1. Duh vremena
(Zaitgeist) i duševne
bolesti
Olivera Vukovic, Srđa Zlopaša
II kliničko odeljenje
Mart 2012
2. Maršal Makluan (1911-1980)
• Kanadski mediolog, slovi za pionira terminološke
upotrebe reči globalizacija i globalno selo.
• Neposredan vid komunikacije, koji nije ograničen
nikakvim zabranama.
• Za razliku od gradskih sredina, gde je ljudska
komunikacija slabije izražena, zbog dubokih razlika
u podeli rada gradskog stanovništva, razlikama u
socijalnom statusu i dr. Kvin je grad definisao kao
naselje u kojem se ljudi međusobno ne poznaju.
3. "Najvažniji mislilac posle Njutna, Darvina, Frojda,
Ajnštajna i Pavlova“ vs. ... šarlatan i vešt manipulator...
Kako je televizija prestajala da bude novi fenomen, tako
je splašnjavala i euforija oko Makluanovog imena
Dve decenije posle smrti doživljava pravi
"rivajvl“
Evolucija medija – ekspanzija interneta i satelitske
televizije – učinila je Makluanove metafore potpuno
primenljivim
5. “Mediji su produžeci
naših čula, našeg nervnog
sistema i menjajući se, oni
radikalno transformišu
našu okolinu i utiču na
sve što radimo. Jednom
rečju - menjaju nas.”
produžetak našeg ja?!
6. WWW self
• Internet dovodi do stvaranja paralelne stvarnosti u kojoj svako od korisnika
kreira “elektronsko telo” tj. svoj avatar onako kako bi želeo da se ogleda u
očima drugih ljudi (idealizovana predstava sebe vs. izražavanje one strane
ličnosti koja bi u stvarnom svetu bila osuđivana i odbacivana ili čak bolesna).
• PITANJE “Ruza bi isto mirisala i da se drugim imenom zove” ?!
• Dona Haravej (Donna Haraway) nagoveštava da smo svi mi „na kraju
dvadesetog veka, postali priviđenja: hibridi mašine i organizma - postali
smo kiborzi. Kiborg je naša ontologija.“
Hacking the future 1996:41
7. Čovek i mašina – pitanje granica
• Odnos između ljudi i tehnologije toliko je intiman da više nije moguće
odrediti gde se čovek završava a gde počinje mašina...
• Washington University, St. Louis – ženi kojoj su privremeno
implantirane elektrode u centar za govor bila je u stanju da
pomera kursor kompjutera na ekranu svojim mislima, bez
izgovaranja reči
• Brown University – naučnici su uspešno testirali interfejs
mozak-kompjuter tzv. BrainGate, kojim su omogućili da
paralizovana žena, mislima pomera kursor
8.
9. Paradoks – socijalizacija ili izolacija
• FENOMEN UMREŽAVANJA savremena tehnologija (računar, telefoni, TV,
automobili...) olakšava i ubrzava kontakte medju ljudima jer omogućuje
neprestani i brži protok informacija koje izmedju ostalog stvaraju naš svet.
• Medjutim, da li internet-komunikacija može da zameni realni, “živi” kontakt i u
kojoj meri našu socijalnu razmenu čini fluidnom ...
• Da li su to prijatelji ili površni kontakti
• Da li želite da vam rodjendan čestita 1000 ljudi ili da ga prevedete sa pet
dragih osoba
• Koliko je stepen emocionalne investicije, vremena koje posvetite prijateljima
na fb-u i u realnom životu?!
ilustracija...
12. American college students score increasingly higher in narcissism
since the 1980s - Narcissism increasing
13. American college students score
increasingly higher in narcissism since the
1980s
(Stout, 2000; Horton et al, 2006)
14.
15.
16. • IGRICE - World of Warcraft, Age of Conan, Starcraft
• SAJBERSEKS - Čet, skidanje porno-filmova
• FEJSBUK (Facebook)- Onlajn upoznavanje i razmena poruka
• SNIMANJE SADRŽAJA SA INTERNETA - Zavisnici koji dnevno skidaju
desetine filmova i muzičkih albuma, koje kasnije i ne stižu da pregledaju
• JUTJUBERI (Youtube) - Gledanje kratkih filmova na internetu različite
sadržine, koje stavljaju sami korisnici
NOVI POREMEĆAJ ILI...?
Najčešće vrste kompjuterske zavisnosti
17. Reality TV
Reality show je nedavno ušao u naše
domove. Kažu da je skrivena kamera njena
preteča.
