Inicijalna kariozna lezija predstavlja stadij razaranja cakline bez kavitacije, koja se klinički očituje kao bijelo zamućenje, dok histopatološki pokazuje višeslojne zone. Lokalizirane su najčešće u cervikalnoj trećini, okluzalnim jamicama i područjima marginalne gingive kod pacijenata s protetskim restauracijama. Dijagnosticiraju se vizuelno, taktilnom evaluacijom, rendgenski, i laserskom fluorescencijom, a terapija uključuje edukaciju pacijenata i kontrolu faktora rizika.

1. Inicijalna kariozna lezija, dijagnoza i
terapija

2.  Inicijalna kariozna lezija predstavlja stadij kariozne lezije u kojem je s fizikalnohemijskog i histopatološkog
aspekta već došlo do uznapredovalog razaranja cakline.
 Iako nema kavitacije, proces demineralizacije je uznapredovao.
 Inicijalna kariozna lezije se klinički očituje kao bijelo zamućenje.
Inicijalna kariozna lezija

3. Patohistološka slika inicijalne lezije
 Histološki izgled kao i veličina inicijalne kariozne lezije ovise o tehnici posmatranja.
 Histopatološki inicijalna kariozna lezija na poprečnom presjeku se očituje kao višeslojna lezija koja je u
cijelosti smještena u caklini, ali još uvijek nije dosegla caklinsko-dentinsku granicu (CDS) i nije nastala
kavitacija površine.
 Inicijalna kariozna lezija posmatrana polarizacijskim mikroskopom pokazuje četiri jasno odijeljene zone :
1. Površinska zona
2. Središte ili tijelo lezije
3. Tamna zona
4. Translucentna zona

4. Slika1. Inicijalna kariozna lezija posmatrana polarizacijskim
mikroskopom. Uočavaju se površinska zona, tijelo lezije i
translucentna zona.
Slika2. Inicijalna kariozna lezija i lezija u dentinu posmatrane
polarizacijskim mikroskopom. Uočavaju se tijelo lezije i
translucentna zona.

5. Lokalizacija inicijalne kariozne lezije
 Inicijalne kariozne lezije su najčešće lokalizirane u cervikalnoj trećini zuba. Također pojavljuju se u
jamicama i fisurama na okluzalnoj površini zuba.
 Kod pacijenata sa protetskim restauracijama inicijalna kariozna lezija se najčešće javlja u području
marginalne gingive.
 Kod pacijenata nakon ortodontskog tretmana inicijalna kariozna lezija se najčešće javlja vestibularnoj
površini zuba.

6. Fizikalnohemijski proces inicijalne
kariozne lezije

7. Kliničke karakteristike inicijalne kariozne
lezije

8. Dijagnoza
 Tradicionalne metode koje se koriste za dijagnosticiranje inicijalne kariozne lezije su:
1. Vizuelna inspekcija i
2. Taktilna evaulacija sondom

9. U savremene metode dijagnosticiranja inicijalne kariozne lezije ubrajaju
se:
Prosvjetljivanje zuba optičkim vlaknom

10. Elektronsko detektovanje karioznih lezija - se zasniva na činjenici da je
intaktna caklina loš provodnik. Na ovaj način kariozna caklina ima veču
karioznu provodljivost od zdrave intaktne cakline.

11. Rendgengrafska ispitivanja - predstavljaju značajne dijagnostičke
metode, a najčešće se upotrebaljavaju kao dopuna nekim drugim
dijagnostičkim sredstvima.

12. Laser fluorescencija - je dijagnostička metoda koja se bazira na emisiji
svjetlosnog zraka tačno određene talasne dužine.
Karijesom zahvaćena tkiva jače fluorescentiraju od
zdrave cakline pa se lahko uočavaju.

13. Terapija
 Kauzalno-etiološka terapija
 Prije ordiniranja terapije za inicijalni karijes,
potrebno je uočiti i pratiti kauzalne faktore, kao i
faktore rizika kako bi se na njih što ranije moglo
uticati
 Cilj terapije inicijalne kariozne lezije je promjena
toka razvoja karioznog procesa, uspostavljanjem
ravnoteže između procesa demineralizacije i
remineralizacije

14. Terapija
 U cilju uspjeha terapije potrebno je da se utiče na sljedeće faktore:
1. Edukacija pacijenta
2. Kontrola konzumacije karbohidrata
3. Kontrola plaka
4. Oralna higijena
5. Lokalna aplikacija fluoridnih preparata