OSNOVI INTERNET AMr ZVONKO DAMNJANOVIĆ UNIVERZITET U BEOGRADU TEHNI ČKI FAKULTET BOR KATEDRA ZA INFORMATIKU OSNOVI INTERNETA Doc.Dr ZORAN ANDJELKOVIĆ
2.
Umreženo računarstvo Tehnologijaumrežene kompjuterizacije omogućava korisnicima da dođu do drugih korisnika i pristupe bazama podataka bilo gde u organizaciji i na bilo kom drugom mestu. Metcalf ov zakon : Robert Metcalfe, pionir računarskih mreža, tvrdi da vrednost mreže raste približno srazmerno sa kvadratom broja njenih korisnika. Kelly -evo proširenje : Vrednost Internet a je mnogo veća, prema Ke l l iju (1999). Na Internet u možemo praviti višestruke simultane veze među grupama ljudi .
Reči najvećih ekonomskihstručnjaka: P aul Zaine Pilzer. Paul Zaine Pilzer. (Malo je tako osposobljenih autoriteta na svojem području, kao što je to Pilzer. Studije je završio za 3 godine i zatim magistrirao na Whartonu za 15 meseci, do svoje 24. godine postao je profesor na njujorškom univerzitetu i do 26. godine zaradio prvi milion $. Sa 22 godine postao je najmlađi ovlašteni službenik City banke i najmlađi potpredsednik sa 25 godina, bio je ekonomski savetnik predsednicima Reganu i Bushu.)
10.
PROGRAM PREDAVANJA OSNOVEINTERNETA: - OSNOVNE DEFINICIJE - NASTANAK I RAZVOJ - INTERNET PROTOKOL I SERVIS - INTERNET KAO OTVORENI SISTEM KOMUNIKACIONI PROTOKOL TCP/IP i struktura interneta. Rutiranje, numeričko i simboličko adresiranje, integracija servisa POVEZIVANJE NA INTERNET - povremena i stalna veza
11.
PROGRAM PREDAVANJA INTERNETI NJEGOVI SERVISI 1. ELEKTRONSKA POŠTA (e-mail - Microsoft Office Outlook 2003 (E-mail), pregled i slanje poruka, attacment, adress book, podešavanje naloga (Account-a)... - Mail Server: Exchange Server SharePoint Services - Business Contact Manager 2. WWW- World Wide Web “Mreža koja pokriva čitav svet”
12.
PROGRAM PREDAVANJA 3.Telnet – pristup udaljenom računaru emulacijom terminala 4. FTP – prenos datoteka među računarima u mreži 5. IRC – Internet Relay Chat – interaktivni razgovor velikog broja korisnika Interneta 6. Usenet News – diskusione grupe ili konferencije
13.
PROGRAM PREDAVANJA ZAŠTITANA INTERNETU MULTIMEDIJALNE KOMUNIKACIJE I INTERNET MOBILNI INTERNET, Mobilni Web, mobilna elektronska pošta INFORMACIONI SISTEM PREDUZEĆA I INTERNET - Web aplikacije - Ekstranet i intranet ELEKTRONSKO BANKARSTVO ON-LINE TRGOVINA ELEKTRONSKA VLADA
14.
LITERATURA OSNOVE INTERNETA Prof. Dr Zvonimir D. Stanković Mr Zvonko Damnjanović Tehnički fakultet Bor – Skriptarnica www.tf.bor.ac.yu
15.
LITERATURA Komer Daglas Povezivanje mreža TCP/IP T.1. Principi, protokoli i arhitektura – prevod četvrtog izdanja Douglas E. Comer Izdavač: CET Beograd Štampa: Novi Dani Beograd Br.strana: 750 ISBN 86-7991-142-9
16.
LITERATURA Preporučene Weblokacije WWW.W3.ORG N e r d s 2 . 0 . 1 , W i r i n g t h e W o r l d : http://www.pbs.org/opb/nerds2.0.1/wiring_world/ "Triumph of the Nerds," History of the Computer http://www.pbs.org/nerds/timeline/index.html Kako stvari funkcionišu: Kako funkcioniše Internet i n f r a s t r u k t u r a http://computer.howstuffworks.com/internetinfrastructure.htm Leading the Web to Its Full Potential...
17.
