Morfologija kanala korijena zuba
•
1 like•1,643 views
Seminarski rad: Morfologija kanala korijena zuba
Recommended
More Related Content
What's hot
What's hot (20)
More from Sebila Rustempašić
Morfologija kanala korijena zuba
- 1. MORFOLOGIJA KANALA KORIJENA ZUBA SEBILA RUSTEMPAŠIĆ
- 2. Osnovni preduslov za uspjeh endodontskog liječenja je poznavanje morfologije kanala korijena zuba. Nije dovoljno znati broj korijenova i kanala određenog zuba. Potrebno je poznavati dužinu korijenova, njihov raspored, u kojoj mjeri su povijeni, gdje se nalaze ulazi u korijenske kanale, veličinu, oblik, raspored i moguće konfiguracije kanalskog sistema korijena zuba.
- 3. Klasifikacija morfologije korijenskih kanala 1969. godine Weine i saradnici su na osnovu analize bukomezijalnog korijena maksilarnog prvog molara predložili prvu kliničku klasifikaciju kanalnog sistema. Navedena klinička klasifikacija sadrži četiri tipa korijenskih kanala. Tip (Wein) Korijenski kanal (apeksni otvor) Opis I 1-1 jedan k. kanal koji se pruža cijelom dužinom korijena i završava jednim otvorom II 2-1 dva k. kanala koja se u apeksnoj trećini spajaju i završavaju jednim zajedničkim otvorom III 2-2 dva k. kanala koja završavaju svaki sa zasebnim otvorom IV 1-2 jedan k. kanal koji se u apeksnoj trećini grana na dva koji završavaju svaki sa svojim otvorom
- 4. Referentna klasifikacija za veliki broj studija o morfologiji korijenskih kanala je klasifikacija prema autoru Vertucciju iz 1984. godine. Tip (Vertucci) Korijenski kanal (apeksni otvor) Opis I 1-1 prisutan je jedan k. kanal od pulpne komore do apeksa zuba II 2-1 pulpnu komoru napuštaju dva odvojena k. kanala, koji se spajaju u jedan kratki, zajednički kanal III 1-2-1 jedan k. kanal napušta pulpnu komoru, dijeli se na dva kanala, a zatim pri apeksu spaja u jedan IV 2-2 dva jasno odvojena k. kanala se pružaju od puplne komore do apeksa zuba V 1-2 jedan k. kanal napušta pulpnu komoru, zatim se dijeli na dva kanala i završava na različitim apikalnim foramenima VI 2-1-2 dva odvojena k. kanala napuštaju pulpnu komoru, ali se u središnjem dijelu spajaju i opet dijele na dva kanala koja završavaju na različitim apikalnim foramenima VII 1-2-1-2 jedan k. kanal napušta pulpnu komoru , dijeli se na dva kanala, zatim spaja u središnjem dijelu i ponovo dijeli na dva odvojena kanala sa dva odvojena apikalna foramena VIII 3-3 tri odvojena k. kanala se otvaraju na tri odvojena apikalna foramena
- 5. MORFOLOGIJA PROSJEČNA DUŽINA ZUBA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK KORIJENSKIH KANALA MAKSILARNI CENTRALNI SJEKUTIĆ TIP I * (prisutan je jedan korijenski kanal koji se pruža od pulpne komore do apeksa zuba) *klasifikacija po Vertucciju 22,5 mm • korijen može imati blagu distalnu i oralnu kurvaturu • u cervikalnoj regiji kanal je trouglastog oblika, dok u apikalnoj regiji postaje postepeno okrugao MAKSILARNI LATERLANI SJEKUTIĆ TIP I 22 mm • maksilarni lateralni sjekutić ima širok kanal smješten u uskom korijenu i najčešće je zakrivljen distalno ili palatinalno • u cervikalnoj regiji kanal je ovoidnog oblika, dok prema apikalnoj regiji postaje postepeno okrugao MAKSILARNI OČNJAK TIP I 26,5 - 27 mm • korijen maksilarnog očnjaka je najčešće povijen prema lateralno ili palatinalno • korijenski kanal je ovoidnog oblika
