Dokument opisuje različite aspekte hrvatske kulturne baštine, uključujući tradicionalne simbole, odjeću, igre i muziku. Ističe važnost tolerancije i razumijevanja raznolikosti kroz obrazovne projekte kao što je Erasmus+. Također naglašava doprinos lokalne zajednice u sačuvanju i promociji kulturnog naslijeđa.

2. SADRŽAJ
2. Sadržaj / Sudionici
3. Editorial
4. Hrvatski nacionalni
simboli
5. Tradicionalni hrvatski
nakit
6. Sinjska Alka
7. ALKA
8. Fotograf prirode na jedan
dan
9. Rendžeri u Nacionalnom
parku Krka
10. Katedrala sv. Jakova
11. Dalmatinska klapa
12. Balote
13. Sveti Kristofor
14 .Povijest kravate
15. Peka
16. Kako vratiti ljudima
njihove spomenike kulturne
baštine
17. Tradicionalne slike iz
Hrvatske
18. Iris Croatica
19. Strip
SADRŽAJ / SUDIONICI 2
Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende, Portugal
Primary School of Skopelos, Lesvos, Grčka
Osnovna škola Jurja Šižgorića, Šibenik , Hrvatska
Erasmus + tim OŠ Jurja
Šižgorića
Učitelji: Ivana Rupić, Anita
Matić i Ivana Dujić
Učitelji: Paula Sofia Carvalho,
Verónica Silva and Silvina Carvalho.
Učenici: Edgar Vale, Helena
Ribeiro, Inês Cabreira i Tomás
Farinha.
Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar
Učitelji: Kakia Angelidou
i Klitos Shengas.
Učenici: Kyriakos Nioulikos,
Rares Paisvante and Patsalides
Mechael.
Učitelji : Dialynas Michael,
Tsakyri Angeliki,
Učenici : Apostolou Taxiarhoula,
Dialyna Amalia, Karagiorgou
Pinelopi, Paxevani Pelagia
Učitelji: Maria Sliz i Anna Lukasik.
Učenici: Adrianna Waclawczyk,
Paulina Paszewska, Wiktoria
Burczyk and Katarzyna Debowiec
The T. Kościuszko Primary School No 1, Mierzęcice, Poljska

3. EDITORIAL 3
Djeca se ne rađaju s osjećajem tolerancije i zato je jako važno učenje i socija-
lizacija od najranije dobi. Poštovanje tuđih ideja, postupaka i uvjerenja čak i kada se
ona razlikuju ili su potpuno suprotna našim, vodi ka priznavanju različitosti, razumi-
jevanju i razvijanju stava o ravnopravnom postojanju svih ljudi, ideja i stvari te po-
maže stvaranju tolerantne osobe. Upravo su tolerantne osobe te koje uvažavaju i ci-
jene razlike kod drugih te omogućavaju uspostavljanje dobrih odnosa s drugima i
ponosno stoje iza svojih vjerovanja.
Mladi ljudi u odrastanju i borbi za svoj identitet često su meta i osobito su ranjivi na
govor koji potiče na mržnju i nasilje te je potrebno djelovati preventivno i opismeniti
ih ne samo medijski već i kao ljude koji će cijeniti i poštovati različitost. Upoznava-
nje svoje, te kulturne i društvene baštine drugih naroda omogućuje razumijevanje
prošlosti i stvaranje čvrstog polazišta za zajedničku budućnost. Stavljanjem kulturne
i društvene baštine u fokus istraživanja kroz različite aktivnosti spoznajemo kako
ona gradi snažnija društva i koliko je važna za naše odnose s ostatkom svijeta.
Upravo na takvim aktivnostima i obrazovnim potrebama treba raditi u školama, a
jedna od tih aktivnosti su i bogati sadržaji našeg EUHARmonic, Erasmus + projekta.
Kroz projektne aktivnosti u koje su osim učitelja i nastavnika uključeni i roditelji te
šira lokalna zajednica, prezentira se bogatstvo i raznolikost kulturne baštine kao dio
mozaika zajedničke europske baštine. Tako se kroz različitosti i sličnosti upoznaje i
spoznaje bogatstvo i raznolikost, kreativnost i originalnost.
S velikim iščekivanjem, radošću i odgovornošću dočekali smo domaćinstvo treće
mobilnosti Erasmus + projekta u našoj školi od 13. - 17. svibnja, 2019. Zajedno s
našim učiteljima i učenicima kao i kolegama i učenicima iz Cipra, Grčke, Portugala i
Poljske kroz druženja i aktivnosti ugradili smo djelove našeg vlastitog mozaika u
mozaik zajedničke nam europske baštine.
Ivana Rupić,
ravnateljica osnovne škole
Jurja Šižgorića, Šibenik
Hrvatska

