SlideShare a Scribd company logo
1 of 61
Specifičnosti alkoholne
zavisnosti kod žena
Olivera Vukovic
1
Žene i alkohol
2
Pre n. ere 19. vek
Negativan odnos kao deo zapadne kulture (vekovima). Rimsko pravo. Aberantnost i lascivnost.
Položaj u društvu.
Stigma. Dupli standardi.
4
Žene ‘sekundaran pol’
Pristrasnosti u istraživanju alkoholozma kod žena
• 1984 Marsha Vanicelli et al. - proučava 259 studija ishoda lečenja objavljenih 1972-1980
– Svega 7,8% ispitanika ženskog pola
– Češći slučajevi da su prvi autori rada ženskog pola
• Uzorkovale žene
• Pratile ih tokom vremena
• Ispitivale polne razlike
• 1995 Pamela Brett et al. Proučava 1041 radova objavljenih tokom 1990
– I dalje prisutna tendencija da se istraživanja fokusiraju na muške subjekte, mada je povećana proporcija žena
– Studije koje su pretežno uključivale žene, ukazuju opravdanost ovog obolika pristranosti
– Neadekvatno opravdanje za korišćenje primarno muških uzoraka
– Pogrešno tumačenje, npr. generalizovanje nalaza od uglavnom muških uzoraka za žene
6
Marsha Vannicelli
Psychologist, PhD
Pristrasnosti u istraživanju alkoholozma kod žena
• 1984 Marsha Vanicelli et al. - proučava 259 studija ishoda lečenja objavljenih 1972-1980
– Svega 7,8% ispitanika ženskog pola
– Češći slučajevi da su prvi autori rada ženskog pola
• Uzorkovale žene
• Pratile ih tokom vremena
• Ispitivale polne razlike
• 1995 Pamela Brett et al. Proučava 1041 radova objavljenih tokom 1990
– I dalje prisutna tendencija da se istraživanja fokusiraju na muške subjekte, mada je povećana proporcija žena
– Studije koje su pretežno uključivale žene, ukazuju opravdanost ovog oblika pristranosti
– Neadekvatno opravdanje za korišćenje primarno muških uzoraka
– Pogrešno tumačenje, npr. generalizovanje nalaza od uglavnom muških uzoraka za žene
Epidemiologija
U mnogim zemljama tradicionalni stav da je konzumiranje alkohola inherentno muškarcima.
Upotreba alkohola, Srbija
9
28.6
8.3
62.3
1.3
0
10
20
30
40
50
60
70
Ne konzumira Svakodnevno konzumira
Muški Ženski
%
Upotreba alkohola stanovništva prema polu, Srbija, 2013. godina
Upotreba alkohola, Srbija (2)
10
4129
4398
782
374
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
Urbano Ruralno
Muški Ženski
Prosečna godišnja upotreba alkohola (izražena u mL 100% alkohola) prema tipu naselja i polu
• 107 miliona (2017)  75 miliona muškaraca i 32 miliona
žena AUD
• 3:1 ‘Gender gap’
• Obrasci konzumiranja alkohola žena (Gačić, 1973)
– »Alkoholizam domaćice«
– »Muški tip«
• Disproporcionalni porast upotrebe alkohola kod žena
11
Epidemiologija
• Alkoholizam (relativno) ređi među
ženama
– Promena polnih uloga - »hipoteza o
pomeranju bihejvioralnih normi u vezi
konzumiranja alkohola«
– Bolja dg. alkoholizma žena
– Prikrivenost alkoholizma žena
• Stigmatizacija (negativan stav drugih, čak i
samih žena – 38-65%)
• Seksualno raspoloživije, agresivnije…
12
Hipoteza “konvergencije”
Učestalost poremećaja udruženih sa alkoholom - po polu, 2017
2.66% vs. 1.4%
1.97% vs. 0.84%
Učestalost poremećaja udruženih sa alkoholom - po polu, 2017
GENETSKI FAKTORI
• Da li je alkoholizam manje nasledljiv kod zena?
• Da li isti set gena doprinosi razvoju alkoholizma kod muškaraca i kod zena?
