere.
  • 5.
    Grane ekologije Bihevioristička ekologija  Populacijska ekologija  Ekologija životne sredine  Ekologija predela  Ekologija ekosistema  Opšta ekologija
  • 6.
     Biocenoza, ilizajednica, je grupa životinjskih ili biljnih jedinki ili mikroorganizama.  Biotički ekološki faktori takođe utiču na otpornost zajednice; ovi faktori mogu delovati unutar određene vrste te između više vrsta.
  • 7.
    Ekološki poremećaj •Uopšteno govoreći, ekološki poremećaj nastaje kada životna sredina počne negativno delovati na opstanak živih vrsta ili određene populacije.
  • 8.
     Ekološki faktorikoji mogu uzrokovati dinamičke promene unutar celokupne populacije ili unutar pojedinih vrsta u određenoj ekološkoj sredini najčešće se dele na dve grupe: abiotičke i biotičke.
  • 10.
    • Као грананауке, екологија не прописује шта је „исправно“ а шта „погрешно“. Ипак, учење о биолошкој разноврсности и с тим повезаним еколошким темама омогућило је научно постављање циљева енвајорментализма и дало могућност да се с тим повезане теме изражавају научном методологијом, мерењима и терминологијом. Штавише, холистички приступ проучавању природе подједнако је заступљен и у екологији и у енвајорментализму.
  • 11.