4. Hrvatski nacionalni simboli 4
Primary School of Skopelos Lesvos, Greece
HRVATSKA ZASTAVA
Boje : crvena, bijela i plava
Grb : šahovnica s 12 bijelih I 13 crvenih kvadratića. Manji grbovi
iznad nje predstavljaju pet različitih regija Hrvatske.
IRIS
Boje : ljubičasta, žuta
Divlji cvijet koji raste u šumi. Nalazi se na listi zaštićenih biljaka.
Može ga se vidjeti na padinama nacionalnog parka Krka.
DALMATINAC
Boje : bijela s crnim točkama
Pas srednje veličine, s dugim nogama i vratom.
Obiteljski pas, iznimno aktivan i nestašan.
KRAVATA
Kravata se počela nositi u 16. stoljeću u Hrvat-
skoj kao dio tradicionalne vojne uniforme.
Kasnije je postala modni dodatak, prvo u Fran-
cuskoj, a nakon toga i po cijelom svijetu.
ŠIBENSKA KAPA
Boje : narančasta i crna
Tradicionalna kapa koja se nosi u šibenskom kraju. Nalazi se na
listi nacionalne baštine kao nematerijalno kulturno dobro.
ŠIBENSKI BOTUN
Boje : srebrna ili zlatna
Šibenski botun originalno je zamišljen kao dio
tradicionalne muške nošnje. Danas je to
moderan motiv kod pravljenja nakita. Pro-
glašen je najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Danas se također
koristi na nošnjama članova dalmatinskih klapa (’’a capella’’
pjevačkih grupa).
DRAŽEN PETROVIĆ
Svjetski poznata košarkaška zvijezda (22. listopad, 1964 – 7. lip-
nja, 1993) rođen u Šibeniku.

5. Tradicionalni hrvatski nakit 5
Osnovna škola Jurja Šižgorića
Šibenik, Hrvatska
ŠIBENSKI BOTUN
Botun je vrlo rasprostranjen tradicionalni nakit koji je 2007. godi-
ne Hrvatska turistička zajednica proglasila najoriginalnijim hrvat-
skim suvenirom. Često je povezan sa šibenskom regijom i kroz
povijest je krasio razne muške narodne nošnje. Toka ili šibenski
botun, kako se u Šibeniku još naziva, vješti su majstori izrađivali
uglavnom od srebra u filigranskoj tehnici. Naziv se zapravo od-
nosi na okrugle ili kružne gum-
be koji su bili tradicionalni dije-
lovi muške narodne nošnje čak
i u drugim dijelovima Dalmaci-
je, posebno u njenom zaleđu.
Baš kao i danas, ženski je nakit
nekada predstavljao njezino bogat-
stvo i status. Srebro, zlato i koralj
bili su neki od omiljenih materijala
za nakit naših prabaka. Što je više
ogrlica žena imala oko vrata, to je
b i l a b o g a t i j a .
Nosili su ih uglavnom u svečanim
prigodama, ali i svakodnevno, pose-
bno neudate djevojke koje su željele
naglasiti svoj socijalni status.
Ovo su neki od najraširenijih prim-
jera ženskog nakita u šibenskoj
regiji.
KORALJNI NAKIT
Povijest trgovine koraljima u Hrvatskoj seže do 13. stoljeća i
poznatih ronioca koralja sa Zlarina, otoka iz šibenskog arhi-
pelaga.
Neobrađeni koralj je narančaste boje i postepeno postiže
svjetlucavu i crvenu svjetlost, nakon što se obrađuje pije-
skom, solju i raznim tekućinama. Nakon postignutog sjaja
koralj se obrađuje strojno i izrezuje na komade željene veliči-
ne.
Ova vrsta nakita nekada je bila statusni simbol, jer mnogima
nije bila pristupačna.
Koraljne kuglice je najteže oblikovati, što ih čini i najskuplji-
ma. Lakše je napraviti nakit s originalnim koraljnim oblikom
koji ne treba toliko obrađivati, pa je samim time mnogo pris-
tupačniji.