Начин полагања испитаи елементи релевантни за формирање оцене: Предаваља: 10 Вежбе: 5 Практичан рад и пракса: Семинарски рад: 5 Колоквијум: 20+20 Израда завршног рада: Тест : 40 Испит: писмени Услов за полагање испита: Семинарски рад
KOLIKO KORISTIŠ KOMPJUTER ISTRA Ž IVANJE STUDENTSKE POPULACIJE U SRBIJI TERITORIJA: Republika Srbija IZVOR PODATAKA: uzorak baziran na uzoračkom okviru dobijenom na osnovu statistike školska, statistike ministarstva prosvete i evidencija na univerzitetima. DEMOGRAFIJA: standardna ESOMAR demografija prilagođena studentskim specifičnostima. VELIČINA UZORKA: Planirano: 1000 studenata Realizovano: 1027 studenata STRATIFIKACIJA: Beograd (n=400) Niš (n=204) Novi Sad (n=226) Kragujevac (n=197) PITANJA: Formulisao SMMRI u saradnji sa SUS TERENSKI RAD: 14.4-21.4.2004. KONTROLA: Terenska kontrola na najmanje 15% uzorka, interaktivna 100% kontrola konzistencije i logička kontrola. STUDENTSKA UNIJA SRBIJE MAJA KOSIĆ, Marketing Menadžer, Studentska unija Srbije [email_address]
21.
SRBIJA: KO IGDE KORISTI INTERNET INTERNET NA DLANU Telekom Srbija a.d. (pridruženi član Asocijacije medija), na izuzetno posećenoj konferenciji za štampu održanoj u CPC-u (City Press Centre) je predstavio rezultate opsežnog istraživanja sprovedenog tokom novembra 2005. u saradnji sa CESID-om a na temu «Građani Srbije o Telekomu». Ono što iznenađuje je visok procenat domaćinstava – 35%, u kojima bar jedan član koristi Internet dik u 55% domaćinstava bar jedan član zna da rukuje računarom. Prevedeno, ovo znači da u Srbiji ima približno 1.000.000 korisnika Interneta što je 13,3% od ukupnog broja stanovnika (bez Kosova i Metohije). Najčešćio razlog za korišćenje Interneta je potraga za informacijama i komunikacija preko elektronske pošte. Promovišući rezultate istraživanja, Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge Telekoma Srbija a.d., najavio je daleko veću prisutnost Telekoma u ovoj oblasti u narednom periodu i izrazio uverenje da će se broj korisnika Interneta već 2007. godine popeti do cifre od 2.000.000. Jecl je naglasio da će rezultati istraživanja značajno uticati i na kvaliutet sadržaja nedavno promovisanog portala www.nadlanu.com SRBIJA: STRUKTURA KORISNIKA INTERNETA
22.
23.
24.
Svaki peti student uopšte ne koristi kompjuter (18.3%) i ne zna da se koristi njime
25.
Studenti najčešće koristekompjuter za: dopisivanje e-mailom za stručno pretraživanje na internetu za učenje za neke druge aktivnosti Kompjuter najčešće koriste studenti prirodnih i tehničkih nauka U duhu vremena u kojem živimo, kada se nauka ekspanzivno razvija, korišćenje računara prilikom učenja trebalo bi da je svakodnevna pojava među studentima i studentkinjama. Fakulteti ne vode mnogo računa o osavremenjavanju ne samo opreme na fakultetima, već i unapređivanju i uvođenju kurseva, kako bi se studentima i studentkinjama omogućilo da nauče da se koriste osnovnim programima, koji su postali jedan od uslova prilikom zapošljavanja.
26.