Postoje krajnje oprečni stavovi o ovoj novoj
formi masovne komunikacije.
18.
19. Privatni vs. javni self
• Jedan od fenomena “Velikog Brata” i “televizije stvarnosti”, svakako leži i u činjenici što se
granica između privatnog i javnog neprestano pomera i ruši i što se danas ne
može sa sigurnošću tvrditi šta je ono što pripada svetu intime.
• Na opasnost od nadziranja i kontrolisanja u savremenom dobu, već su nam
davno ukazali radovi filozofa Mišela Fukoa. On se pozvao, metaforično i doslovno, na
koncept “panoptikuma”, odnosno vrste zatvora u kojem je kažnjavanje praktikovano
tako što bi zatvorenici bili sankcionisani zatvaranjem u providnu ćeliju, podrvrgnutu,
tokom svih 24 časa, nečijem pogledu. Razlika između ovakvog vida zatvaranja, odnosno
nadziranja i kažnjavanja, i savremene koncepcije rijaliti šou programa “Velikog Brata” je u
tome što se “nadziranje i kažnjavanje” u “Velikom Bratu” pretvara u masovnu zabavu
•
21. “Da li ponekad primate licne poruke sa
radija ili televizije?” (SCI PANSS)
NOVI POREMEĆAJ ILI...?
22. Prikazi slučajeva sumanutih uverenja oblikovanih
sociokulturalnim inovacijama
Glass and Campbel [1984]
Slučaj 1
Slučaj 2
rokenrol
rokenrol
sumanuto verovanje da je neko posmatran ili voljen
sumanuto verovanje da je neko voljen
Langevin [1984]
Slučaj 1-2
Slučaj 3
Slučaj 4
rokenrol
rokenrol
rokenrol
sumanute ideje veličine
sumanute ideje veličine i pogrešnog identiteta
objašnjenje za glasove
Podoll et al. [2000] Internet sumanute ideje odnosa
Kobayashi et al. [2001]
Slučaj 1
Slučaj 2
Slučaj 3
Internet
Internet
Internet
objašnjenje za glasove
svi poznaju činjenice o pacijentu
svi poznaju pacijenta
Catalano et al. [1999] Internet sumanute ideje kontrole
Catalano et al. [2000]
Slučaj 1-4
Slučaj 5
Internet
Internet
sumanute ideje uticaja
sumanute hipohondrijske ideje
23. • Sociopolitički, tehnološki faktori u nastanku SI (Sher 2000)
(1) Događaji koji neminovno utiču na sve članove društva (rat, zemljotres,
nuklearne havarije)
(2) Javni događaji koji ne moraju biti od interesa za pojedinca (izbori,
strajkovi, skupovi)
• Sumanute ideje i društveni konteks
• Internet, socijalne mreže kao deo psihopatologije (Compton 2003)
• Tok psihotičnih fenomena (Sher 2000)
• Prognoza
Duh vremena (Zaitgeist)
uticaj na duševne bolesti
24. • Prag društvenog značaja (Lerner 2006)
• opšteprihvaćenost, masovnost primene
• Interaktivna komponenta (Baume, 1998)
• internet vs. drugi mediji
• Individalno značenje (Lerner 2006)
• da li je upotreba interneta od značaja
• Individualna upućenost - znanje (Catalano1999; Compton, 2003)
Duh vremena (Zaitgeist)
uticaj na duševne bolesti
25. • Hipotetski model stabilnosti i varijabilnost sumanutih sadržaja po Braudel-u
1. Dogadjaji (0 do 5 godina)
2. Kratki ciklusi ili razvoji (do 100 godina)
3. Periodi dugog trajanja - “longue duréè” (preko 100 godina).
Nekoliko godina po uvodjenju novih tehnologija, moguće je njihovo
“uključivanje” u sumanute sisteme , nakon čega oni postaju deo opšteg znanja ili
kulturalnih tehnika a po uspostavljanju pika, učestalost opada ili tema nestaje,
(npr. Rtg zraci)
• Triger za psihotičnu dekompenzaciju, “mediagenic psychosis” (Talmon 1994)
Vreme potrebno za formiranje (Bell 2005)
26. Fazni model (Klosterkötter)
1.Iritacija
2.Eksternalizacija
3.KonkretizacijaKonkretizacija
Konkretizacija sumanutosti ima funkciju da omogući pacijentu
komunicira sa svojim psihotičnim doživljajem i razotkrije - od strane
koga, na koji način i kako je progonjen.
