SlideShare a Scribd company logo
VODOZEMCI
Nastanak
Nastali su od riba dvodihalica
Postoje i problemi koji se
javljaju u promeni staništa:
~Disanje
~Kretanje
~Razmnožavanje
~Gubljenje vode iz tela
Podela : ~Bezrepi
~Repati
~Beznogi
Nastali su pre oko 400 miliona
godina u Devonu
Zelena žaba
 Uvek blizu vlažnih mesta
 Koža tanka,ljigava i sluzava
 Razmnožavanje u vodi ili na lišću
 Koža je sluzava jer tako sprečava gubitak
vode i omogućava disanjejer pluća su im i
dlje primitivna pa dišu celom površinom
(kožom) tela
 Nemaju stalnu telesnu temperaturu
 Obojenost – mimikrija
~Aposematska obojenost (upozoravajuća)
 Ishrana ~ grabljivice
~love u skoku , dugačak lepljiv
jezik, oštar vid
 Čulni organi : ~parne oči
~mirisni organi
~čulo sluha koje je u stanju da
,,filtrira’’ odreĎeni zvuk
Telo žabe
 Krupna glava : ~ par očiju
~ usni otvor
~ mirisni otvori
~ slušni otvori
 Trup : ~dva para nogu
~ prednje (kraće)
~ zadnje (duže)
~kretanje : isključivo skakanje ili
plivanje (plovne kožice)
 Rep su izgubile evolucijom i zato što im
smeta u skakanju i plivanju
 Razmnožavanje : u vodi
~ spoljašnje
~ iz jaja se razvijaju
punoglavci (spoljašnje škrge, dugačak rep
sa perajem po obodu, bočna linija, biljojedi,
nemaju noge)
~ probražaj-metamorfoza
Beznogi vodozemci
 Naseljavaju tropske krajeve
 Veći deo života provode pod
zemljom
Repati
vodozemci
 Valjkastog oblika, izražena glava i
rep
 Daždevnjaci (vreme razmnožavanja
provedu na kopnu) , čovečija ribica
i triton (mrmoljak)
 Čovečija ribica živi u kraškim
pećinama (Postojska jama u
Sloveniji)
~ zakržljale oči
~ koža bespigmentisovana (nalik na
ljudsku) po čemu je dobila ime
GMIZAVCI
Osnovne odlike
 Pravi kopneni kičmenjaci :
~efikasna pluća
~sprečeno gubljenje
vode
~razmnožavanje na
kopnu
 Rožne krljušti i ploče
 Jaje prilagoĎeno razviću na kopnu:
~kožasta ljuska
~kesa za odlaganje štetnih materija
~ kesa sa tečnošću
~kesa sa hranljivim materijama
~’’beba“ gmizavac
Kesa sa
tečnošću
Kesa sa
hranom
Kesa za
štetne
materije
Kožasta
ljuska
„beba’’
gmizavac
Krokodili
 Krokodile štite krupan stas, snažna vilica i jaki zubi
 Smatra se da su nastali u vreme dinosaurusa
 Krljušti su im četvrtaste i veoma čvrste rožne pločice.Na leĎima su im ojačane
kožnim koštanim pločama
 Oči i nozdrve su im visoko postavljene
 Dugačak i bočno spljošten rep pomaže pri plivanju ili u borbi sa žrtvom
 Oni su društvene životinje
 Dele se na krokodile i aligatore
 Najmanji je amazonski Kajmanu
 Nilski krokodil je nekim narodima sveta životinja
 Aligatori su manjih dimenzija, karakteristični su po zubima u donjoj vilici koji se ne
vide kada su usta zatvorena
 Hrane se isključivo ribom, a ponekad ulove i neki veći plen
 Indijski Gavijal se odlikuje dugačkom i uzanom vilicom na čijem kraju se nalazi
proširena njuška, prilagoĎena za hvatanje ribe.Indusi ga smatraju svetom
životinjom
Kornjače
Imaju kratko i široko telo zaštićeno čvrstim oklopom i
obloženo pločama
Sastoji se iz gornjeg leĎnog i donjeg trbušnog dela koji su
sastavljeni „šavovima’’
Umesto zuba imaju orožalu pločicu koja podseća na kljun