Korisni sajtovi Studentska unija Srbije: http://www.sus.org.yu Univerziteti u Srbiji − Univerzitet u Beogradu: http://www.bg.ac.yu − Univerzitet u Novom Sadu: http://www.ns.ac.yu − Univerzitet u Nišu: http://www.ni.ac.yu − Univerzitet u Kragujevcu: http://www.uis.kg.ac.yu − Univerzitet umetnosti u Beogradu: http://www.arts.bg.ac.yu Ministarstvo prosvete i sporta Vlade republike Srbije: http://www.minedu.yu ESIB (The National Unions of Students in Europe): http://www.esib.org Council of Europe: http://culture.coe.fr/edu/eng UNESCO: http://www.education.unesco.org Evropska unija: http://europa.eu.int//comm/education/ OECD (Organisation for the Economic Cooperation and Development): http://www.oecd.org EUA (European University Association) : http://www.unige.ch/eua Ministarski samit u Berlinu (Bolonjski proces): http://www.bologna-berlin2003.de European Network for Quality Assurance of Higher Education: http://www.enqa.org Eurydice (the information network on Education in the European Union): http://www.eurydice.org/ NARIC (Network of national academic recognition centers): http://europa.eu.int//comm/education/socrates/agenar.html
Pozdrav NIKOLI TESLI pri dolasku u Beograd 1892. ... Razumeće listak sveži svaku žilu svojeg stabla, spajaće nas elektrika -elektrika naših srca- i bez žica i bez kabla. vizija Jovan Jovanović Zmaj
Internet, intranet i eks tranet Internet - Eksponencijalni rast broja korisnika. Intranet . Koorporativna mreža koja funkcioniše sa tehnologijama za Internet, poput pretraživača i mašina za pretraživanje, koristeći protokole Interneta . E ks tranet . Kombinovanje intranet a sa Internetom u ono što se zove ekstranet stvara snažne sisteme za komunikaciju i saradnju između organizacija .
32.
Korporativni portali , umreženo preduzeće i optičke mreže Korporativni portal se odnosi na Web s ajt kompanije koji se koristi kao ulaz za korporativne podatke, informacije i znanje . Umreženo preduzeće . Različite komponente i tehnologije upravo opisane mogu biti integrisane zajedno u mrežu cele firme, koja je proširena na sve poslovne partnere . Optičke mreže su telekomunikacione mreže velikog kapaciteta koje pretvaraju signale u mreži u svetlosne signale i prenose ih preko fiber-optičkih vlakana.
Pojam I nterneta Internet je veza više individualnih računara uz primenu protokola TCP/IP (Transmission Control Protocol / Internet Protocol), kao i više individualnih mreža u jedinstvenu logičku mrežu u kojoj svi dele istu šemu adresiranja. Internet predstavlja globalni multimedijalni distribuirani informacioni sistem .
35.
Razvoj Interneta Osnovepostavljene 60-tih godina u Americi . Projekat Advanced Research Project Agency Network (ARPANET). Razmena informacija u slučaju fizičkog uništenja komunikacionih instalacija . 70-tih priključuju se univerziteti u Americi . 80-tih akademske institucije Evrope . 90-tih izlazi iz akademskog okruženja (pojedinci i organizacije) . Na početku novog milenijuma postaje g lobalna mreža .
36.
RAZVOJ INTERNETA KAOMEDIJA Poređenje: Radiju je trebalo 30 godina da osvoji 30.000.000 slušalaca TV je za 15 godina dostigao 60.000.000 gledalaca Za samo 3 godine (1995-1998) Približno 90.000.000 novih korisnika (ukupno: > 900 miliona korisnika)
37.
E ksponencijalan rastbroja korisnika Interneta u milionima U budućnosti se očekuje i dalji napredak I nterneta.
39.
Struktura Interneta PojedinciPreduzeća Država “ Kičma” mreže Network provajderi Internet provajderi Lokalni provajderi Krajnji korisnici
Internet tehnologije TransmissionControl Protocol / Internet Protokol (TCP/IP) – jezik koji omogućuje komunikaciju između računara na Internetu. Hyper Text Transfer Protocol (http) – protokol za komunikaciju između web čitača i servera. Hypertext Markup Language (html ili hml) – jezik kojim se kreira hiper tekst. File Transfer Protocol (ftp) – protokol koji omogućava prenos fajlova sa računara na računar. Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME) – tehnologija koja omogućava “proširenje” E-mail poruka, tako da osim teksta mogu slati i fajlovi, slike, softver...
42.
Internet tehnologije PostOffice Protocol (POP) – protokol za razmenu pošte između korisnika Interneta i servera Internet Provajdera. Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) – omogućuje razmenu elektronske pošte između dva servera. Point-to-Point Protocol (PPP) – protokol koji omogućuje priključenje na Internet. Uniform Resource Locator (URL) – adresa strane na Internetu. Virtuelna realnost (Virtual Reality – VR) – tehnologija koja omogućava stvaranje trodimenzionalnih web strana. Web čitač (Web browser) – softver za čitanje strana na Internetu.
44.
KLASE IPadrese N = Network ID H = Host dio IP adrese 1 - 126 1 28 - 1 91 1 92 - 223 224 - 239
45.
