1. Osnovna škola “Ante Curać-Osnovna škola “Ante Curać-
Pinjac”, ŽrnovoPinjac”, Žrnovo
Projekt “Turistička kultura”
Nematerijalna baština

2. 1.1. Žrnovski običajiŽrnovski običaji
 Trganje naranče
 Priprema žrnovskih makaruni
 Poklade
 Priskakanje cmija
 Kolendavanje uoči Sv.Kate, Sv.Nikole i Sv.Luce
 Obilježavanje 1. svibnja
2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanosti
 Procesije
 Slavljenje Gospe Lurdske
3. Folklor3. Folklor
 Moštra
 Stari bali

3. Trganje narančeTrganje naranče
delijica delija
Žrnovo, 1965. godineŽrnovo, 1965. godine

4. Za običaj trganja naranče trebalo je u
mjestu izabrati “deliju” i “delijicu”, što
je po običaju bio ugledni mladić i
ugledna cura. Izbor je vršen na nivou
cijeloga mjesta. Od određenog mjesta
gdje će se vršiti trganje do delijine i
delijičine kuće bile su obješene cijelim
putem različite zastave. Stjegonoša bi
s grupom mještana došao po deliju. U
delijinoj kući bilo je organizirano
čašćenje s hrstulama*, pečenim vinom
i ostalim delicijama tog vremena.
Poslije čašćenja kod delije, isto bi se
održalo kod delijice. Poslije toga
odlazilo se do mjesta gdje će se trgati
naranča.

5. Na samom mjestu trganja naranče
stajalo je stablo lovora i na njemu
koncem pričvršćeni plodovi naranče.
Pjevački zbor pjevao je u rimi: “tu
naranču žutu uberite i našem je …
ponesite”. Trganje naranče završilo bi
tako da bi delijica uzela u ruke
naranču koju bi delija nožicama
presjekao te dao na pladanj da se
odnese onome kome je u pjesmi bila
namijenjena. Slijedilo je sveopće
mjesno veselje, a ime delije i delijice
štovalo se zauvijek u mjestu.

6. Hrstule*Hrstule*
Sastojci:
 1/2kg brašna
 8 jaja, malo soli
 4 dag masti
 nastrugana kora naranče i limuna
 malo bijelog vina
 čašica rakije
 1/2l ulja za prženje
 10 dag šećera
Priprema:
Zamijesimo tijesto od brašna, žumanjaka i ostalih
sastojaka. Izrađeno tijesto pustimo 10-15 minuta
počivati. Zatim opet mijesimo i valjkom povaljamo tanak
sloj.
Potom od tijesta režemo duguljaste trake od kojih
pravimo čvorove. Hrstule pržimo u dubokoj posudi na
obilatom ulju. Kad porumene, izvadimo ih, ocijedimo i
pospemo finim šećerom u prahu.

7. Priprema žrnovskihPriprema žrnovskih
makarunimakaruni
Žrnovski makaruni su jelo koje se
pripremalo od pamtivijeka za
vrijeme blagdanskih svečanosti i
obiteljskih proslava. Za pripremu
su se isključivo koristile namirnice
proizvedene u kući: brašno, luk,
divljač ili govedina, jaja, sol,
maslinovo ulje, rajčice i začinsko
bilje. U današnje vrijeme, žrnovski
makaruni mogu se naći na
stolovima mnogih otočkih konoba i
restorana, međutim nigdje nisu
tako dobro spremljeni kao u samom
Žrnovu!

8. Žrnovski makaruni*Žrnovski makaruni*
Sastojci:
 1 kg pšeničnog glatkog brašna tip 550
 1 jaje
 1 žumanjak
 sol
 50 ml ulja
 100 g maslaca
 150-200 ml mlake vode
Priprema:
U brašno dodajte jaje, žumanjak, sol, ulje i omekšali
maslac. Potom postupno dodajte mlaku vodu i
umijesite tijesto.
Tijesto je potrebno dobro razraditi, da bude glatko,
ni pretvrdo ni premekano.
Tako izradeno tijesto razdijelite na nekoliko komada
i prekrijte ga krpom, pa neka neko vrijeme odstoji.
Od tijesta oblikujte male valjke, izrežite ih na male
komadiće. Komadić tijesta stavite na pletaću iglu i
oblikujte dlanovima makarune te ih skinite s igle.
Spretniji mogu izraditi po dva makaruna odjednom.
Oblikujte makarune od svega tijesta i rasporedite ih
po pobrašnjeloj dasci, pa ostavite da se malo posuše.
Skuhajte makarune u kipućoj, slanoj vodi. Ocijedite
ih dok su još malo tvrdi.

9. Prije 4 godine, na inicijativu Crvenog križa Korčula, započela
je manifestacija Makarunada. Glavna ideja bila je pokazati
široj javnosti način pripremanja lokalnog specijaliteta –
žrnovskih makaruna i privući ljude u staro otočko selo. Od
prošle godine i naša se škola aktivno uključila u provedbu ove
manifestacije. Djeca se od malih nogu uče čuvanju lokalne
baštine, a mnoga od njih makarune prave kod kuće.