6. SINJska Alka tournament 6
Primary School of
Skopelos Lesvos, Grčka
Što je potrebno :
• metalni prsten “Alka” koji ima 2
kruga i 4 rupe
• Drvena motka dužine 3,22 metra
• dobro istreniran, visok, brz konj
koji trči u punom galopu
• sinjski jahač koji je snažan, brz,
dobro uvježban, hrabar i ima oko
za detalje
Povijest igre
Dana 14. kolovoza 1715.
godine, 700 Hrvata i
Mlečana potuklo je 10 000
Osmanlija u bitci kod Sin-
ja. Od tada se održava nat-
jecanje u jahanju u čast ove
pobjede.
Alka je 2010. godine upisa-
na na UNESCO-ov popis
nematerijalne kulturne
baštine.
Samo lokalni konjanici
rođeni u Sinju mogu
sudjelovati na turniru i ve-
lika je čast postati Alkar, a
najveća čast postati
Alkarski vojvoda (vojvoda
- vođa Alkara).
Kako igrati igru
Cilj igre :
Pogoditi središnju rupu prstena koja broji 3 boda. Donji ot-
vori vrijede 1 bod, a
gornji 2 boda. Jahač koji
u 3 pokušaja osvoji
najviše bodova postaje
pobjednik !!
• konop za objesiti metalni
prsten na visini 3,32m iznad
trkaće staze koja je dugačka
160 m, 12 sekundi za pokušati pogoditi centar
• tajmer za odbrojavanje 12 sekundi

7. ALKA 7
Dimotiko Scholeio Daliou
Dali, Cipar

8. Fotograf prirode na jedan dan 8
Escola Básica de Apúlia
Apúlia, Esposende, Portugal
Ponekad zaboravimo promatrati svijet
otvorenim očima i ne primjećujemo
ljepotu oko nas ...
Na temelju našeg predstavljanja na hrvatskom LTT-u, a pod utjecajem
rada fotografa Carlosa Ria, odlučili smo pogledati prirodu na drugačiji
način i na jedan dan postati fotografi prirode. Posjet Nacionalnom
parku Krka bio je savršeno vrijeme za akciju!
Nacionalnim parkom Krka prolazi rijeka Krka, koju krasi jedinstvena
ljepota njenih sedam slapova i izuzetno bogata i raznolika flora i fauna,
što park čini odličnim mjestom za ugodan dan, kao i idealnim za brojne
prekrasne fotografije, posebno za zaljubljenike u prirodu.
Vodič nas je proveo stazama koje prolaze kroz male slapove koji izviru
iz krševitog uzorka travertina, a završavaju na čuvenom slapu Skra-
dinski buk - jednoj od najpoznatijih hrvatskih znamenitosti, koja na
dnu tvori veliki prirodni bazen u kojem možete plivati i roniti. Nažalost
u svibnju nas vrijeme nije privuklo na ronjenje!
U blizini glavnog vodopada nalazi se prostor sa stolovima gdje smo se
zaustavili, pojeli sladoled i uživali u krajoliku.
Na trenutak smo ostavili fotografiju i zajedno s kolegama i prijateljima
sudjelovali u tradicionalnim igrama!
Bio je to jako dobro proveden dan i super smo se zabavili!

