Skip to main content
Ivana
Škorpije, krpelji, kosci i stonoge
Škorpije
Smatra se da su škorpije prvi kopneni
paukoliki zglavkari

Naseljavaju tople predele

Žive na skrovitim mestima

Noćne životinje
Veličina tela: 5-10 cm, ređe 25 cm
 Telo je člankovito
i jako pokretno
 Na prednjem delu
tela se nalaze noge
 Prvi par je
preobražen u
snažna klešta

Zadnji deo tela je povijen ka napred

Na vrhu se nalazi otrovna bodlja koja
je povezana sa otrovnom žlezdom

Napad i odbrana
-Čulni organi na trbušnoj strani tela
-Vibracije tla
Noge
Glavenogrudni region
Otrovna
bodlja
Trbuh
Klešta
Polno razmnožavanje
Odvojenih polova
Mužjaci su malo sitniji od ženki
Briga o potomstvu
Raznovrsnost škorpija
Crna škorpija
Živi u Sahari
Otrov je sličan otrovu kobre
Androctonus australis (Afrika)
Najotrovnija vrsta za čoveka
Kraljevski škorpion
Slab otrov
Vrste roda Centuroides imaju jak otrov
Žive u Meksiku

Otrov škorpija koje naseljavaju
Evropu i Balkan nije smrtonosan za
čoveka

Izaziva jak bol
Lažne škorpije nemaju otrovnu žlezdu
Krpelji i grinje
Krpelji

Najsitniji paukoliki zglavkari (nekoliko
mm)

Žive na kopnu (lišće, vlažno zemljište)

Paraziti čoveka, životinje, biljaka

Telo ima oblik vrećice: svi telesni
regioni su srasli u jednu celinu
Usne nožice
Hrane se krvlju domaćina
Pseći krpelj
Razmnožavanje

Mužjak je sitniji od ženke

Ženka polaže jaja
Šta kad krpelj ujede?

Najviše ih ima u prolećnim mesecima, ali se
najčešče krajem maja i u junu njihov broj
znatno povećava

Da li boli kad krpelj ujede?

Nažalost, NE!

U momentu kad “ugrize” dete (ili odrasle) on
ispusti jednu supstancu koja ima ulogu lokalne
anestezije, pa NIŠTA ne osetimo!

To naravno krpelju odgovara jer tako može da
ostane neprimećen i da nastavi da se
nesmetano hrani

Krpelj mora da se odstrani sa kože!

Najbolje je da se to uradi u nekoj od
zdravstvenih ustanova, ili u najbližoj
ambulanti

Ako ste daleko od ambulante, uzmite pincetu,
uhvatite krpelja i polako ga povucite sa kože.
To je zaista važno, jer ako ga naglo “trgnete” iz
kože, u njoj mogu da ostanu glava i rilice
kojima se krpelj “zakačio” za kožu
Lajmska bolest

Bolest koju prenose krpelji

Javlja se i u našim područjima

U krpelju se može naći opasna bakterija
(Borellia), koja njemu ne smeta, ali je
prilikom ishrane ubaci u krvotok domaćina

Nervni sistem je najčešća meta bakterije
koja izaziva Lajmsku bolest, a mogu da se
ponovo jave kožne promene, ali i upala
zglobova

Ponekad, bakterija napada i srce, mada se
to zaista retko dešava
Borelia
Izlečiva bolest
Leči se antibioticima
Grinje

Srodnici krpelja

Žive u posteljini, predmetima od tekstila,
tepisima

Hrane se izumrlim ćelijama kože čoveka i
životinja

Ne prenose bolesti

Izazivaju alergije
Šugarac

Živi u koži čoveka

Izaziva bolest šugu
Kosci

Žive u travi, opalom lišću

Podsećaju na pauke

U slučaju opasnosti odbacuju noge
Stonoge
Kopnene životinje
Glava
Proste oči
Usne
nožice
Trup
Kutikula
10-173 članka čini trup
Građa tela

Veliki broj otrovnih vrsta

Biljojedi

Mesojedi
Kućna
stonoga
Striga Glomeris sp.
Gujin češalj
Polyxenus sp.
HVALA NA PAŽNJI