10. PokladePoklade
Uz poklade su vezani brojni običaji. Pokladni običaji njeguju
se u ovom kraju već godinama. Između blagdana Tri
kralja i Čiste srijede održavaju se maškarani bali svake
subote. Na pokladni utorak odlazi se u maškaranu
povorku i pali se “krivac za sve” – krnoval, koji plaća za
sve grijehe i svo zlo koje se dogodilo u protekloj godini.
Pripremaju se žrnovski makaruni, prikle i hrstule.

11. Priskakanje cmija (smilja)Priskakanje cmija (smilja)
U Žrnovu se zapaljeni cmij preskakao tri puta godišnje: u večeri
prije blagdana Sv. Vida, Sv. Ivana i Sv. Petra i Pavla. “Okadit”
se u dimu značilo je osloboditi se od zla. Djeca su s radošću
odlazila brati cmij, natječući se tko će ga više ubrati. Cmij se
stavljao na hrpu i zatim zapalio. Ovaj običaj njeguje se i
danas.

12. Zauzima se pozicija nekoliko
metara od hrpe i preskače se.
Sutradan ujutro obilaze se mjesta
gdje se preskakalo i provjerava
se gdje ima više pepela. Vjeruje
se da dim tjera zle duhove i da
će oni koji preskaču cmij biti
mirniji i sretniji.

13. Kolendavanje uočiKolendavanje uoči SSv.Kate,v.Kate,
SSv. Nikole iv. Nikole i SSv.Lucev.Luce
Uoči Sv. Kate (25. listopada), Sv.
Nikole (6. prosinca) i Sv.Luce
(13. prosinca) kolendava se kod
obitelji u kojima žive Kata,
Nikola i Luca. Domaćin dočekuje
grupe koje pjevaju starinske
pjesme, uvede ih u kuću i
počasti priklama*, hrstulama i
voćem. “Pjevači” mu čestitaju
imendan stihovima: Lipo ime
Kata/Luca/Nikola, Bog je/ga
živio... Ovaj se običaj očuvao do
danas, a njeguju ga seoska
djeca.

14. Pjesma Svetoj KatiPjesma Svetoj Kati
U malu smo šetnju pošli
I do vaših vrata došli
Jerbo smo doznali, da se ode slavi
Vašoj Kati imendan.
Otvorite škafetine
Podajte nam prikle fine.
I još malo suha voća
Da grickamo do ponoća.
Otvorite širom vrata
Nek′ izađe Kata vanka.
Lipo ime Kata, Kata
Bog je živio.
Mnogo ljeta sretna bila, bila
Mnogo ljeta živila.

15. Prikle*Prikle*Sastojci:
• 1/2kg brašna
• vrećica kvasca
• čašica rakije
• 10 dag šećera
• nastrugana limunova kora
• 3-4 žlice suhog grožđa
• šaka isjeckanih badema ili oraha
• 1/2l ulja za prženje, malo tople
vode
Priprema:
Izradimo tijesto od brašna, kvasca i ostalih sastojaka.
Dodajemo vode toliko da dobijemo tijesto koje počne praviti
mjehuriće.
Ostavimo ga jedan sat da se odmori. Prikle se oblikuju i prže
tako da se tijesto stisne u lijevu šaku i pusti da izlazi iz ruke
između palca i kažiprsta, a žlicom u desnoj ruci stavljamo ih
u kipuće ulje dok ne porumene. Čim su prikle popržene,
izvadimo ih i pospemo šećerom u prahu.

16. 1. svibnja1. svibnja
Dan rada u Žrnovu se obilježava na
neobičan način. Naime, uoči toga
dana djeca u večernjim satima
odnose ispred kuća predmete
koje pronađu (cvijeće, odjeću sa
sušila, stolove, stolice, alate,
itd.) te ih ostavljaju pred
mjesnom trgovinom. Jako je
zabavno na sam Dan rada
promatrati stvari donesene s
raznih strana i ljutnju ljudi kojima
te stvari pripadaju!
Prije je ovaj običaj bio drugačiji.
Nosilo se samo cvijeće. Uzeli bi
cvijet ispred kuće djevojke i
odnijeli ga u dvorište kuće
mladića koji joj se sviđao.
Sutradan bi svi znali tko se kome

17. 2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanosti
Vjerske svečanosti održavaju se u nekoliko crkava: u župnoj
crkvi Sv. Martina, crkvi Sv. Vida, crkvi Male Gospe, crkvi
Sv. Roka, crkvi Sv. Antuna, crkvi Sv. Eustahija i crkvici
Sv. Mihovila. Najstarija je bratovština Sv. Martina iz 14.
stoljeća.
Crkva Sv.Vida, najstarija crkva
Župna crkva
Sv. Martina

18. ProcesijeProcesije
Procesjuni obilježavaju vjerske
blagdane koji se u Žrnovu slave.
Zavjetni procesjuni održavaju se
za blagdane Sv. Roka, Male
Gospe i Sv. Ante. Na Veliki
petak tradicionalan je noćni
procesjun uz zapaljene baklje uz
put i stihove Isusovo tilo sveto, na
križ za nas bi propeto ...
Na Tijelovo, djeca obučena u
bijelo u procesiji bacaju cvjetne
latice po putu u znak slavljenja
Euharistije.
Križeve i bandire nose članovi
bratovština Srca Isusova, Sv.
Martina i Gospe od Ruzarija.