- 6. MORFOLOGIJA PROSJEČNA DUŽINA ZUBA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK KORIJENSKIH KANALA MAKSILARNI PRVI PREMOLAR TIP IV (prisutna su dva jasno odvojena korijenska kanala koja se pružaju od pulpne komore do apeksa zuba) 21 mm • dno puplne komore napuštaju dva korijenska kanala koja su okruglog oblika do polovine korijena, a zatim se apikalno naglo sužavaju i često završavaju izrazito uskim i zakrivljenim kanalima • u 95 % slučajeva su prisutna dva korijena i dva korijenska kanala postavljena bukalno i palatinalno i odvojena dentinskim septumom MAKSILARNI DRUGI PREMOLAR TIP I, II i IV TIP II (pulpnu komoru napuštaju dva odvojena korijenska kanala, koja se spajaju u jedan kratki, zajednički kanal) 21,5 mm • korijenski kanali su ovalnog oblika do polovine korijena, a zatim se apikalno sužavaju
- 7. MORFOLOGIJA PROSJEČNA DUŽINA ZUBA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK KORIJENSKIH KANALA MAKSILARNI PRVI MOLAR 20,8 mm • najčešće tri korijena: palatinalni, distobukalni i meziobukalni • najčešće 3-4 kanala: palatinalni, distobukalni i meziobukalni ( MB-1, MB-2) • palatinalni kanal je najširi i često je apeksni dio kanala povijen ka bukalno • distobukalni kanal je smješten distalnije i palatinalno, a apeksni dio kanala je najčešće povijen ka mezijalno • meziobukalni korijen u više od 50 % slučajeva ima dva korijenska kanala MAKSILARNI DRUGI MOLAR 20 mm • ima sličnu morfologiju kao maksilarni prvi molar • njegova morfološka karakteristika je da posjeduje korijenove koje grupirani bliže jedan drugome i ponekad su spojeni • najčešće ima tri korijena i tri kanla, odnosno jedan kanal u svakom korijenu MAKSILARNI TREĆI MOLAR 17 mm • izrazito varijabilna kanalna morfologija • najčešće varijacije su: 1-4 korijena i 1-6 kanala
- 8. MORFOLOGIJA PROSJEČNA DUŽINA ZUBA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK KORIJENSKIH KANALA MANDIBULARNI CENTRALNI I LATERALNI INCIZIVI TIP I 2O, 7 mm 21, 7 mm • većina mandibularnih inciziva ima jedan korijen i jedan kanal koji je širi u vestibulooralnom pravcu • uski korijenovi imaju jedan kanal, dok širi korijenovi oibčno dva koja su najčešće smještena vestibularno i oralno i često se spajaju u jedan apeksni otvor • dentinski septum kojim su odvojeni korijenski kanali je tanak i prožet pulpnim tkivom, te se odstranjuje u toku biomehaničke obrade korijenskog kanala MANDIBULARNI KANINUS TIP I, II i III TIP III (pulpnu komorunapušta jedan korijenski kanal, dijeli se na dva kanala, a zatim pri apeksu spaja u jedan korijenski kanal) 25, 6 mm • korijenski kanalni sistem vrlo sličan maksilarnom kaninusu, ali je dimenzionalno manji
- 9. MORFOLOGIJA PROSJEČNA DUŽINA ZUBA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK KORIJENSKIH KANALA MANDIBULARNI PRVI PREMOLAR VARIJABILNA KANALNA MORFOLOGIJA (TIP I, TIP IV, TIP VIII) TIP VIII (prisutna su tri odvojena korijenska kanala koja se otvaraju na tri odvojena apikalna foramena) 21,6 mm • nije rijedak slučaj da se kanali mandibularnih premolara (češće mandibularnog prvog premolara) račvaju u apikalnoj trećini. Ovi korijenski kanali najčešće završavaju posebnim apeksnim otvorima, međutim mogu se i spojiti u blizini apeksa. • prisutna je lingvalna inklinacija krune MANDIBULARNI DRUGI PREMOLAR TIP I, IV 22, 3 mm • morfologijom sličan mandibularnom prvom premolaru
- 10. MORFOLOGIJA PROSJEČNA DUŽINA ZUBA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK KORIJENSKIH KANALA MANDIBULARNI PRVI MOLAR 21 mm • budući da najranije niče od svih posteriornih zuba, najčešće se prvi endododntski tretira • mandibularni prvi molar ima dva korijena: mezijalni i distali • mezijalni korijen je najčešće povijen distalno i ima dva kanala: bukalni i lingvalni • distalni korijen je prav i ima najčešće jedan širok korijenski kanal MANDIBULARNI DRUGI MOLAR 20 mm • ima sličnu morfologiju kao mandibularni prvi molar • ponekad se kod ovog zuba u mezijalnom korijenu može naći samo jedan korijenski kanal MANDIBULARNI TREĆI MOLAR 18,5 mm • izrazito varijabilna kanalna morfologija • korijenovi: kratki, spojeni i izrazito povijeni