9. Rendžeri u Nacionalnom parku Krka 9
Primary School of Skopelos
Lesvos, Grčka
Vještine: biti snažan, zdrav, fizički sposoban, strpljiv, voljeti pri-
rodu, voljeti planinarenje, biti sposoban raditi u timu, imati do-
bre komunikacijske vještine
Kvalifikacije: biti ekolog / stručnjak za okoliš,
biti diplomirani biolog, znanstvenik, povi-
jesničar ili profesor stranih jezika.
Dužnosti:
• štititi biljke i životinje
• kontrolirati ilegalan lov,
sječu drveća i posjetitelje
• Omugućiti vođene ture
posjetiteljima po parku,
vodopadima i tradicionalnom selu
• predstaviti hidroelektranu
Jaruga - najstariju te vrste u
Europi, te njezine turbine,
dizajnirane za napajanje
uličnih svjetala u Šibeniku,
koji je zahvaljujući njoj postao
prvi grad u svijetu koji je
imao uličnu rasvjetu.
Potrebna oprema :
• posebna uniforma
• značka
• planinarske cipele
• kapa
• zviždaljka
• dvogled

10. Katedrala svetog Jakova
Katedrala svetog Jakova, katolička je crkva u Šibeniku.
Šibenska katedrala svetog Jakova sagrađena je tijekom
stoljeća i svjedoči o odlučnosti, žrtvi i vjerovanju
Šibenika.
Katedrala je od 2000. godine na popisu svjetske
baštine UNESCO-a.
Na sjeveru Španjolske,
katedrala Santigo - St. James - de Compostela dio je rimokatoličke
nadbiskupije Santiago de Compostela. Katedrala je ujedno i grob
svetog Jakova Velikog, apostola Isusa Krista.
Ova španjolska katedrala bila je krajnje odredište hodočasnika
svetom Jakovu. Camino de Santiago (Put svetog Jakova) velika je
mreža drevnih hodočasničkih ruta koje se protežu po Europi i
okupljaju se na grobu svetog Jakova (Santiago na španjolskom) u
Santiago de Compostela.
Santiagov križ u katedrali
svetog Jakova u
Šibeniku, Hrvatska
Jedna od tih ruta je
portugalski obalni put
hodočašća u Santiago de
Compostela, čiji su dio Apúlia
i Esposende. Hodočasnici su
čest prizor u Esposendeu, a
mjestu postoji nekoliko
orijentalnih znamenja,
znakova i strelica koje
upućuju na put hodočašća.
Escola Básica de Apúlia
Apúlia, Esposende, Portugal

11. Dalmatinska klapa 11
The T. Kościuszko Primary School No 1 ,
Mierzęcice, Poljska
Klapska glazba oblik je tradicionalnog acapella
pjevanja u Dalmaciji, Hrvatskoj, a pjeva se i u
crkvama. Riječ klapa znači „grupa prijatelja“.
Klapa je 2012. godine upisana na UNESCO-ovu
listu nematerijalne kulturne baštine.
Klapska skupina sastoji se od dva tenora, baritona i
basa. Hrvatska je 2013. godine odabrala klapsku
skupinu za predstavljanje zemlje na Pjesmi
Eurovizije. Klape često nastupaju u dane raznih
svetaca, koji su zaštitnici dalmatinskih gradova.
Gotovo svaki dan klapske skupine pjevaju u
splitskoj palači. Da biste bili dobar klapski pjevač,
morate pjevati sa strašću i osjećajima.
Dalmatinska
klapa

12. 12
BALOTE 12
Osnovna skola Jurja Sizgorica
Sibenik, Croatia
... igre naših starihObičaj igranja balota u Dalmaci-
ji pamti se još iz srednjovjekov-
nih vremena.
Poslijepodne, nakon ručka, u
hladu obližnjeg zoga, građani
svih dobnih skupina skupljali bi
se kako bi igrali na balote. ''Zog''
je igralište dugačko 10 i široko 4
metra, te ispunjeno pijeskom.
Igra je dobila ime po drvenim
kuglama ojačanim čavlima, koje
se koriste za igru.
Najmanja kugla zvana bulin od-
ređuje čitav tijek igre. Konkret-
no, cilj igre je približiti svoje
kugle - balote, što je moguće
bliže bulinu, te s obzirom na
rezultat skupljati bodove. Tim
koji sakupi 13 bodova pobjeđuje
na natjecanju.
Često se unaprijed dogovara
koja je nagrada, a obično je to
nešto jednostavno poput piva ili
pečenog mesa.
Igra je vrlo popularna u svim
dobima i u oba spola. Često se
organiziraju turniri za muškarce,
žene ili mješovite momčadi.
Tijekom hrvatskog LTT-a naši
učenici dobili su priliku okušati
sreću u ovoj tradicionalnoj igri.