“Izbor” odredjene teme se već dogodio tokom faze eksternalizacije.
Internet ili nove tehnologije mogu biti integrisane u sumanute ideje.
Mehanizam nastanka
27. • Uloga interneta u nastanku sumanutih uverenja odnosi se na dve glavne
teme:
- Internet kao sredstvo kojim se objašnjava neobično iskustvo (doživljaj
kontrole, slušnih halucinacija ili čitanja misli)
- Pretpostavka da internet koriste ljudi za koje se smatra da kuju zaveru
protiv same osobe.
Mehanizam nastanka
28. • Da li se menja tokom vremena menjala učestalost pojedinih
oblika sumanutih sadržaja?
• Koji se delovi sumanutih sadržaja menjaju pod dejstvom
uticaja duha vremena?
• Da li postoje teme koje su stabilne decenijama?
Stabilnost i učestalost sumanutosti
29. • Da li se tokom vremena menjala učestalost pojedinih oblika sumanutih sadržaja?
• Svi periodi i kulture - teme koje perzistiraju persekucija, veličina, religija, krivica,
hipohondrija, ljubavne (erotomanske)
Stabilnost i učestalost sumanutosti
1856-1920a
(n=205)
← χ2
→ 1911-1955a
(n=229)
← χ2
→ 1992-2001b
(n=303)
Persekucija, od strane ljudskih bića 132 (64.4) 3.46 163 (71.2) 0.11 228 (75.2)
Persekucija, od strane natprirodnih bića 53 (25.9) 11.37***
30 (13.1) 4.18*
60 (19.8)
Ideje veličine, vezane za svakodnevne
okolnosti
46 (22.4) 0.00 54 (23.6) 0.33 78 (25.7)
Ideje veličine, vezane za natprirodne moći 44 (21.5) 3.04 33 (14.4) 0.23 48 (15.3)
Ideje krivice, vezane za svakodnevne
okolnosti
28 (13.7) 2.78 45 (19.7) 14.83***
25 (8.3)
Ideje krivice, vezane za natprirodne moći 18 (8.9) 1.57 13 (5.7) 0.14 15 (5.0)
Hipohondrija 50 (24.4) 0.05 58 (25.3) 4.85*
53 (17.5)
Nerealne teme 109 (53.2) 12.86***
75 (32.7) 0.24 103 (34.0)
30. • Koji se delovi sumanutih sadržaja menjaju pod dejstvom uticaja duha vremena tj. da li
postoje teme koje su stabilne decenijama?
• Dugotrajna stabilnost - persekucija i grandioznost. One imaju izuzetan antropološki
značaj za iskustvo sveta i pojedinca, za organizaciju medjuljudskih odnosa i ekspresiju
nade i strahova koji su posebno značajni u patološkim stanjima poput shizofrenih
sumanutosti Prafenomeni (Jaspersu), Unitarna psihoza i primarno ludilo (Griesinger,
1868)
• Varijacije učestalost sumanutih sadržaja poput krivice i religijskih sumanutih ideja su
produkt dužih istorijskih procesa poput sekularizacije (33,34). Religija kao dimenzija
drugih osnovnih sumnautoasti Lenc ... Krivica natprirodna / zemaljska
Stabilnost i učestalost sumanutosti
31. Tabela 1. Studije o promeni sumanutog sadržaja u shizofreniji
Istraživač Zemlja Kohorta Persekucija Veličina Religioznost Hipohondrija Krivica Ljubav Ljubomora
Lenz [5] Austrija 1856-1910
1911-1955
= = ↓a
= ↓ n.i. n.i.
Agresti [7] Italija 1857-1871
1922-1923
↑ = ↓ ↑ ↓ n.i. n.i.
Blankenburg and
Zilly [2]
Nemačka 1880-1890
1960-1965
= ↓ ↓ n.i. n.i. n.i. n.i.
Kranz [1] Nemačka 1884-1888
1916
1946
= ↓ = n.i. n.i. n.i. n.i.
Hinterhuber et
al. [6]
Austrija 1904-1945
1946-1994
= = ↓ ↑ = = n.i.
