SlideShare a Scribd company logo
GUSTINA
STA JE GUSTINA
Густина је по дефиницији однос масе и запремине неког тела.
У овој формули (ро) означава густину, m означава масу тела, а V његову запремину. Димензије густине су М L-
3 a SI јединица: кил
Густине елемената и чистих једињења су карактеристичне константе али пошто зависе од температуре, саопштавају се
заједно са температуром на којој су одређене.
На густину неке материје утиче састав, температура, агрегатно стање, алотропски облик, електрично поље итд. Један од
првих задатака физичке хемије је био да на основу мерења макроскопских особина материје докучи нешто о њеној
микроскопској грађи. У том погледу густина је од огромног значаја јер су на основу мерења густине и индекса
преламања или диелектричне константе израчунавала молекулска рефракција а на основу ње, димензије молекула.
Занимљиво је да су за мерење густине гасовитог азота године 1904. Нобелове награде добили Вилијем
Ремзи за хемију и Лорд Рејли за физику. Наиме, из веома мале разлике у густинама азота из ваздуха и хемијски
добијеног азота они су закључили да у ваздуху поред азота постоји још неки гас и тако су пронашли аргон. То је суштина
физичке хемије - мерити нешто обично и из тога пронаћи нешто необично.
ZANIMLJIVOSTI O GUSTINI
• Zašto su putevi drvene i gvozdene lopte iste zapremine različiti ako
na njih deluje sila istog intenziteta?
Zašto su brzine drvene i gvozdene lopte iste zapremine različite ako
na njih deluje sila istog intenziteta?
Različite supstance iste zapremine imaju različite mase. Veća masa ima
veću inerciju ili težnju da ostane u stanju relativnog mirovanja.
.
Zašto različite supstance iste zapremine imaju različite
mase? Zašto različite mase imaju različite gustine? Ne postoje
dve supstance koje imaju istu gustinu.
Zbog toga što njihovi najsitniji delovi, atomi i molekuli imaju
različite mase.
GUSTINA TECNOSTI
ZANIMLJIVA PITANJA I ODGOVORI
• Posmatrajmo dve kugle od drveta, različitih masa. Masa prve kugle je 100g, a druge
50g.
• Šta se dešava?
• Drvena kugla veće mase će pretegnuti.
• m1>m2 i V1>V2
• Šta zaključujemo?
• Ako se dva tela sačinjena od iste supstancije, njihova masa zavisi od zapremnine tela.
• Kako, na osnovu izloženog, možemo da uporedimo dva bez obzira na to da li imaju
iste ili različite mase i/ili zapremine?
• Da bi smo mogli da ih upoređujemo, moramo da uvedemo novu fizičku
veličinu.koja se naziva GUSTINA.
• Gustina tela je brojno jednaka količniku mase tela i njegove zapremine
• ρ = m/V
• Odnos mase i zapremnine različitih tela sačinjenih od iste supstance je uvek isti
i jednak je gustini te supstancije.
• Osnovna merna jedinica je kg/m3, a manja je g/cm3.
HVALA NA PAZNJI...
Hvala na paznji i zainteresovanju vezano za moju
prezenaciju...

More Related Content

What's hot

Izracunavanja u hemiji
Izracunavanja u hemijiIzracunavanja u hemiji
Izracunavanja u hemiji
saculatac
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
Biljana Ristic
 
Atmosfera
AtmosferaAtmosfera
Njutn i njutnovi zakoni
Njutn i njutnovi zakoniNjutn i njutnovi zakoni
Njutn i njutnovi zakoniSana Ivanović
 
7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus
7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus
7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus
ltixomir
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
vvlivvli
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
Biljana Ristic
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
Biljana Ristic
 
Atomski i maseni broj
Atomski i maseni brojAtomski i maseni broj
Atomski i maseni broj
IvanaIvanovi5
 
Entropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamikeEntropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamikeMarina Dorocki
 
Estri
EstriEstri
Eлектрични потенцијал и напон
Eлектрични  потенцијал и напонEлектрични  потенцијал и напон
Eлектрични потенцијал и напонDragan Dimic
 
Metali
MetaliMetali
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
Ivana Damnjanović
 
L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...
L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...
L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...
NašaŠkola.Net
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
vvlivvli
 
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_vezaHemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_vezaNašaŠkola.Net
 

What's hot (20)

Izracunavanja u hemiji
Izracunavanja u hemijiIzracunavanja u hemiji
Izracunavanja u hemiji
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 
Atmosfera
AtmosferaAtmosfera
Atmosfera
 
Kristalne rešetke
Kristalne rešetkeKristalne rešetke
Kristalne rešetke
 
Njutn i njutnovi zakoni
Njutn i njutnovi zakoniNjutn i njutnovi zakoni
Njutn i njutnovi zakoni
 
7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus
7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus
7. Celijsko disanje, glikoliza, krebsov ciklus
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
Atomski i maseni broj
Atomski i maseni brojAtomski i maseni broj
Atomski i maseni broj
 
Entropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamikeEntropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamike
 
Estri
EstriEstri
Estri
 
Eлектрични потенцијал и напон
Eлектрични  потенцијал и напонEлектрични  потенцијал и напон
Eлектрични потенцијал и напон
 
Metali
MetaliMetali
Metali
 
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
 
L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...
L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...
L152 - Biologija - Promet energije i termoregulacija - Petra Crnčević - Danij...
 