PRIVATNE I JAVNEIP ADRESE Privatne IP adrese Iz A klase 10.0.0.0 – 10.255.255.255 Iz B klase 172.16.0.0 – 172.31.255.255 Iz C klase 192.168.0.0 – 192.168.255.255 Ostale IP adrese iz klasa A, B i C su javne IP adrese.
46.
F aktori kojiusmeravaju firme da I nternet koriste u sve većem obimu Veličina auditorijuma - reč je pre svega o veličini auditorijuma sa kojim se može uspostaviti direktna, dvosmerna komunikacija. Karakteristike auditorijuma - može se s pravom reći da je reč o najobrazovanijem delu svetske populacije, što znači da oni imaju relativno visoke lične prihode. Troškovi distribucije poruka - troškovi za omogućavanje obavljanja komuniciranja kao fiksni troškovi su relativno visoki, ali su zato troškovi distribucije poruka izuzetno niski. Brzina i kvalitet komunikativnog kontakta - su na strani Interneta, jer ni jedan drugi medij ne može tako brzo dovesti u kontakt prodavca i kupca, bez obzira na njihovu udaljenost.
47.
Koristi od korišćenjaInterneta uštede u troškovima poslovanja, porast ugleda preduzeća, lak pristup tržištu za razne proizvode, obezbeđenje većeg kvaliteta usluga, pripreme za buduće poslovanje .
48.
I nternet iglobalizacija poslovnih procesa Poslovne komunikacije Elektronski transfer novca Elektronski transfer tehničke dokumentacije Poslovne transakcije Servisi za rezervacije i kupovinu Ostali procesi
49.
Microsoftove razvojne tehnologijeDesktop Media & RIA Web Linux JSP / PHP ColdFusion LAMP AJAX Libraries “ Apollo” Mac OS Flash & Flex Quicktime & drugi Microsoft Drugi Server Vista
50.
Alati Multimedija Spremanjei dijeljenje Traženje Identitet i autentikacija Komunikacija Usluge i kontrole Razvojni inženjeri Dizajneri Hobisti Publika Proizvod Silverlight Streaming Spaces Virtual Earth Live ID Contacts Search Alerts PopFly Expression Visual Studio Jednostavno i konzistentno Treninzi i podrška Service Level Agreements Fleksibilna monetizacija SharePoint Designer IM & Presence Agents
51.
Ispunjavanje vizije zaSQL Server Dynamic Development Beyond Relational Pervasive Insight Enterprise Data Platform Sigurna i pouzdana baza podataka Optimiz irane performanse P olicy-based m upravljanje Baratanje s bilo kojom vrstom podataka Nove vrste podataka Ubrzajte razvoj s novim mogućnostima Sinkronizacija podataka iz raznih izvora Integra cija svih podataka u Enterprise Data Warehouse BI podloga za sve korisnike Uvid u ključne pokazatelje za sve zaposlenike Pervasive Insight Enterprise Data Platform Dynamic Development Beyond Relational
52.
Termini koje trebaznati Klijent: računari na mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije. Klijentska/serverska mreža: mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim računarima na mreži. Elektronska pošta (e-pošta): poruka koja se šalje putem Interneta. File Transfer Protocol (FTP): specifična pravila ili protokoli koji upravljaju premeštanjem ili kopiranjem datoteka sa jednog računara na drugi.
53.
Termini koje trebaznati Internet: najpoznatija na svetu i najveća računarska mreža koja povezuje milione računara u jednu veliku mrežu svih mreža. Mreža: grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dele informacije i opremu. Mrežna interfejs kartica (NIC): hardver koji je instaliran u računaru koji povezuje računar sa mrežom. Diskusione grupe: grupe računara koje se bave istim stvarima.
54.
Termini koje trebaznati Peer-to-Peer mreža: veza istih računara. Protokol: pravilo koje pomaže računarima da razumeju jedni druge. Server: računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima na mreži u klijentsko/serverskoj mreži. Usenet vesti: mreža računara koja razmenjuje članke o određenim temama, obezbeđuje podršku proizvodima I često odgovara na različita pitanja.
55.
Termini koje trebaznati Web pregledač: softverska aplikacija koja locira i prikazuje Web stranice, uključujući tekst, slike i druge multimedijalne sadržaje, kao što je muzika. World Wide Web (WWW): takođe poznat pod nazivom Web, ovo je zbirka posebno kreiranih stranica na Internetu koje se mogu videti u Web pregledaču
56.