Steinebrunner
and Scharfetter
[4]
Švajcarska 1911
1973
= = = ↑ ↑ ↑ ↓
Floru et al. [3] Nemačka 1954-1955
1974-1975
= = ↓ ↓ n.i. = ↓
‘ ’↑ =povećanje; ‘ ’=smanjenje; ‘=’=bez značajnih promena; n.i.=nije ispitivano; moguć veći broj reference↓
a
Religiozne sumanutosti= irealne teme=persekucija, od strane natprirodnih bića+grandioznost, natprirodno +krivica, natprirodno
32. Tabela 3. Stabilni i varijabilni aspekti sadržaja sumanutih ideja u shizofreniji
Sadržaji stabilni tokom dužeg
vremenskog perioda
Spora reakcija na socio-kulturne promene Brza reakcija na političke promene/ tehnološke
inovacije
Česte teme sumanutih ideja (5%)
Persekucija
Ideje veličine
Religijski sadržaji
Hipohondrija
Krivica
Ljubav
Stabilna učestalost
Persekucija
Ideje veličine (~)
Učestalost pojedinih tema sumanutih ideja
Religijski sadržaji ( )↓
Krivica ( )↓
Hipohondrija ( )↑↓
Finalni oblik sumanutosti u shizofreniji
(nivo 3 prema Klosterk tter-u [20])ӧ
Tehnološke inovacije integrisane na kraju 19.
i početku 20. veka (npr. magnetizam, otrovna
isparenja)
Tehnološke inovacije integrisane sredinom
20. veka (npr. zraci, sateliti, radar, instalacije za
prenos podataka)
Tehnološke inovacije integrisane krajem 20. i
početkom 21. veka (npr. kompjuterske igrice,
internet, čipovi)
Političke, ideološke, istorijske i religijske
okolnosti i odnosi (praćenje od strane policije,
Hitler ili Staljin, sumanutosti vezane za novi
milenijum, persekucija od strane emigranata)
33. • Bez partnera, usamljenost, stidljivost (freeman 2005)
• “Bad-me” / “poor-me” paranoia (trower and chadwick 1995)
• Nisko samopoštovanje vs. Vulnerabilno samopoštovanje
• Nesiguran stil vezivanja (bentall, 2008)
• Jumping-to-conclusions (garety, 1994)
Ličnost, sumanutost i internet
34. • Internet sumanutosti se mogu konceptualizovati na više načina
• Nova dg. kategorija (Catalano, 2003)
• Western culture-bound syndrome (Eytan , 2005)
• Novi podtip sumanutog poremećaja - analogija sa Vijetnamskum sy ili
“The Gulf-war syndrome”
***
• Patoplastika postojećeg poremećaja
Dileme
35. • Naglo, neki autori izražavaju sumnju u njegovo postojanje. Samo faza u razvoju
sumanutosti (Enoch, 1979) ...
• Nezadovoljstvo, nemirenje, ponos.
Paranoidna lažna zajednica (Cameron,1943)
• “Imaginarna organizacija realnih i zamišljenih osoba koje su se, čini se,
ujedinile u nekoj vrsti zavere... Dolazi do kristalizacije difuznih smetnji i
pretpostavki i osećanja se tada konkretizuju”
• Situacije koje pojačavaju zavist i ljubomoru
• Ruminativna razmišljanja o motivacijama drugih
Varijanta Klerambo Sy. (Clerambault, 1942)
36. • “Spoljašni uticaj konkretan odraz unutrašnjeg samoomalovažavanja ličnosti...”
• Ranjive, suptilne, ambiciozne
• Konflikt etičko/seksualne prirode
• Uticaj sredine oblikujući ne uzročni
Senzitivno ludilo odnosa (Kretchmer,1918)
37. • Terapijski rad na internetu (Kolaborativni empiricizam)
(Chadwick, Lowe)
• Senzibilizacija na društvene promene (Sher, 2000)
Th implikacije
Editor's Notes
A social network service focuses on the building and verifying of online social networks for communities of people who share interests and activities, or who are interested in exploring the interests and activities of others, and which necessitates the use of software.
Most social network services are primarily Web-based and provide a collection of various ways for users to interact, such as chat, messaging, email, video, voice chat, file sharing, blogging, discussion groups, … [etc.]