ptice
Biljojedi su , dok neke morske vrste su i grabljivice
Najpoznatije su kornjače sa ostrva Galapagos
Prosečan životni vek je oko 180 godina
Oni pravi džinovi mogu da narastu do 1.5m
U našoj zemlji postoje tri vrste kornjača : šumska, barska i
rečna
Zanimljivo je da se uvek vraćaju na plažu na kojoj su roĎene
Gušteri
 Gušteri su najbrojnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca
 Najveći meĎu njima je gušter zvani „zmaj’’ sa ostrva Komodo, za njim su i
morske iguane
 Manji predstavnici su zelembaći, livadski i zidni gušteri
 Kameleoni menjaju svoju boju u zavisnosti od svetlosnog intenziteta i dnevne
temerature ili trenutnog raspoloženja
 Žive na svim kontinentima izuzev Antartika
 Hrane se uglavnom insektima dok veći love ptice i manje sisare
 Većinom love danju izuzev pustinjskih vrsta koje love noću
 Kada su u opasnosti odbacuju rep tako što na odreĎenom pršljenu mišić se
zgrči i otpada.Novi rep im izrasta posle nekoliko nedelja.Proces se naziva
regeneracija
 Imaju dva para nogu sa po pet prstiju koji se završavaju oštrim kandžama
 Kod nekih vrsta noge su zakržljale dok ih neki uopšte nemaju (blavor i slepić,
podsećaju na zmije jedina razlika je što se očni kapci pomeraju)
 Na primorju žive gušteri – Gekoni koji uz pomoć listolikim, naboranim
lepezastim prstima mogu da se penju i uz potpuno glatku površinu
Zmije
 Vretenastog tela, veoma brze, okretne i beznoge zmije su najomraženije životinje kod
ljudi
 U gornjoj vilici imaju dva oštra šuplja zuba, kod otrovnica iz njih izlazi otrov, povezani
su sa otrovnom žlezdom
 Skelet lobanje zmija je elastičan kako bi progutale plen nekoliko puta veći od njih
 One su jako brze.U tome im pomaže veliki broj kičmenih pršljenova (i do 450)
 Sve zmije su mesojedi.Neke od njih se pretežno hrane ptičijim jajima dok neke vole
sitne sisare.Postoji dva načina lova : ~neke su daveži ~neke su otrovnice
 Čula sluha i vida nisu dovoljno razvijena.Umesto toga stalnim palacanjem jezika
prikupljaju informacije o mogućem plenu, suprotnom polu, neprijatelju ili atmosferskim
prilikama
 Anakonda iz Južne Amerike može da naraste i do 15m. Ova zmija ne polaže jaja već
„raĎa’’ žive mladunce. Hrani se tako što se obmota oko žrtve i uguši je
 U hladnim vremenskim uslovima zmije su u obamrlom stanji gde u jamama
preživljavaju zimu zahvaljujući svojim masnim naslagama
 U našoj zemlji živi nekoliko vrsta ne otrovnica kao što su smuk (hrani se miševima),
belouška i ribarica koje spadaju u vodene zmije i hrane se ribama i žabama.MeĎu
otrovnicama poznate su šarka i poskok koje možemo prepoznati po roščiću na glavi
 U današnje vreme zmijski otrov se koristi u farmacerutskoj industriji, protiv srčanih
oboljenja
Dinosaurusi
 Preci gustera
 Naučnici koji proučavaju prošlost života na planeti Zemlji ~
palaentolozi ~ jedini mogu da tumače tragove dinosaurusa
 U 19. veku je pronaĎen okamenjen skelet dinosaurusa (fosil)
 Razmnožavali su se iz malih jaja u odnosu na njihovu veličinu
(najveće do sada jaje je tesko 3 kg i malo vece od nojevog)
 Živeli su u doba jure

