2.
WWW je ogroman informacioni prostor. Dokumenti objavljni
na internetu su jako raznovrsni kako po kvalitetu i pouzdanosti
informacija, tako po temama, opsegu i organizaciji.
Većina informacija objavljenih na internetu nije podvrgnuta
nikavoj recenziji. Veliki broj ne sadrži podatke o imenu autora,
instituciji u kojoj autor radi, naslov, sadržaj.
Zbog toga je ogroman problem pretraživanaj na internetu u
tome kako iz mnoštva nevažnih informacija izdvojiti one koje
su relevantne za osobu koja ih pretražuje.
Pretrtaživanje interneta
3.
Najjednostavniji način preraživanja interneta je ako se zna URL
adresa hipertekst dokumenta.
Ova adresa se jednostavno upisuje u adresno polje programa za
navigaciju (čitača Web-a). dalji put je jednostavan - linkovi ili
eventualno polja za postavljanje upita u okviru prezentacije.
Pretrtaživanje interneta
4.
Internet pretraživači predstavljaju sajtove čija je namena pretraga sa
ciljem pronalaženja Internet sajtova koji sadrže željene informacije.
Ti specijalni sajtovi poseduju ogromne baze podataka, koja sadrži
podatke o većini Internet sajtova.
Prilikom pretrage za određenim pojmom ili frazom, Internet
pretraživači pretražuju svoju bazu podataka o sajtovima, i nama kao
rezultat te pretrage prikazuju adrese web sajtova koji sadrže traženi
pojam ili frazu.
Internet pretraživači
5.
Jedan od prvih internet pretraživača koji je koristio metodu
indeksiranja web stana koja se i danas koristi nastao je 1993.
godine, i zvao se Wandex.
Danas, postoji veliki broj internet pretraživača, kao što su
Google, Yahoo, AllTheWeb i drugi. Ipak, najzastupljeniji je
Google.
Internet pretraživači
6.
Da bi pronašli sajt koji sadrži određene informacije, u pretraživač je potrebno
uneti pojmove koje tražite.
Reči kao što su "i", "ili", "gde", "ako" i slične ne morate koristiti, ukoliko ne
tražite određenu frazu, jer takve reči pretraživač izbacuje iz pretrage.
Ako tražimo stranice koje sadrže informacije kao što su „program za
elektroknsku poštu", dovoljno bi bilo da u pretraživač unesemo reči „program
elektronska pošta", naravno bez navodnika.
Ukoliko tražimo sajtove koji sadrže određenu frazu, odnosno celu rečenicu, tu
rečenicu je potrebno otkucati pod navodnicima.
Internet pretraživači
7.
Prilikom pretrage možemo koristiti i operatore - znake + i -.
Znakom + ispred reči nateraćemo pretraživač da traži pojam koji bi
inače izbacio iz pretrage.
Ukoliko upišemo znak - ispred reči, ta reč će biti izbačena iz pretrage.
Na primer, ukoliko u Google pretraživač otkucamo „kompjuter -
programi", rezulati pretrage će biti stranice koje sadrže pojam
„kompjuter", ali koje ne sadrže pojam „programi".
Koristan operator je i reč OR. Ukoliko otkucamo u pretrazi upit
„automobil OR avion" rezlati pretrage će biti sve stranice koje sadrže
bar jedan od navedenih pomova, a ne isključivo oba pojma.
Internet pretraživači
8.
Ukoliko želimo da nađemo na primer dokument u elektronskom formatu
(PDF), u pretraživač možemo otkucati sledeću frazu „kompjuter
filetype:pdf". Rezultati pretrage će biti isključivo linkovi ka PDF
dokumentima koji sadrže pojam kompjuter. Dakle, pretragu određenih tipova
dokumenata ograničavamo upotrebom pojma filetype: i navođenjem tipa
dokumenta.
Takođe, ako želimo da izvršimo pretragu za nekim pojmom samo na
određenom sajtu, koristimo upit u sledećem formatu, na primer „sport
site:blic.rs“. Rezultati pretrage će biti linkovi ka stranicama koje sadrže
pojam „sport", ali samo na web sajtu www.blic.rs. Dakle, za traženje
određenog pojma samo na izabranom sajtu koristimo dodatni pojam site: i u
dodatku adresu sajt
Internet pretraživači
9.
Elektronska pošta, e-pošta, imejl, mejl (engl. e-mail) su različiti nazivi za
mrežni servis koji omogućava slanje i primanje poruka raznovrsnog sadržaja.
Ime predstavlja analogiju tradicionalnoj pošti, pri čemu poštansko sanduče
zamenjuju serveri, na kojima se e-pošta „čuva“ dok je korisnik ne preuzme.
U oktobru 1971. stručnjak za računarstvo Rej Tomlinson je napisao prvi
program za razmenu poruka između dva računara. Pored programa za
razmenu e-pošte, Rej Tomlinson je odgovoran za masovnu upotrebu
znaka @ (et, poznato i kao „ludo a“ ili „majmunsko a“).
Elektronska pošta
10.
Programi za rad sa elektronskom poštom se zasnivaju na uređivaču teksta za
sastavljanje poruka, čijom primenom se poruka priprema za slanje,
mehanizma za slanje i primanje poruka i čitača primljenih poruka.
Uz poruke se mogu slati i datoteke.
Poruka se šalje primaocu na temelju njegove adrese elektronske pošte. Poruka
se može poslati jednom ili više primalaca odjednom. Poslate poruke se čuvaju
u elektronskom poštanskom sandučetu primaoca, koje se nalazi na njegovom
serveru sve dok ih ne zahteva za prijem na lokalni računar. Gotovo svi
provajderi internet usluga u svojoj ponudi imaju i servis za elektronsku poštu.