Facebook, by its very nature, provides easy access to friends’ and partners’ information, including changes to their profile, additions of new contacts (termed ‘‘friends’’), and messages posted on their page (on their virtual ‘‘wall’’). Lee and Boyer1 report that Facebook can play a role in maintaining long-distance friendships but that college students do not need Facebook to maintain most of their close friendships. In fact, some of their friends on Facebook may be quite superficial, with students reporting having friends that they have encountered only briefly outside of Facebook.1,2
Decreased quality of interpersonal communication (lack of body language, facial expressions)
Prevent the establishment of mature relationships
-Relationships do not end, but remain in limbo state
-Never alone (esp with more prevalent mobile devices)
Increased loneliness and
depression with excessive use
—evidence mixed
Intermittant reward mechanism--may activate reward pathways
Students who utilize SNS most frequently self-report higher rates of addictive tendencies
Excessive networking use – “Must be connected 24/7”, expectation friends always immediately available
Prolong the “normal” narcissism of adolescence
Lack of face to face contact may lead to disregard for mutual gratification, erosion of empathy, and alienation
“Friends” valued as status symbol, not relationships
Contributor or symptom of increasing rates of narcissism? Use highest in millenials, who also have highest narcissism scores
*Social desirability
Narcissism unrelated to SD
New cross temporal meta analysis finds that social desirability is constant across time
Willingness to express narcissism might be one aspect of it
Narcissism is a personality trait, and traits are pretty stable over time (high test-retest reliability)
SLAJD 37 Ne bih danas detaljnije o kliničkim karakteristikama internet adikcije, jer ipak mislim da prevazilazi temu izlaganja, ali imam potrebu da pomenem Najčešće vrste kompjuterske zavisnosti: igrice - World of Warcraft, Age of Conan, Starcraft; sajberseks - Čet, skidanje porno-filmova; fejsbuk (Facebook)- Onlajn upoznavanje i razmena poruka; snimanje sadržaja sa interneta - Zavisnici koji dnevno skidaju desetine filmova i muzičkih albuma, koje kasnije i ne stižu da pregledaju; jutjuberi (Youtube) - Gledanje kratkih filmova na internetu različite sadržine, koje stavljaju sami korisnici. Ovde bih se na kratko zadržala na fenomenu fejsbuka ANIMACIJA koji je sve češće tema javnih rasprava. Nova društvena mreža Facebook za veoma kratko vreme je okupila više od sto miliona aktivnih korisnika iz celog sveta. Mini istraživanje magazina "Women" pokazalo je da se ovaj servis najviše koristi za održavanje i obnavljanje prijateljstva s ljudima koji žive daleko, dok manji broj ispitanika ovim putem sklapa nova poznanstva ili traži ljubavnu avanturu. Virtuelni svet "Fejsbuka", stvara nerealnu sliku stvarnosti, pogotovo kod mladih, koji su najčešći korisnici socijalnih mreža. Oni to nazivaju begom od stvarnosti, što negativno utiče na psihu i stvara zavisnost. Ako više od tri sata dnevno provedete na Fejsbuku vreme je za uzbunu.
There was a time when you watched TV to escape reality. No more. The current television season has been inundated with staged, "reality-based" offerings meant to recycle lived veracity back to our living rooms in various formats
Manifest destiny of tv to be where u are not..
Aldous Huxley feared that in the future, nobody would want to read a book, that we will turn into passive and egoistic beings and that the truth will be forever drowned in a sea of irrelevance. Most importantly though, he feared that somewhere in the future, our oppressors will find a more cunning way to control us, than the way described in ‘Nineteen Eighty - Four.’ A way of turning us into captives of our own pleasure, unable to break free from the
technologies that surround us. Besides, an Orwellian world is much easier to identify and to oppose than an enemy with a smiling face.
Huxley’s ‘Brave New World’ , in relation to 1984, saw humankind coming to love their oppression and to adore the technologies that prevented their capacity to think. Taking place in London in the year 2540, Big Brother does not watch its citizens by his choice, they watch him by theirs.
‘ What Orwell feared were those who would ban books. What Huxley feared was that there would be no reason to ban a book, for there would be no one who wanted to read one. Orwell feared those who would deprive us of information. Huxley feared those who would give us so much that we would be reduced to passivity and egoism. Orwell feared that the truth would be concealed from us. Huxley feared the truth would be drowned in a sea of
irrelevance.’ (Postman 1985: viii)
There was a time when you watched TV to escape reality. No more. The current television season has been inundated with staged, "reality-based" offerings meant to recycle lived veracity back to our living rooms in various formats
Manifest destiny of tv to be where u are not..
Aldous Huxley feared that in the future, nobody would want to read a book, that we will turn into passive and egoistic beings and that the truth will be forever drowned in a sea of irrelevance. Most importantly though, he feared that somewhere in the future, our oppressors will find a more cunning way to control us, than the way described in ‘Nineteen Eighty - Four.’ A way of turning us into captives of our own pleasure, unable to break free from the
technologies that surround us. Besides, an Orwellian world is much easier to identify and to oppose than an enemy with a smiling face.