More Related Content

What's hot

Hordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštašiHordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštaši
Ivana Damnjanović
 
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
Ivana Damnjanović
 
Trepljari
TrepljariTrepljari
Insekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlikeInsekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlike
Ivana Damnjanović
 
Рибе
РибеРибе
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinjaNastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Ivana Damnjanović
 
Člankoviti crvi
Člankoviti crviČlankoviti crvi
Člankoviti crvi
Ivana Damnjanović
 
Klasifikacija živih bića u pet carstava
Klasifikacija živih bića u pet carstavaKlasifikacija živih bića u pet carstava
Klasifikacija živih bića u pet carstava
Ivana Damnjanović
 
Dupljari
DupljariDupljari
Dupljari
DupljariDupljari
Insekti
InsektiInsekti
Praživotinje amebe
Praživotinje amebePraživotinje amebe
Praživotinje amebe
Ivana Damnjanović
 
Raznovrsnost carstva životinja
Raznovrsnost carstva životinjaRaznovrsnost carstva životinja
Raznovrsnost carstva životinja
Ena Horvat
 
Pljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarijePljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarije
Ivana Damnjanović
 
Crvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanjeCrvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanje
Ena Horvat
 
Bodljokošci
BodljokošciBodljokošci
Bodljokošci
Ivana Damnjanović
 
Metilji i pantljicar etanja
Metilji i pantljicar etanjaMetilji i pantljicar etanja
Metilji i pantljicar etanjaVuk Stevanovic
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajevi
Ena Horvat
 

What's hot (20)

Hordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštašiHordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštaši
 
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
 
Trepljari
TrepljariTrepljari
Trepljari
 
Insekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlikeInsekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlike
 
Рибе
РибеРибе
Рибе
 
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinjaNastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
 
Člankoviti crvi
Člankoviti crviČlankoviti crvi
Člankoviti crvi
 
Klasifikacija živih bića u pet carstava
Klasifikacija živih bića u pet carstavaKlasifikacija živih bića u pet carstava
Klasifikacija živih bića u pet carstava
 
Dupljari
DupljariDupljari
Dupljari
 
Dupljari
DupljariDupljari
Dupljari
 
Tkiva
Tkiva Tkiva
Tkiva
 
Insekti
InsektiInsekti
Insekti
 
Praživotinje amebe
Praživotinje amebePraživotinje amebe
Praživotinje amebe
 
Raznovrsnost carstva životinja
Raznovrsnost carstva životinjaRaznovrsnost carstva životinja
Raznovrsnost carstva životinja
 
Pljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarijePljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarije
 
Bičari
BičariBičari
Bičari
 
Crvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanjeCrvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanje
 
Bodljokošci
BodljokošciBodljokošci
Bodljokošci
 
Metilji i pantljicar etanja
Metilji i pantljicar etanjaMetilji i pantljicar etanja
Metilji i pantljicar etanja
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajevi
 

Viewers also liked

Vodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razredVodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razred
plavaplaneta
 
Rekod eviden matematik thn 2
Rekod eviden matematik thn 2Rekod eviden matematik thn 2
Rekod eviden matematik thn 2Hadhirah Halim
 
Interior Design Portfolio Nouran Sherif
Interior Design Portfolio Nouran SherifInterior Design Portfolio Nouran Sherif
Interior Design Portfolio Nouran SherifNouran Sherif
 
Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)
Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)
Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)
Connect24 Consulting
 
Art Portfolio Nouran Sherif
Art Portfolio Nouran SherifArt Portfolio Nouran Sherif
Art Portfolio Nouran SherifNouran Sherif
 
Penghakisan budaya
Penghakisan budayaPenghakisan budaya
Penghakisan budayaO'cie Asnah
 

Viewers also liked (8)

Vodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razredVodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razred
 
Rekod eviden matematik thn 2
Rekod eviden matematik thn 2Rekod eviden matematik thn 2
Rekod eviden matematik thn 2
 
Interior Design Portfolio Nouran Sherif
Interior Design Portfolio Nouran SherifInterior Design Portfolio Nouran Sherif
Interior Design Portfolio Nouran Sherif
 
Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)
Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)
Fullcomics 2013 (Milano 23/24 Maggio)
 
Art Portfolio Nouran Sherif
Art Portfolio Nouran SherifArt Portfolio Nouran Sherif
Art Portfolio Nouran Sherif
 