Elektronska pošta
11.
Svaka poruka elektronske pošte se sastoji iz zaglavlja i tela. Zaglavlje nosi,
između ostalog, sledeće podatke:
adresu i ime pošiljaoca
adresu primaoca
adresu servera preko kojeg je poruka poslata kao i servera koji su
prosleđivali poruku na njenom putu do odredišta
datum slanja
ime programa koji je korišćen za slanje poruke
adresu na koju će se slati odgovor, po naznaci samog pošiljaoca
prioritet itd.
Format poruke
12.
Polje Za (To) - e-adresa najmanje jednog primaoca. Ako poruku šaljemo
većem broju primalaca, potrebno je otkucati tačku i zarez (;) između e-
adresa.
U polje Cc možemo otkucati e-adrese sekundarnih primalaca – osoba koje
treba da znaju za poruku, ali ne treba ništa da preduzimaju u vezi sa njom.
Neki programi za e-poštu imaju i polje Bcc koje omogućava slanje poruke
osobama pri čemu se određena imena i e-adrese kriju od drugih primalaca.
Kreiranje i slanje
poruke
13.
U polju Tema nalazi se naslov poruke.
U velikom praznom prostoru kucamo poruku. Tekst poruke možemo
formatirati slično kao i u programima za obradu teksta.
Da bismo priložili datoteku poruci, na traci sa alatkama kliknemo na dugme
Attachment. Pronađemo željenu datoteku i unesemo je u poruku. Naziv
te datoteke nalazi se u polju Prilog (Attachment).
Kreiranje i slanje
poruke
14.
Korišćenje elektronske pošte je ugroženo od strane četiri pojave:
bombardovanjem porukama, spamom, pokušajima preuzimanja ličnih
podataka i prenošenjem virusa.
Pod pojmom „spam“ se podrazumeva slanje neželjenih poruka koje služe za
reklamiranje određenog proizvoda ili usluge.
Virusi mogu dolaziti u različitim oblicima putem elektronske pošte, ali
se ciljni računar najčešće zarazi zahvaljujući nepažnji korisnika.
Poruka koja sadrži virus je sama po sebi najčešće nemoćna da napravi
ikakvu štetu, ali ukoliko korisnici nepažljivo otvaraju svaku vrstu
sadržaja može doći do aktiviranja virusa.
Zaštita e-pošte
15.
Da bi smo mogli da šaljemo elektronsku poštu moramo da imamo E-
mail adresu. Struktura E-mail adrese izgleda ovako:
Korisničko_ime@provajder.oznaka
Korisničko ime bira svaki korisnik za sebe. Svako korisničko ime mora da
bude različito unutar jednog provajdera. Provajder je organizacija koja pruža
pravo korišćenja internet servisa (među njima i pravo na korišćenje e-mail-
a). Oznaka naglašava tip organizacije koja pruža usluge, ili iz koje zemlje
potiče provajder. Primeri oznaka: .rs, .com (za komercialne firme), .net, .org...
Pored klasičnih provajdera, postoje i online e-mail servisi kao što su
gmail, yahoo mail, live, hotmail...
Kreiranje e-mail adrese
16.
Prilikom kreiranje e-mail adrese, potrebno je podesiti sledeće
parametre:
username:
korisnickoime@gmail.com
password:
lozinka koju ste odabrali
pop server:
npr: pop.gmail.com
smtp server:
npr: smtp.gmail.com
Kreiranje e-mail adrese
17.
Kreirati na desktopu folder sa svojim imenom i przimenom.
Koristeći internet pretraživač za slike, pronaći logo škole i
sačuvati ga u svoj folder.
Koristeći internet pretraživač, pronaći tabelu jelen super lige za
sezonu 2009/2010 i prekopirati je u wordov dokument.
Taj dokument takođe sačuvati u svoj folder na desktopu.
Vežba 1.
18.
Kreirati novi gmail nalog
Kreirati novu poruku
Naslov poruke treba da glasi „Priprema za kontrolni“
U tekstu poruke odgovoriti na sva pitanja sa kraja prezentacije.
U prilog poruke dodati sve četiri prezentacije iz oblasti računarskih
komunikacija.
Poslati poruku svim drugovima iz grupe, tako da svako može da vidi
na koje sve aderse je poslata poruka.
Vežba 2.
19.
1. Šta su internet pretraživači?
2. Koji su najpoznatiji internet pretraživaći?
3. Pomoću kog znaka izbegavamo pretragu
nekog pojma?
4. Ako nam je potrebno da pronadjemo
makar jedan od dva pojma, koji operator
koistimo?
5. Kako tražimo tačno određen pojam?
6. Koji pojam koristimo za pretragu
određenog tipa fajla?
7. Šta je elektronska pošta?
8. Šta se sve može slati elektronskom
poštom?
9. Iz čega se sastoji e-mail poruka?
10. Šta sadrži zaglavlje poruke?
11. Od kojih polja se sastoji e-mail poruka?
12. Kako šaljemo poruku na više adresa, tako
da primalac ne vidi kome je sve poruka
poslata?
13. Šta sadrži polje Attachment?
14. Šta je spam?
15. Kako se zaštiti od virusa koji se nalazi u e-
mail porukama?
16. Šta je neophodno imati da bi slali e-mail
poruke?
17. Struktura e-mail adrese?
18. Šta razdvaja znak @?
19. Nabrojati nekoliko online e-mail servisa.
20. Koje parametre je potrebno podesiti
prilikom kreiranja e-mail adrese?
Pitanja