Huxley’s ‘Brave New World’ , in relation to 1984, saw humankind coming to love their oppression and to adore the technologies that prevented their capacity to think. Taking place in London in the year 2540, Big Brother does not watch its citizens by his choice, they watch him by theirs.
‘ What Orwell feared were those who would ban books. What Huxley feared was that there would be no reason to ban a book, for there would be no one who wanted to read one. Orwell feared those who would deprive us of information. Huxley feared those who would give us so much that we would be reduced to passivity and egoism. Orwell feared that the truth would be concealed from us. Huxley feared the truth would be drowned in a sea of
irrelevance.’ (Postman 1985: viii)
SLAJD 34 Reality show je nedavno ušao u naše domove. Kažu da je skrivena kamera njena preteča. Postoje krajnje oprečni stavovi o ovoj novoj formi masovne komunikacije. Izmedju ostalog opasnost ovog fenomena poredi se sa atomskom bombom. Pročitati tekst sa slajda...
SLAJD 35 Ono što sam htela da kažem jeste da su nedavno su braća Gold, kanadski psihijatri, na osnovu ličnog kliničkog iskustva, predložili uvodjenje novog dijagnostičkog entiteta „Sumanutost Tumanovog šoua“. Prvi slučaj registrovan je 2002-e godine. Oboleli žive u ubedjenju da su deo velikog rijeliti šoua. Za razliku od Kapgrasovog ili Fregolijevog sindroma, kod ovih pacijenata, u sistem je uključena cela planeta. Jedna pacijentkinja bila je ubedjena da je 11 sept. isceniran zbog nje pa je išla u New York da se uveri da su „bliznakinje“ stvarno srušene... ANIMACIJA Ne slažem se sa braćom Gold da je reč o zasebnom poremećaju, ali se slažem da mediji odgovorni za patoplastiku postojećih mentalnih oboljenja.
ranije marsovci ... danas mikrocipovi ...
SLAJD 36 Jedno od pitanja SCI-PANSS-a u cilju dijagnostikovanja shizofrenije glasi: „Da li ponekad primate lične poruke sa radija ili televizije“. Činjenica je da Krepelin i Blojler nisu mogli da postave ovo pitanje svojim pacijentima. S’ obzirom na razvoj novih medija i novih tehnologija, da li to znači da će se u revizijama klasifikacionih sistema koje predstoje, kao i u upitnicima, recimo za procenu shizofrenije, naći i pitanja koja se odnose na mikročipove, kontrolu sa interneta ili recimo da li pacijent ima utisak da je deo reality show-a programa. Sasvim je moguće. ANIMACIJA O uticaju medija na patoplastiku potvrdjuju i opisi patološkog slanja SMS i e-mail poruka, kao i zavisnost od interneta, o kojima se u poslednje vreme sve više govori. (dodati podatke iz Am J Psych).
Cilj ovog rada je da problematizuje vaznost uticaja savremenih tehnologija na oblikovanje i nastajanje sumanutih sadrzaja. Pre svega treba definisati dyh vremena, ili zitgeist, koji predstavlja celokupni drustveni kontekst koji ukljucjue
dominantne drustvene osbine u obliku vrednosti, regligije, ekonomske prilika,
Politickih trendova I tehnoloske razvijenosti drustva. Cilj ovog prikaza je da pokusa rasvetliti evntualni uticaj novih sredstava komunikacije na nastank I oblikovanje sumanutih sadrzaja.
Tako spoljne faktore koji mogu uticati na na individalnea psiholosk ispoljavanja mozemo grubo podeliti na one dogadaje koje vecina clanova drustva dozivljava kao opasne I ugrozavajuce I koje neminovno uticu na njih.
Drugi su javni dogadjaji koji ne moraju provokativno uticati na pojedince a ticu sa javnog zivota kao sto su izbor, strajkovi, skupovi..
contemporary social events and scientific innovations change the content of delusions and may affect the course of psychiatric disorders. Delusional content may also reflect internal conflict-projected themes may be informative of inner worries. It is likely that in the three cases presented here, the fear, anxiety, and impulses revealed in these patients' delusions reflected their various individual psychological difficulties and conflicts. Yet, each of the three patients used a symbol of modern sociocultural significance (the Internet) as a construct through which their worries were presented. In the historical development of ideas about delusions,[5] some authors have argued that delusions are uninformative and that their content is only a fragment of information trapped at the time of delusional crystallization.