Brian's startupspdf
Brian's startupspdfBrian's startupspdf
Brian's startupspdf
 
Argentina
ArgentinaArgentina
Argentina
 
Penghakisan budaya
Penghakisan budayaPenghakisan budaya
Penghakisan budaya
 

Similar to Vodozemci i gmizavci

L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela VeljkovićL158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
NašaŠkola.Net
 
Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Sisari biologija 2
Sisari biologija 2
Andjelija05
 
Raznovrsnost dupljara
Raznovrsnost dupljaraRaznovrsnost dupljara
Raznovrsnost dupljara
Tanja Jovanović
 
Gmizavciii
GmizavciiiGmizavciii
Gmizavciii
kifla
 
Gmizavciii
GmizavciiiGmizavciii
Gmizavciii
kifla
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
Ena Horvat
 
Bилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - OdonataBилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - Odonata
Violeta Djuric
 
Ribe sa hrskavicavim skeletom copy
Ribe sa hrskavicavim skeletom   copyRibe sa hrskavicavim skeletom   copy
Ribe sa hrskavicavim skeletom copyMilenaAcimovic55
 
Raznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razredRaznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razred
plavaplaneta
 
зглавкари Arthropoda
зглавкари  Arthropodaзглавкари  Arthropoda
зглавкари Arthropoda
1kreativac
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Milanović i Spasić
Milanović i SpasićMilanović i Spasić
Milanović i Spasićdusanjerkovic
 
Hrskavičave ribe - VI razred
Hrskavičave ribe - VI razredHrskavičave ribe - VI razred
Hrskavičave ribe - VI razred
plavaplaneta
 
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značajGmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Elementary School "Bora Lazić"
 
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Anita Kliment
 
Zivotinje
ZivotinjeZivotinje
Zivotinje
lucidobg
 
Reptiles(Gmizavci)
Reptiles(Gmizavci)Reptiles(Gmizavci)
Reptiles(Gmizavci)
Pavle Nikolic
 

Similar to Vodozemci i gmizavci (20)

L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela VeljkovićL158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
 
Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Sisari biologija 2
Sisari biologija 2
 
Raznovrsnost dupljara
Raznovrsnost dupljaraRaznovrsnost dupljara
Raznovrsnost dupljara
 
Gmizavciii
GmizavciiiGmizavciii
Gmizavciii
 
Gmizavciii
GmizavciiiGmizavciii
Gmizavciii
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
Bилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - OdonataBилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - Odonata
 
Ribe sa hrskavicavim skeletom copy
Ribe sa hrskavicavim skeletom   copyRibe sa hrskavicavim skeletom   copy
Ribe sa hrskavicavim skeletom copy
 
Sisari
SisariSisari
Sisari
 
Raznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razredRaznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razred
 
зглавкари Arthropoda
зглавкари  Arthropodaзглавкари  Arthropoda
зглавкари Arthropoda
 
Plan
PlanPlan
Plan
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
Milanović i Spasić
Milanović i SpasićMilanović i Spasić
Milanović i Spasić
 
Hrskavičave ribe - VI razred
Hrskavičave ribe - VI razredHrskavičave ribe - VI razred
Hrskavičave ribe - VI razred
 
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značajGmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
 
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bica
 
Grupe zivotinja
Grupe zivotinjaGrupe zivotinja
Grupe zivotinja
 
Zivotinje
ZivotinjeZivotinje
Zivotinje
 
Reptiles(Gmizavci)
Reptiles(Gmizavci)Reptiles(Gmizavci)
Reptiles(Gmizavci)
 

More from Dunja Ercegovcevic

11 hordati,plastasi i kopljasi
11 hordati,plastasi i kopljasi11 hordati,plastasi i kopljasi
11 hordati,plastasi i kopljasiDunja Ercegovcevic
 
Krvilimfa 130423115457-phpapp01
Krvilimfa 130423115457-phpapp01Krvilimfa 130423115457-phpapp01
Krvilimfa 130423115457-phpapp01
Dunja Ercegovcevic
 
Presentation1
Presentation1Presentation1
Presentation1
Dunja Ercegovcevic
 

More from Dunja Ercegovcevic (10)

Poruke
PorukePoruke
Poruke
 
вода
водавода
вода
 
Južna koreja
Južna korejaJužna koreja
Južna koreja
 
Ukrajina
UkrajinaUkrajina
Ukrajina
 
ćElija
ćElijaćElija
ćElija
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
čUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnotežečUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnoteže
 