13. Sveti Kristofor 13
Dimotiko Scholeio Daliou 2
Dali, Cipar
Zaštitnik otoka Raba i njegovih stanov-
nika, putnika i mornara, zaštitnik od
bolesti i uragana.
Na dan svetog Kristofora (25. srpnja)
organizira se velika svečanost na otoku
Rabu.
Zlatna legenda
Prema legendi koja prikazuje njegov život, Kristofor se na početku zvao Reprobus. Upoznao je
pustinjaka koji ga je uputio u kršćansku vjeru. Kristofor ga je pitao kako može služiti Kristu. Kad je
pustinjak predložio post i molitvu, Kristofor je odgovorio da ne može obavljati tu službu. Pustinjak je
tada predložio Kristoforu kako zbog svoje veličine i može služiti Kristu pomažući ljudima da pređu
opasnu rijeku, na kojoj su mnogi nestali pokušavajući. Obećao mu je da će ta usluga biti ugodna
Kristu.
Jednog dana, kad je Kristofor neko vrijeme već radio na rijeci, malo dijete ga je zamolilo da mu
pomogne prijeko. Dok su prelazili, rijeka je nabujala i dijete je postalo teško kao i olovo, toliko da ga
je Kristofor jedva mogao nositi. Kad je napokon stigao na drugu stranu, rekao je djetetu: "Ti si me
doveo u najveću opasnost od svih. Mislim da ni cijeli svijet ne bi bio tako težak na mojim ramenima."
Dijete je odgovorilo: "Imali ste na svojim ramenima ne samo cijeli svijet, već i Onoga tko ga je
stvorio. Ja sam Krist vaš kralj, kojem služite ovim djelom."
Dijete je tada nestalo….

14. Povijest kravate 14
The T. Kościuszko Primary School No 1
Mierzęcice, Poljska
Jeste li se ikad zapitali zašto muškarci nose
kravate? Jeste li se ikad zapitali kako se razvijao
ovaj stilski trend? Kravata je, složit ćete se, čisto
dekorativni dodatak. Ne održava nas na toplom
ili suhom, te sasvim sigurno ne dodaje udobnost.
Ipak ih muškarci širom svijeta vole nositi.
Podrijetlo kravate
Prema legendama, prve kravate krasile su
vratove hrvatskih muškaraca koji bi išli u rat.
Žene su vezale marame na vratove svojih
muževa, da im pomognu u stvarnoj opasnosti,
utješe ih i prisjeti na obiteljski dom. Ljudi su
također smatrali da kravata kao simbol, spaja
razvrgnute brakove.
Kravata dolazi iz Hrvatske
Većina sartorialista slaže se da su kravate nastale u 17. stoljeću, tijekom 30-godišnjeg rata u
Francuskoj. Kralj Luj XIII. unajmio je hrvatske plaćenike koji su kao dio uniforme nosili komad
tkanine oko vrata. Dok su ove rane kravate imale neku funkciju (povezivanje vrha jakne), imale su i
poprilično dekorativni učinak - izgled koji je kralju Louisu bio jako drag. Zapravo mu se toliko
svidio da je ove kravate učinio obaveznim dodatkom na kraljevskim okupljanjima, a kako bi odao
počast hrvatskim vojnicima, tom je komadu odjeće dao ime "La Cravate" - naziv za kravate na
francuskom koji se održao do danas.