..
Tok psihotičnih fenomena
I reviewed articles published over the past decade (1991–1999). Based on this review and my own observations I suggest that social events and scientific innovations may change the content of delusions and affect the course of psychiatric disorders.
Prag društvenog značaja (Lerner 2006)
Delusions about the Internet were not reported until knowledge about the Internet became widely disseminated, suggesting that a level of cultural salience (or perhaps social concern) must to be reached before such concepts become incorporated into paranoid or psychotic experiences.
Individalno značenje
Individualna upućenost
1.3. Competency and familiarity
Despite its potential influence, personality of the user is not the only factor likely to impact the use of the Internet for communication. One of the major determinants of technology use is competency (Spitzberg, 2006). Over time and with appropriate experience, individuals may eventually view communication technology as invisible; that is, they communicate without thinking about how they are communicating (Lewis & Fabos, 2005). For example, few individuals today would hesitate to pick up the telephone in order to communicate with a friend or family member as the phone has become an integrated and accepted piece of communication technology. However, adults might be more hesitant to communicate with that same individual if they were forced to utilize the texting feature of their cellular phone. Because texting is a less familiar technology, there is likely to be a significantly greater focus on how to communicate (i.e., how to form letters from a numerical keypad) and a lesser focus on what to communicate.
However, it is also important to realize that at some point, all communication technologies are foreign to the user. As such, it is necessary to take into consideration a person’s motivation for communication (Spitzberg, 2006). In fact, Spitzberg argued that motivation actually appears before skill acquisition. This proposition seems valid in light of research by Bryant, Sanders-Jackson, and Smallwood (2006) which demonstrated that adolescents were quite willing to learn new communication technologies in order to maintain relationships with their peers outside of school.
“Fazni model” razvoja Šnajderijanskih simptoma prvog reda prema Klosterkoteru
Klostrekoter razlikuje tri faze:
1) Faza IRITACIJE – sumanuto raspoloženje, kognitivni poremećaji percepcije, volje i mišljenja
2) Faza EKSTERNALIZACIJE – projekcija osnove/suštine sumanutih sadržaja u spoljašnji svet ili pokušaj njenog pripisivanja pozitivnim ili negativnim aspekatima samopercepcije
3) Faza KONKRETIZACIJE – spajanje bazičnih psihotičnih simptoma sa idejama lične značajnosti ili sa ličnim iskustvom pacijenta
Analiza medicinske dokumentacije hospitalno lečenih pacijenata u periodu izmedju 1950 i 1995 god. (Nemačka, Austrija, Italija i Engleska), pokazuje ne samo promene učestalosti pojedinih tema sumanutih ideja tokom vremena, već i uvodjenje novih tehnoloskih i kulturoloških inovacija u shizofrene sumanute sadržaje
Studije slučajeva od 1993 do 2003, jasno pokazuju da su se ubrzo nakon pojavljivanja, tehnološke inovacije poput kompjuterskih igrica, ili interneta, kulturalni fenomeni poput rock&roll-a, istorijski dogadjaji mogli registrovati u sadrzaju shizofrenih s.i.
Kao hipotetski model stabilnosti i varijabilnost sadržaja shizofrenih sumanutih
ideja, moze se primeniti Braudel-ov trodelni model “istorijskih vremenskih perioda”
Tri “vremenska nivoa” od značaja za istorijsku nauku:
1. dogadjaji (0 do 5 godina),
2. kratki ciklusi ili razvoji (do 100 godina)
3. periodi dugog trajanja - “longue duréè” (preko 100 godina).
One imaju izuzetan antropološki značaj za iskustvo sveta i pojedinca, za
organizaciju medjuljudskih Odessa i ekspresiju nade i strahova koji su posebno
značajni u patološkim stanjima poput shizofrenih sumanutosti
(prafenomeni po jaspersu)
Analiza medicinske dokumentacije hospitalno lečenih pacijenata u periodu izmedju 1950 i 1995 god. (Nemačka, Austrija, Italija i Engleska), pokazuje ne samo promene učestalosti pojedinih tema sumanutih ideja tokom vremena, već i uvodjenje novih tehnoloskih i kulturoloških inovacija u shizofrene sumanute sadržaje
Studije slučajeva od 1993 do 2003, jasno pokazuju da su se ubrzo nakon pojavljivanja, tehnološke inovacije poput kompjuterskih igrica, ili interneta, kulturalni fenomeni poput rock&roll-a, istorijski dogadjaji mogli registrovati u sadrzaju shizofrenih s.i.