19. Slavljenje Gospe LurdskeSlavljenje Gospe Lurdske
U Žrnovu imamo i dvije špilje Gospe Lurdske - jednu u
Postrani “Pod Bilin kok” i onu “Podno Jankova”. Sve je to
djelo vrijednih žrnovskih klesara koji su u prošlosti
izrađivali i čuvali crkvene objekte, a osobito brojne
križeve koji se nalaze uz put i po baštinama.
Pod Bilin kok Podno Jankova

20. U špilji u Postrani proslavljena je 2010. godine
stogodišnjica postavljanja kipa Gospe Lurdske (12.
lipnja 1910.), a ove godine svečano će se obilježiti i
stogodišnjica postavljanja kipa Gospe na Jankovu (13.
kolovoza 1911.).
Proslava 100 godina Gospe Lurdske u
Postrani
12. lipnja 2010. godine
Proslava 80 godina Gospe Lurdske podno
Jankova
11. kolovoza 1991. godine

21. MoštraMoštra
Najstariji pisani izvor o kumpaniji u Žrnovu je Statut iz
1620. godine (12. ožujka) koji nosi naziv Zakon
kumpanije sela Žrnova. Kumpanija se i u Žrnovu izvodila
o pokladama, a običaj se sastojao od kolendanja, obrane
od neprijatelja, plesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju
iza starog bala je slijedila zajednička gozba.
Klikni!

22. Pojam moštra je, pod talijanskim utjecajem, prihvaćen
kasnije i znači smotra (u vojničkom smislu). Moštra je zadnji
put prije Drugog svjetskog rata izvedena 1937. godine, a
obnovljena je 1966. godine sa cjelovitim običajem.
U novije doba svečana moštra se, u skraćenom obliku s
plesom od boja i starim balom, priređuje 16. kolovoza na
blagdan Sv. Roka, zaštitnika zaseoka Postrane.
Klikni!

23. Moštra – dio govoraMoštra – dio govora
Branitelj:
Kapetane, slušaj dobro,
Što ćeš znati,
A ja ću ti sad kazati.
Ne smijem ti dopustiti,
Da ti ideš pod oružjen
Časnim krajen govoriti,
Već oružje podaj meni
Pa ispuni želju tebi.
Klikni!
Kapitan:
Evo oružje moje bojno
Dajem ti ga dobrovoljno
Kapitan ide kraju, pokloni se i reče:
O moj kraju velečasni,
Ja se sada klanjem vami,
Svon gospodon previsokon
Koja sedu spored s tomon,
Dopušta li vaša voja,
Da izveden ples od boja.
Kraj se diže i reče:
Ja dopušćam dobrovojno,
Nek ti bude zadovojno, Ali svaki
koj' je ovde
Neka zdravo kući pojde.

24. Stari baliStari bali
Uobičajeno je da neposredno poslije plesa s mačevima
slijedi ples u kojem sudjeluju i žene, najčešće bliža
rodbina plesača, koji se u Žrnovu naziva stari bal. Nakon
moštre, po starom običaju prvo se žrtvovao vol a potom
plesao stari bal. Ovi običaji nemaju jednaku ulogu kao
nekad, način života i ogromne promjene učinili su svoje,
izvedbe su učestalije zbog utjecaja turističkih kretanja,
obredi žrtvovanja su napušteni i svedeni na simboliku.
Klikni!

25. Iskoristivost nematerijalneIskoristivost nematerijalne
baštinebaštineŽrnovo je bogato narodnim običajima koji se mogu u
lokalnom ambijentu vrlo jednostavno predstaviti gostima.
Velika je ponuda lokalnih specijaliteta i vina u kojima će
turisti uživati.
Cjelovečernji folklorni program uz čašćenje vinom i
hrstulama organizira se na postranskoj pijaci.
Makarunada je manifestacija koja okuplja više stotina
domaćih i stranih gostiju.
Sve ovo samo je djelić ponude Žrnova...

26. Ko starac, Žrnovo,
Puno vrimena stoji,
Živi i traje dok mu
Šest brežuljaka
Godišća i stoljeća broji.
A judi su srce mista, Žrnovu su kruna,
Nema ništa bez rada, vina i žrnovskih makaruna!
Učenička pjesma

27. Izradili:Izradili:
Adriana Šegedin i Tina Graber, 7.razredAdriana Šegedin i Tina Graber, 7.razred -
PowerPoint prezentacija
Mentorice: Milka Skokandić, prof.
Fani Šegedin, prof.
Fotografije: Milka Skokandić, Fani Šegedin, Ante
Radovanović-Bjondo, Ivan Šegedin i Ivan Grbin.
Video: Ivan Grbin, Milka Skokandić