15. PEKA 15
Osnovna škola Jurja Šižgorića
Šibenik, Croatia
Peka - pečenje na otvorenom, pod okruglim željez-
nim ili glinenim posudama zvonastog oblika, jedan je
od najstarijih načina pripreme hrane i u njoj se već
stoljećima uživa na hrvatskoj obali Jadrana.
Mesna, riblja i voćna jela s povr-
ćem i začinskim biljem, pripremlje-
na na ognjištima ispod poklopca za
pečenje, istovremeno su nevjeroja-
tno jednostavna i božanstveno
ukusna, pa ne čudi da je ovakvo
pečenje popularno i omiljeno me-
đu pravim gurmanima posvuda.
Tajna jedinstvenih okusa leži u specifičnom načinu
kuhanja tijekom kojeg se u određenim uvjetima peče-
nja sastojci istovremeno kuhaju i peku. Zahvaljujući
pravom omjeru i sinergiji obje metode toplinske obra-
de, istovremeno su hrskave, sočne i mekane.
Uz to, hrana ispod peke termički se obrađuje u vlasti-
tom soku, pa se okusi različitih namirnica, mesa, ribe,
morskih plodova, povrća i začinskog bilja međusobno
isprepliću i spajaju na najoriginalniji i najukusniji na-
čin. Stoga nije čudno da se izreka "jednom peka, uvi-
jek peka" odnosi na one koji je vole jesti i na sve one
koji barem jednom otkriju čari njezine pripreme.
Tradicionalninačinikuhanja

16. Kako vratiti ljudima njihove spomenike kulturne baštine 16
Primary School of Skopelos
Lesvos, Grčka
Ako nikada ne posjetite dvorac u svojoj regi-
ji, neće vam nikad ni pripadati ...
Ako ne znate ništa o svom nacionalnom
parku, neće ni biti vaš.
Kome pripada? Pripada turistima, jer su oni
ti koji ga posjećuju i o njemu sve nauče.
Dakle, vrlo je dobra ideja da se društveni
događaji organiziraju unutar ili oko važnih
spomenika našeg područja, da se stvore
posebna mjesta koja mogu ugostiti koncerte
uživo, kazališne predstave i druga javna
događanja.
Ovim putem vraćamo spomenike njihovim
ljudima, jer će mještani imati razloga posjetiti
ih, uživati u njima, stvoriti u njima sjajna
sjećanja i osjetiti ih kao svoje.
U rimskoj tvrđavi svetog Mihovila u
Šibeniku, u Hrvatskoj, ljudi mogu pohađati
kazališne predstave, uživati u živim bendo-
vima i orkestrima.
Na dan našeg dolaska odvijalo se kulturno
slavlje, lokalni plesni festival ispred katedrale
svetog Jakova. Skulpture 71 glave domaćih
ljudi na Katedrali povezivale su spomenik s
njegovim ljudima. Podsjetilo nas je to na
drevno kazalište Epidaurus. Da nema pred-
stava u njemu, to bi bili samo ostaci koje
posjećuju turisti.
Učenici 1. razreda povezali su se sa svojom
učionicom, ukrašavajući ih vlastitim licima.

17. Traditional pictures from Croatia 17
Spoji sliku s točnim nazivom:
Katedrala sv. Ja-
kova
Alka: Titov srebrni
štit
Sveti Kristofor
Peka
Tradicionalne
hrvatske nošnje
Alka (željezni
prsten)
Dimotiko Scholeio Daliou 2,
Dali, Cipar

18. Iris Croatica - perunika
Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende, Portugal
Hrvatski nacionalni cvijet
je Iris Croatica (ljiljan), koji
je ujedno i endemska vrsta.
Ovaj cvijet ima svoj puni
procvat u proljetnoj sezoni
i može se vidjeti na
cestama, padinama, u
šumama ...
2000. godine Hrvatska
akademija znanosti i
umjetnosti proglasila je
ljiljan nacionalnim
cvijetom Hrvatske. Iris je
zaštićena vrsta koja se ne
smije brati.
Naziv ovog cvijeta na
hrvatskom je Perunika i
dolazi od imena Peruna. U
slavenskoj mitologiji Perun
je najveći bog panteona,
bog gromova i munja.
Legenda kaže da perunika
raste samo tamo gdje
osvjetljenje boga Peruna
doseže tlo.
Fonte: The Canadian Botanical Association Bulletin, March 2015

19. Komics 19
The T. Kościuszko Primary School No 1 , Mierzęcice, Poljska
STRIP