Kao hipotetski model stabilnosti i varijabilnost sadržaja shizofrenih sumanutih
ideja, moze se primeniti Braudel-ov trodelni model “istorijskih vremenskih perioda”
Tri “vremenska nivoa” od značaja za istorijsku nauku:
1. dogadjaji (0 do 5 godina),
2. kratki ciklusi ili razvoji (do 100 godina)
3. periodi dugog trajanja - “longue duréè” (preko 100 godina).
One imaju izuzetan antropološki značaj za iskustvo sveta i pojedinca, za
organizaciju medjuljudskih Odessa i ekspresiju nade i strahova koji su posebno
značajni u patološkim stanjima poput shizofrenih sumanutosti
(prafenomeni po jaspersu)
Analiza medicinske dokumentacije hospitalno lečenih pacijenata u periodu izmedju 1950 i 1995 god. (Nemačka, Austrija, Italija i Engleska), pokazuje ne samo promene učestalosti pojedinih tema sumanutih ideja tokom vremena, već i uvodjenje novih tehnoloskih i kulturoloških inovacija u shizofrene sumanute sadržaje
Studije slučajeva od 1993 do 2003, jasno pokazuju da su se ubrzo nakon pojavljivanja, tehnološke inovacije poput kompjuterskih igrica, ili interneta, kulturalni fenomeni poput rock&roll-a, istorijski dogadjaji mogli registrovati u sadrzaju shizofrenih s.i.
Kao hipotetski model stabilnosti i varijabilnost sadržaja shizofrenih sumanutih
ideja, moze se primeniti Braudel-ov trodelni model “istorijskih vremenskih perioda”
Tri “vremenska nivoa” od značaja za istorijsku nauku:
1. dogadjaji (0 do 5 godina),
2. kratki ciklusi ili razvoji (do 100 godina)
3. periodi dugog trajanja - “longue duréè” (preko 100 godina).
One imaju izuzetan antropološki značaj za iskustvo sveta i pojedinca, za
organizaciju medjuljudskih Odessa i ekspresiju nade i strahova koji su posebno
značajni u patološkim stanjima poput shizofrenih sumanutosti
(prafenomeni po jaspersu)
Koji se delovi sumanutih sadržaja menjaju pod dejstvom aktuelnog Zeitgeist-a?,
koji sumanuti sadržaji se menjaju sporo tokom dužeg vremenskog perioda?, Da
li postoje teme koje su stabilne decenijama?
svi periodi i kulture - teme koje perzistiraju persekucija, veličina, religija, krivica, hipohondrija, Ljubljana i erotomanija
Dugotrajna stabilnost - persekucija i grandioznost.
One imaju izuzetan antropološki značaj za iskustvo sveta i pojedinca, za
organizaciju medjuljudskih odnosa i ekspresiju nade i strahova koji su posebno
značajni u patološkim stanjima poput shizofrenih sumanutosti
(prafenomeni po jaspersu)
Varijacije učestalost sumanutih sadržaja poput krivice i religijskih sumanutih
ideja su produkt dužih istorijskih procesa poput sekularizacije (33,34).
-Religija kao dimenzija drugih osnovnih sumnautoasti Lenc
-Krivica natprirodna / zemaljska
without close family and social support.
who feel alienated and persecuted, try to comprehend their experiences in terms of contemporary technology.
extreme external-personal locus of control and, using the related construct of attributional (explanatory) style,
It has been shown that they tend to attribute negative events to causes external to the self127,130,131 especially those that implicate the intentional actions of others rather than situational factors.132
This effect for attributions seems to be restricted to patients who suffer from poor-me delusions124 and/or who are both paranoid and grandiose133 and is not found in nonclinical paranoid samples.134–136
Poor me odbrana,iybegavanje neg samopostovonja, iizbegavanje depresije, ne koreliraju sa persekutornim sadrzajima.
bad me negativne emocije I hosttilnost.
ATRIBUCIONI STIL
Relativno dosledan i tfajan nacin pridavanja uzroka dogadjajimaextreme external-personal locus of control and, using the related construct of attributional (explanatory) style
“Kristalizacija difuznih smetnji i pretpostavki, konkretizuje se i strukturiše osećanje ugroženosti”
Sistem koji nije dovoljno dorađen
Pop/rock paranoja
Persekutorna
Grandiozna
Šnajderijanski fenomeni