Statičke i Dinamičkestrane Statičke stranica - sadržaj čini čist HTML kod, i ima estenziju .htm ili .html. Sadržaj st ranice je unapred potpuno određen. Dinamičke stranice - skup instrukcija koje se upotreb javaju za stvaranje HTML stranice koja se stvara dinamički na zahtev korisnika. Web server - softver koji upravlja Web stranicama i stavlja ih na raspolaganje "klijentovim" računarima - preko lokalne mreže ili Interneta.
57.
Statičke stranice WEBSERVER 1. Autor piše HTML 2. Klijent daje zahtev za Web stranicu 4. HTML tok (od .htm stranice je već vraćen čitaču 5. Čitač obrađuje HTML i prikazuje stranicu KlIJENT 3. Web server locira .htm datoteku
58.
Dinamičke stranice WEBSERVER 1. Autor piše instrukcije 2. Klijent daje zahtev za Web stranicu KlIJENT 5. HTML tok je vraćen čitaču 6 . Čitač obrađuje HTML i prikazuje stranicu 3. Web server locira datoteku sa instrukcijama 4. Web server obrađuje instrukcije da bi stvorio HTML Dinamičke stranice
Tehnologije Web jeklijent - server okruženje koje se sastoji od tri komponente: - klijenta, - servera, - mreže Tehnologije za web otežavaju posao dizajnerima Brza promena tehnologije izrade Nepotpuno definisana Čitači je ne podržavaju u potpunosti Klijenska tehnologija koja se koristi za web: Čitač weba – browser Html Css PHP JavaScript
61.
Razvoj WWW aplikacijaPROGRAMSKI JEZICI HTML (Hypertext Markup Language) Java Perl ASP PHP CSS JavaScript ŠTA VAM JE POTREBNO ZA RAZVOJ WWW APLIKACIJE ? Text editor Web browser Grafički program Web server (opciono)
62.
Pravila jezika HTMLHTML dokumenti su struktuirani Jezik HTML ne pravi razliku između malih i velikih slova HTML prepoznaje samo jedan razmak HTML elementi treba da su zatvoreni, osim ako su prazni Elemente jezika HTML treba ugnježdavati Atribute jezika HTML treba smeštati u znakove navoda Čitači ignorišu nepoznate atribute i elemente jezika HTML Testiranje – CSE Validatore
64.
Internet2 Internet2 je projekat na kome rad i preko 180 univerziteta u SAD koji su partneri industrije i vlade. Ovaj projekat ima za cilj da obezbedi usavršene aplikacije sledeće generacije: teledijagnostika, digitalne biblioteke, obrazovanje na daljinu, onlajn simulaciju, virtuelne laboratorije.
65.
Servisi Interneta:E-mail , Telnet , Ftp , WWW News groups, Internet telefon, Internet fax, Video konferencije.. . Numerička adresa – npr. 196.181.0.10 Logička adresa – npr. zvonko @ kcbor.co.yu Domeni : .com, .edu, .gov, .mil, .net, .org, .us, .uk, .yu... Servisi Interneta
66.
Milioni indeksiranih Webstranica GG =Google, FAST=FAST, WT=WebTop.com, INK=Inktomi, AV=AltaVista, NL=Northern Light, EX=Excite, Go=Go (Infoseek). Grey portion = the number of indirect pages, if any, used during the search.
67.
R azlozi zaposlovanje preko W eb-a: osnaživanje prisustva u javnosti, stvaranje mogućnosti za dostupnost poslovnih informacija, opsluživanje klijenata i potrošača, povećanje javnog interesa za preduzeće, povećanje brzine slanja važnih informacija, prodaja, multimedijalna prezentacija robe i usluga, bolje obuhvatanje ciljnog tržišta,
68.
R azlozi zaposlovanje preko W eb-a: lakše odgovaranje na najfrekventnija pitanja kupaca, održavanje kontakta sa prodavcima, otvaranje međunarodnog tržišta, kreiranje 24-časovnog korisničkog servisa, ažuriranje informacija,
69.
R azlozi zaposlovanje preko W eb-a: dobijanje povratnog odgovora od kupaca, lakše testiranje prihvatanja novih proizvoda i usluga na tržištu, lakši kontakt sa ostalim medijima, lakše obuhvatanje tržišta mladih, dosezanje do specifičnih tržišta i lako opsluživanje lokalnog tržišta.