Skip to main content
VODOZEMCI
Nastanak
Nastali su od riba dvodihalica
Postoje i problemi koji se
javljaju u promeni staništa:
~Disanje
~Kretanje
~Razmnožavanje
~Gubljenje vode iz tela
Podela : ~Bezrepi
~Repati
~Beznogi
Nastali su pre oko 400 miliona
godina u Devonu
Zelena žaba
 Uvek blizu vlažnih mesta
 Koža tanka,ljigava i sluzava
 Razmnožavanje u vodi ili na lišću
 Koža je sluzava jer tako sprečava gubitak
vode i omogućava disanjejer pluća su im i
dlje primitivna pa dišu celom površinom
(kožom) tela
 Nemaju stalnu telesnu temperaturu
 Obojenost – mimikrija
~Aposematska obojenost (upozoravajuća)
 Ishrana ~ grabljivice
~love u skoku , dugačak lepljiv
jezik, oštar vid
 Čulni organi : ~parne oči
~mirisni organi
~čulo sluha koje je u stanju da
,,filtrira’’ odreĎeni zvuk
Telo žabe
 Krupna glava : ~ par očiju
~ usni otvor
~ mirisni otvori
~ slušni otvori
 Trup : ~dva para nogu
~ prednje (kraće)
~ zadnje (duže)
~kretanje : isključivo skakanje ili
plivanje (plovne kožice)
 Rep su izgubile evolucijom i zato što im
smeta u skakanju i plivanju
 Razmnožavanje : u vodi
~ spoljašnje
~ iz jaja se razvijaju
punoglavci (spoljašnje škrge, dugačak rep
sa perajem po obodu, bočna linija, biljojedi,
nemaju noge)
~ probražaj-metamorfoza
Beznogi vodozemci
 Naseljavaju tropske krajeve
 Veći deo života provode pod
zemljom
Repati
vodozemci
 Valjkastog oblika, izražena glava i
rep
 Daždevnjaci (vreme razmnožavanja
provedu na kopnu) , čovečija ribica
i triton (mrmoljak)
 Čovečija ribica živi u kraškim
pećinama (Postojska jama u
Sloveniji)
~ zakržljale oči
~ koža bespigmentisovana (nalik na
ljudsku) po čemu je dobila ime
GMIZAVCI
Osnovne odlike
 Pravi kopneni kičmenjaci :
~efikasna pluća
~sprečeno gubljenje
vode
~razmnožavanje na
kopnu
 Rožne krljušti i ploče
 Jaje prilagoĎeno razviću na kopnu:
~kožasta ljuska
~kesa za odlaganje štetnih materija
~ kesa sa tečnošću
~kesa sa hranljivim materijama
~’’beba“ gmizavac
Kesa sa
tečnošću
Kesa sa
hranom
Kesa za
štetne
materije
Kožasta
ljuska
„beba’’
gmizavac
Krokodili
 Krokodile štite krupan stas, snažna vilica i jaki zubi
 Smatra se da su nastali u vreme dinosaurusa
 Krljušti su im četvrtaste i veoma čvrste rožne pločice.Na leĎima su im ojačane
kožnim koštanim pločama
 Oči i nozdrve su im visoko postavljene
 Dugačak i bočno spljošten rep pomaže pri plivanju ili u borbi sa žrtvom
 Oni su društvene životinje
 Dele se na krokodile i aligatore
 Najmanji je amazonski Kajmanu
 Nilski krokodil je nekim narodima sveta životinja
 Aligatori su manjih dimenzija, karakteristični su po zubima u donjoj vilici koji se ne
vide kada su usta zatvorena
 Hrane se isključivo ribom, a ponekad ulove i neki veći plen
 Indijski Gavijal se odlikuje dugačkom i uzanom vilicom na čijem kraju se nalazi
proširena njuška, prilagoĎena za hvatanje ribe.Indusi ga smatraju svetom
životinjom
Kornjače
Imaju kratko i široko telo zaštićeno čvrstim oklopom i
obloženo pločama
Sastoji se iz gornjeg leĎnog i donjeg trbušnog dela koji su
sastavljeni „šavovima’’
Umesto zuba imaju orožalu pločicu koja podseća na kljun