NEMETALI
NEMETALINEMETALI
NEMETALI
 
PSE
PSEPSE
PSE
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_vezaHemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
 

More from Sanja Bulat

Opticki kablovi i paukova mreza
Opticki kablovi i paukova mrezaOpticki kablovi i paukova mreza
Opticki kablovi i paukova mreza
Sanja Bulat
 
Priprema i akcija
Priprema i akcijaPriprema i akcija
Priprema i akcija
Sanja Bulat
 
Od jabuke do svemirskog broda
Od jabuke do svemirskog brodaOd jabuke do svemirskog broda
Od jabuke do svemirskog broda
Sanja Bulat
 
Vreme kroz vreme
Vreme kroz vremeVreme kroz vreme
Vreme kroz vreme
Sanja Bulat
 
Toricelijev ogled
Toricelijev ogled Toricelijev ogled
Toricelijev ogled
Sanja Bulat
 
Nikola Tesla
Nikola TeslaNikola Tesla
Nikola Tesla
Sanja Bulat
 
Mileva Marić Ajnštajn
Mileva Marić Ajnštajn Mileva Marić Ajnštajn
Mileva Marić Ajnštajn
Sanja Bulat
 
Upotreba veb 2.0 alata u nastavi
Upotreba veb 2.0 alata u nastavi Upotreba veb 2.0 alata u nastavi
Upotreba veb 2.0 alata u nastavi
Sanja Bulat
 
Lektira za nastavu fizike
Lektira za nastavu fizikeLektira za nastavu fizike
Lektira za nastavu fizike
Sanja Bulat
 
Prezentacija dfs
Prezentacija dfsPrezentacija dfs
Prezentacija dfsSanja Bulat
 

More from Sanja Bulat (10)

Opticki kablovi i paukova mreza
Opticki kablovi i paukova mrezaOpticki kablovi i paukova mreza
Opticki kablovi i paukova mreza
 
Priprema i akcija
Priprema i akcijaPriprema i akcija
Priprema i akcija
 
Od jabuke do svemirskog broda
Od jabuke do svemirskog brodaOd jabuke do svemirskog broda
Od jabuke do svemirskog broda
 
Vreme kroz vreme
Vreme kroz vremeVreme kroz vreme
Vreme kroz vreme
 
Toricelijev ogled
Toricelijev ogled Toricelijev ogled
Toricelijev ogled
 
Nikola Tesla
Nikola TeslaNikola Tesla
Nikola Tesla
 
Mileva Marić Ajnštajn
Mileva Marić Ajnštajn Mileva Marić Ajnštajn
Mileva Marić Ajnštajn
 
Upotreba veb 2.0 alata u nastavi
Upotreba veb 2.0 alata u nastavi Upotreba veb 2.0 alata u nastavi
Upotreba veb 2.0 alata u nastavi
 
Lektira za nastavu fizike
Lektira za nastavu fizikeLektira za nastavu fizike
Lektira za nastavu fizike
 
Prezentacija dfs
Prezentacija dfsPrezentacija dfs
Prezentacija dfs
 

Gustina

  • 2. STA JE GUSTINA Густина је по дефиницији однос масе и запремине неког тела. У овој формули (ро) означава густину, m означава масу тела, а V његову запремину. Димензије густине су М L- 3 a SI јединица: кил Густине елемената и чистих једињења су карактеристичне константе али пошто зависе од температуре, саопштавају се заједно са температуром на којој су одређене. На густину неке материје утиче састав, температура, агрегатно стање, алотропски облик, електрично поље итд. Један од првих задатака физичке хемије је био да на основу мерења макроскопских особина материје докучи нешто о њеној микроскопској грађи. У том погледу густина је од огромног значаја јер су на основу мерења густине и индекса преламања или диелектричне константе израчунавала молекулска рефракција а на основу ње, димензије молекула. Занимљиво је да су за мерење густине гасовитог азота године 1904. Нобелове награде добили Вилијем Ремзи за хемију и Лорд Рејли за физику. Наиме, из веома мале разлике у густинама азота из ваздуха и хемијски добијеног азота они су закључили да у ваздуху поред азота постоји још неки гас и тако су пронашли аргон. То је суштина физичке хемије - мерити нешто обично и из тога пронаћи нешто необично.
  • 3. ZANIMLJIVOSTI O GUSTINI • Zašto su putevi drvene i gvozdene lopte iste zapremine različiti ako na njih deluje sila istog intenziteta? Zašto su brzine drvene i gvozdene lopte iste zapremine različite ako na njih deluje sila istog intenziteta? Različite supstance iste zapremine imaju različite mase. Veća masa ima veću inerciju ili težnju da ostane u stanju relativnog mirovanja. . Zašto različite supstance iste zapremine imaju različite mase? Zašto različite mase imaju različite gustine? Ne postoje dve supstance koje imaju istu gustinu. Zbog toga što njihovi najsitniji delovi, atomi i molekuli imaju različite mase.
  • 5. ZANIMLJIVA PITANJA I ODGOVORI • Posmatrajmo dve kugle od drveta, različitih masa. Masa prve kugle je 100g, a druge 50g. • Šta se dešava? • Drvena kugla veće mase će pretegnuti. • m1>m2 i V1>V2 • Šta zaključujemo? • Ako se dva tela sačinjena od iste supstancije, njihova masa zavisi od zapremnine tela. • Kako, na osnovu izloženog, možemo da uporedimo dva bez obzira na to da li imaju iste ili različite mase i/ili zapremine? • Da bi smo mogli da ih upoređujemo, moramo da uvedemo novu fizičku veličinu.koja se naziva GUSTINA. • Gustina tela je brojno jednaka količniku mase tela i njegove zapremine • ρ = m/V • Odnos mase i zapremnine različitih tela sačinjenih od iste supstance je uvek isti i jednak je gustini te supstancije. • Osnovna merna jedinica je kg/m3, a manja je g/cm3.
  • 6. HVALA NA PAZNJI... Hvala na paznji i zainteresovanju vezano za moju prezenaciju...