Kičmena moždina
Ivana Damnjanović
Evolucija
Evolutivno najstariji
deo nervnog sistema.
Smeštena je u
kičmenom kanalu.
Završava se u nivou
prvog repnog
pršljena.
Najduža je kod riba.
Kod čoveka je debljine kažiprsta i sadrži oko
10 milijardi nervnih ćelija.
SIVA MASA
BELA MASA
CENTRALNI KANAL
ZADNJI ROG
SIVE MASE
PREDNJI ROG
SIVE MASE
Bela i siva masa
Belu masuBelu masu čine mijelinska vlakna.
Sivu masuSivu masu čine tela nervnih ćelija.
Moždinski nervi
Izlaze duž kičmene moždine; 31 par.
Mešoviti: sastoje se iz motornih i senzitivnih
nervnih vlakana.
Ganglija
Senzitivni deo moždinskog nerva sadrži gangliju-skup
tela senzitivnih nervnih ćelija koje pružaju nastavke ka
receptoru i telima neurona zadnjeg roga sive mase.
Motorna vlakna moždinskih nerava prenose informacije
od tela motornih neurona prednjeg roga sive mase do
efektora (mišića ili žlezde).
Nervni putevi
Mijelinska vlakna koja grade belu masu su
grupisana u nervne puteve.
Silazni i uzlazni.
Uzlazni put prenosiu informacije npr. sa
kožnih receptora za bol u talamus.
Najvažniji silazni put je piramidalni koji
prenosi informacije od kore velikog mozga do
kičmene moždine i daje informacije za grčenje
mišića.
U nivou produžene
moždine se ovi putevi
ukrštaju, tako da desna
polovina prednjeg
mozga kontroliše levu
stranu, a leva desnu
stranu tela.
Nervni centri
Grupe tela nervnih ćelija koje kontrolišu
mišiće koji pokreću glavu, vrat, trup,
ekstremitete.
Vratni region kontroliše pokrete dijafragme,
tj.disanja.
Kičmena moždina može da kontroliše i rad
nekih unutrašnjih organa (autonomni nervni
sistem).
Refleksi
refleks povlačenja,
refleks grčenja
trbušnih mišića
prilikom golicanja,
refleks savijanja
nožnih prstiju usled
golicanja tabana,
tetivni refleks (udarac
perkusionog čekića na
tetivu mišića).
Uloge kičmene moždine
Ostvarivanje refleksa,
Sprovođenje informacija; objedinjavanje
aktivnosti svih tkiva i organa.

Kičmena moždina

  • 1.
  • 3.
    Evolucija Evolutivno najstariji deo nervnogsistema. Smeštena je u kičmenom kanalu. Završava se u nivou prvog repnog pršljena. Najduža je kod riba.
  • 4.
    Kod čoveka jedebljine kažiprsta i sadrži oko 10 milijardi nervnih ćelija.
  • 5.
    SIVA MASA BELA MASA CENTRALNIKANAL ZADNJI ROG SIVE MASE PREDNJI ROG SIVE MASE
  • 6.
    Bela i sivamasa Belu masuBelu masu čine mijelinska vlakna. Sivu masuSivu masu čine tela nervnih ćelija.
  • 8.
    Moždinski nervi Izlaze dužkičmene moždine; 31 par. Mešoviti: sastoje se iz motornih i senzitivnih nervnih vlakana.
  • 9.
    Ganglija Senzitivni deo moždinskognerva sadrži gangliju-skup tela senzitivnih nervnih ćelija koje pružaju nastavke ka receptoru i telima neurona zadnjeg roga sive mase.
  • 10.
    Motorna vlakna moždinskihnerava prenose informacije od tela motornih neurona prednjeg roga sive mase do efektora (mišića ili žlezde).
  • 11.
    Nervni putevi Mijelinska vlaknakoja grade belu masu su grupisana u nervne puteve. Silazni i uzlazni. Uzlazni put prenosiu informacije npr. sa kožnih receptora za bol u talamus. Najvažniji silazni put je piramidalni koji prenosi informacije od kore velikog mozga do kičmene moždine i daje informacije za grčenje mišića.
  • 12.
    U nivou produžene moždinese ovi putevi ukrštaju, tako da desna polovina prednjeg mozga kontroliše levu stranu, a leva desnu stranu tela.
  • 13.
    Nervni centri Grupe telanervnih ćelija koje kontrolišu mišiće koji pokreću glavu, vrat, trup, ekstremitete. Vratni region kontroliše pokrete dijafragme, tj.disanja. Kičmena moždina može da kontroliše i rad nekih unutrašnjih organa (autonomni nervni sistem).
  • 15.
    Refleksi refleks povlačenja, refleks grčenja trbušnihmišića prilikom golicanja, refleks savijanja nožnih prstiju usled golicanja tabana, tetivni refleks (udarac perkusionog čekića na tetivu mišića).
  • 16.
    Uloge kičmene moždine Ostvarivanjerefleksa, Sprovođenje informacija; objedinjavanje aktivnosti svih tkiva i organa.