11 hordati,plastasi i kopljasi
11 hordati,plastasi i kopljasi11 hordati,plastasi i kopljasi
11 hordati,plastasi i kopljasi
 
Krvilimfa 130423115457-phpapp01
Krvilimfa 130423115457-phpapp01Krvilimfa 130423115457-phpapp01
Krvilimfa 130423115457-phpapp01
 
Presentation1
Presentation1Presentation1
Presentation1
 

Vodozemci i gmizavci

  • 2. Nastanak Nastali su od riba dvodihalica Postoje i problemi koji se javljaju u promeni staništa: ~Disanje ~Kretanje ~Razmnožavanje ~Gubljenje vode iz tela Podela : ~Bezrepi ~Repati ~Beznogi Nastali su pre oko 400 miliona godina u Devonu
  • 3. Zelena žaba  Uvek blizu vlažnih mesta  Koža tanka,ljigava i sluzava  Razmnožavanje u vodi ili na lišću  Koža je sluzava jer tako sprečava gubitak vode i omogućava disanjejer pluća su im i dlje primitivna pa dišu celom površinom (kožom) tela  Nemaju stalnu telesnu temperaturu  Obojenost – mimikrija ~Aposematska obojenost (upozoravajuća)  Ishrana ~ grabljivice ~love u skoku , dugačak lepljiv jezik, oštar vid  Čulni organi : ~parne oči ~mirisni organi ~čulo sluha koje je u stanju da ,,filtrira’’ odreĎeni zvuk
  • 4. Telo žabe  Krupna glava : ~ par očiju ~ usni otvor ~ mirisni otvori ~ slušni otvori  Trup : ~dva para nogu ~ prednje (kraće) ~ zadnje (duže) ~kretanje : isključivo skakanje ili plivanje (plovne kožice)  Rep su izgubile evolucijom i zato što im smeta u skakanju i plivanju  Razmnožavanje : u vodi ~ spoljašnje ~ iz jaja se razvijaju punoglavci (spoljašnje škrge, dugačak rep sa perajem po obodu, bočna linija, biljojedi, nemaju noge) ~ probražaj-metamorfoza
  • 5. Beznogi vodozemci  Naseljavaju tropske krajeve  Veći deo života provode pod zemljom Repati vodozemci  Valjkastog oblika, izražena glava i rep  Daždevnjaci (vreme razmnožavanja provedu na kopnu) , čovečija ribica i triton (mrmoljak)  Čovečija ribica živi u kraškim pećinama (Postojska jama u Sloveniji) ~ zakržljale oči ~ koža bespigmentisovana (nalik na ljudsku) po čemu je dobila ime
  • 7. Osnovne odlike  Pravi kopneni kičmenjaci : ~efikasna pluća ~sprečeno gubljenje vode ~razmnožavanje na kopnu  Rožne krljušti i ploče  Jaje prilagoĎeno razviću na kopnu: ~kožasta ljuska ~kesa za odlaganje štetnih materija ~ kesa sa tečnošću ~kesa sa hranljivim materijama ~’’beba“ gmizavac Kesa sa tečnošću Kesa sa hranom Kesa za štetne materije Kožasta ljuska „beba’’ gmizavac
  • 8. Krokodili  Krokodile štite krupan stas, snažna vilica i jaki zubi  Smatra se da su nastali u vreme dinosaurusa  Krljušti su im četvrtaste i veoma čvrste rožne pločice.Na leĎima su im ojačane kožnim koštanim pločama  Oči i nozdrve su im visoko postavljene  Dugačak i bočno spljošten rep pomaže pri plivanju ili u borbi sa žrtvom  Oni su društvene životinje  Dele se na krokodile i aligatore  Najmanji je amazonski Kajmanu  Nilski krokodil je nekim narodima sveta životinja  Aligatori su manjih dimenzija, karakteristični su po zubima u donjoj vilici koji se ne vide kada su usta zatvorena  Hrane se isključivo ribom, a ponekad ulove i neki veći plen  Indijski Gavijal se odlikuje dugačkom i uzanom vilicom na čijem kraju se nalazi proširena njuška, prilagoĎena za hvatanje ribe.Indusi ga smatraju svetom životinjom
  • 9.