ptice
Biljojedi su , dok neke morske vrste su i grabljivice
Najpoznatije su kornjače sa ostrva Galapagos
Prosečan životni vek je oko 180 godina
Oni pravi džinovi mogu da narastu do 1.5m
U našoj zemlji postoje tri vrste kornjača : šumska, barska i
rečna
Zanimljivo je da se uvek vraćaju na plažu na kojoj su roĎene
Gušteri
 Gušteri su najbrojnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca
 Najveći meĎu njima je gušter zvani „zmaj’’ sa ostrva Komodo, za njim su i
morske iguane
 Manji predstavnici su zelembaći, livadski i zidni gušteri
 Kameleoni menjaju svoju boju u zavisnosti od svetlosnog intenziteta i dnevne
temerature ili trenutnog raspoloženja
 Žive na svim kontinentima izuzev Antartika
 Hrane se uglavnom insektima dok veći love ptice i manje sisare
 Većinom love danju izuzev pustinjskih vrsta koje love noću
 Kada su u opasnosti odbacuju rep tako što na odreĎenom pršljenu mišić se
zgrči i otpada.Novi rep im izrasta posle nekoliko nedelja.Proces se naziva
regeneracija
 Imaju dva para nogu sa po pet prstiju koji se završavaju oštrim kandžama
 Kod nekih vrsta noge su zakržljale dok ih neki uopšte nemaju (blavor i slepić,
podsećaju na zmije jedina razlika je što se očni kapci pomeraju)
 Na primorju žive gušteri – Gekoni koji uz pomoć listolikim, naboranim
lepezastim prstima mogu da se penju i uz potpuno glatku površinu
Zmije
 Vretenastog tela, veoma brze, okretne i beznoge zmije su najomraženije životinje kod
ljudi
 U gornjoj vilici imaju dva oštra šuplja zuba, kod otrovnica iz njih izlazi otrov, povezani
su sa otrovnom žlezdom
 Skelet lobanje zmija je elastičan kako bi progutale plen nekoliko puta veći od njih
 One su jako brze.U tome im pomaže veliki broj kičmenih pršljenova (i do 450)
 Sve zmije su mesojedi.Neke od njih se pretežno hrane ptičijim jajima dok neke vole
sitne sisare.Postoji dva načina lova : ~neke su daveži ~neke su otrovnice
 Čula sluha i vida nisu dovoljno razvijena.Umesto toga stalnim palacanjem jezika
prikupljaju informacije o mogućem plenu, suprotnom polu, neprijatelju ili atmosferskim
prilikama
 Anakonda iz Južne Amerike može da naraste i do 15m. Ova zmija ne polaže jaja već
„raĎa’’ žive mladunce. Hrani se tako što se obmota oko žrtve i uguši je
 U hladnim vremenskim uslovima zmije su u obamrlom stanji gde u jamama
preživljavaju zimu zahvaljujući svojim masnim naslagama
 U našoj zemlji živi nekoliko vrsta ne otrovnica kao što su smuk (hrani se miševima),
belouška i ribarica koje spadaju u vodene zmije i hrane se ribama i žabama.MeĎu
otrovnicama poznate su šarka i poskok koje možemo prepoznati po roščiću na glavi
 U današnje vreme zmijski otrov se koristi u farmacerutskoj industriji, protiv srčanih
oboljenja
Dinosaurusi
 Preci gustera
 Naučnici koji proučavaju prošlost života na planeti Zemlji ~
palaentolozi ~ jedini mogu da tumače tragove dinosaurusa
 U 19. veku je pronaĎen okamenjen skelet dinosaurusa (fosil)
 Razmnožavali su se iz malih jaja u odnosu na njihovu veličinu
(najveće do sada jaje je tesko 3 kg i malo vece od nojevog)
 Živeli su u doba jure