Skip to main content
Cyanophyta
-modrozelene alge-
Damnjanović Ivana
Opšte odlike

Prokariotski tip organizacije, nemaju
organizovano jedro,

Autotrofna ishrana,

Bez pokretnih stadijuma u ciklusu razvića
(nema bičeva),

Bez polnog načina razmnožavanja,

Jednoćelijski, kolonijalni,
trihalni (končasti) oblici

Trihom može biti:
-homocitan -heterocitan

Građa vegetativne ćelije

4 osnovna dela:
1.galertni omotač
2.ćelijski zid
3.hromatoplazma
(periplazma)
4.nukleoplazma
(centroplazma, nukleoid)
Galertni omotač
Funkcija:

zaštita od isušivanja

zaštita od parazita

zaštita od herbivora

zaštita od UV zračenja

kretanje puzanjem

ne učestvuje u deobi ćelije
Pigmenti:
- Hlorofil a
- Karotenoidi
- Ksantofili
- Fikobilini
Citoplazma

SADRŽI

Ribozome

Gasne vakuole (sardrže gasove iz okolne
sredine); smanjuju specifičnu težinu

Rezervne materije: glikoproteid

Heterocitni trihomi sadrže tzv.heterociste:
osnovna uloga u fiksaciji atmosferskog azota

Akineti ––
transformacijom od
vegetativne ćelije:

veoma debeo ćelijski
zid bez pora

tolerantniji na
nepovoljne uslove
sredine (sušu,
ekstremne temperature,
nedostatak N)

vegetativno
razmnožavanje
Razmnožavanje

Vegetativno i sporulativno

Polno nije zapaženo

VEGETATIVNO:

deobom ćelije – jednoćelijske

raskidanjem kolonije – kolonijske

fragmentacijom – trihalne

akinetima

SPORULATIVNO – retko prisutno

endospore –Dermocarpa sp.

egzospore – Chamaesiphon sp.
Ekologija i rasprostranjenje:

zauzimaju široki spektar staništa na svim
geografskim širinama,

nalaze se u okeanima, morima i slatkoj vodi (u
planktonu i bentosu) i različitim terestričnim
ekosistemima (aerofite),

brojni ekstremofili- naseljavaju staništa sa
ekstremnim uslovima za život, npr. termalne
vode i izvori, površina snega i leda, solane,
pećine, stene na Antarktiku, ...

Troprsti lenjivac – na i u mrtvom delu kože i
pukotinama dlaka žive jednoćelijske
modrozelene i zelene alge, kojemu
obezbeđuju dobru kamuflažu u tropskim
kišnim šumama (maslinasto zelenkastu boju).

Modrozelene alge često dovode do “cvetanja” vode
–masovan razvoj najčešće planktonskih algi u, za
njih, veoma povoljnim uslovima sredine.

Nakon uginuća, u vodu se oslobađa velika količina
cijanotoksina – jedinjenja koja su normalan produkt
njihovog metabolizma, ali su toksična za druge
organizme, pa i čoveka.