  • 10. Kornjače Imaju kratko i široko telo zaštićeno čvrstim oklopom i obloženo pločama Sastoji se iz gornjeg leĎnog i donjeg trbušnog dela koji su sastavljeni „šavovima’’ Umesto zuba imaju orožalu pločicu koja podseća na kljun ptice Biljojedi su , dok neke morske vrste su i grabljivice Najpoznatije su kornjače sa ostrva Galapagos Prosečan životni vek je oko 180 godina Oni pravi džinovi mogu da narastu do 1.5m U našoj zemlji postoje tri vrste kornjača : šumska, barska i rečna Zanimljivo je da se uvek vraćaju na plažu na kojoj su roĎene
  • 11.
  • 12. Gušteri  Gušteri su najbrojnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca  Najveći meĎu njima je gušter zvani „zmaj’’ sa ostrva Komodo, za njim su i morske iguane  Manji predstavnici su zelembaći, livadski i zidni gušteri  Kameleoni menjaju svoju boju u zavisnosti od svetlosnog intenziteta i dnevne temerature ili trenutnog raspoloženja  Žive na svim kontinentima izuzev Antartika  Hrane se uglavnom insektima dok veći love ptice i manje sisare  Većinom love danju izuzev pustinjskih vrsta koje love noću  Kada su u opasnosti odbacuju rep tako što na odreĎenom pršljenu mišić se zgrči i otpada.Novi rep im izrasta posle nekoliko nedelja.Proces se naziva regeneracija  Imaju dva para nogu sa po pet prstiju koji se završavaju oštrim kandžama  Kod nekih vrsta noge su zakržljale dok ih neki uopšte nemaju (blavor i slepić, podsećaju na zmije jedina razlika je što se očni kapci pomeraju)  Na primorju žive gušteri – Gekoni koji uz pomoć listolikim, naboranim lepezastim prstima mogu da se penju i uz potpuno glatku površinu
  • 13.
  • 14. Zmije  Vretenastog tela, veoma brze, okretne i beznoge zmije su najomraženije životinje kod ljudi  U gornjoj vilici imaju dva oštra šuplja zuba, kod otrovnica iz njih izlazi otrov, povezani su sa otrovnom žlezdom  Skelet lobanje zmija je elastičan kako bi progutale plen nekoliko puta veći od njih  One su jako brze.U tome im pomaže veliki broj kičmenih pršljenova (i do 450)  Sve zmije su mesojedi.Neke od njih se pretežno hrane ptičijim jajima dok neke vole sitne sisare.Postoji dva načina lova : ~neke su daveži ~neke su otrovnice  Čula sluha i vida nisu dovoljno razvijena.Umesto toga stalnim palacanjem jezika prikupljaju informacije o mogućem plenu, suprotnom polu, neprijatelju ili atmosferskim prilikama  Anakonda iz Južne Amerike može da naraste i do 15m. Ova zmija ne polaže jaja već „raĎa’’ žive mladunce. Hrani se tako što se obmota oko žrtve i uguši je  U hladnim vremenskim uslovima zmije su u obamrlom stanji gde u jamama preživljavaju zimu zahvaljujući svojim masnim naslagama  U našoj zemlji živi nekoliko vrsta ne otrovnica kao što su smuk (hrani se miševima), belouška i ribarica koje spadaju u vodene zmije i hrane se ribama i žabama.MeĎu otrovnicama poznate su šarka i poskok koje možemo prepoznati po roščiću na glavi  U današnje vreme zmijski otrov se koristi u farmacerutskoj industriji, protiv srčanih oboljenja
  • 15.
  • 16. Dinosaurusi  Preci gustera  Naučnici koji proučavaju prošlost života na planeti Zemlji ~ palaentolozi ~ jedini mogu da tumače tragove dinosaurusa  U 19. veku je pronaĎen okamenjen skelet dinosaurusa (fosil)  Razmnožavali su se iz malih jaja u odnosu na njihovu veličinu (najveće do sada jaje je tesko 3 kg i malo vece od nojevog)  Živeli su u doba jure