• Da li je alkoholizam kod muškaraca u genetskoj vezi sa depresijom kod
žena?
VATSPSUD
Virginia Adult Twin Study of Psychiatric
and Substance Use Disorders
Virginia Institute for Psychiatric and Behavioral Genetics
Alkoholizam i depresija genetski koreliraju unutar istog pola ali ne i
između polova
19
Medijatori i modifikatori
• Faktori koji MEDIRAJU gen. rizik – “markeri vulnerabilnosti”
– Evocirani potencijali
– Subjektivni dozivljaj akutne intoksikacije
– Fiziološki korelati intoksikacije
– Impulsivnost
• Faktori koji MODIFIKUJU gen. rizik
– Stres
– Hormonski status
20
Endokrini faktori
Sub. Nigra
Strijatum ili
Accumbens
Da
Gaba
D2
E
E
Cortex
Estrogen  GABA  DA
Estrogen  DA terminali
nishodna regulacija D2 DA autoreceptora
E
Jill B. Becker, 1999.
Psihološki faktori
• Sekundarno-
simptomatski tip -
depresija i stres
• Motivacija i očekivanje
• Samopoštovanje
• Impulsivnost, bihejvioralna
diskontrola
• Antisocijalni ponašanje
• Interpersonalni odnosi
• Nasilje
Prosečne vrednosti žudnje na OCDS i na subskalama
Muški
ispitanici
Zenski
ispitanici
ANCOVA
Prosecne vrednosti F koliicnik p
OCDS ukupno 22.31 20.06 .699 .407
OCDS-o 9.29 6.15 7.774 .007**
OCDS-k 13.01 13.91 .297 .588
** p < 0.01Vukovic et al., 2006
Modeli predikcije
Prediktorske varijable β koeficijent Std. greška
Stand.
β koeficijent
t p
Broj prethodnih lecenja 5.592 2.347 .319 2.382 .024
Depresivnost .415 .026 .687 16.024 .000
Istrajnost (P) -2.245 .923 -.361 -2.432 .022
(constant) -8.719 9.380 1.930 .000
45.4% varijanse (r2 =.454) (F= 8.882; df= 1/55, p<0.001)
Vukovic et al., 2006
Modeli predikcije
Prediktorske varijable β koeficijent Std. greška
Stand.
β
koeficijent
t p
Broj prethodnih lecenja -15.566 .646 -1.110 -24.084 .000
Anksioznost .015 .004 .419 3.525 .001
Izbegavanje kazne (HA) 2.190 .099 1.086 22.016 .000
(constant) 35.826 1.194 30.003 .000
51.0% varijanse (r2 =.510) (F= 7.257; df= 1/24, p<0.01)Vukovic et al., 2006
Komorbiditet
Psihijatrijski centar, klinika...
• Nekomplikovana sch
• “Čist” BPD
• Depresija
Centar za lečenje zavisnosti
• Alkoholni zavisnik
• Heroinski zavisnik
• Politoksikoman
Kako je došlo do “razdvajanja”?
“Idealna” polarizacija
Komorbiditet 70-ih
28Vreme terapijskog nihilizma i procvat AA. Razvoj koncepta komorbiditeta u medicini.
• Deinstitucionalizacija (70-ih i 80-ih godina)
• Nedovoljna briga zajednice za mentalno
obolele
• Veća raspoloživost PAS
• Odvojeni th. protokoli za bolesti
zavisnosti i druge mentalne poremecaje
Komorbiditet 80-ih
29
• Učestalost
zloupotrebe PAS
česta među osobama
sa mentalnim
poremećajima?
• Priroda međuodnosa?
Komorbiditet 90-ih
30
?
Komorbiditet 90-ih (istraživanja)
31ECA study, Regier et al. JAMA 1990.
Komorbiditet 90-ih (2)
32
• Da li su ti poremećaji nezavisni ili
arbitrarno odvojeni?
• Priroda međuodnosa tih poremećaja?
• Dijagnostičke dileme
• Terapijske implikacije?
Komorbiditet 90-ih (2)
33
Različiti pristupi izučavanja međuodnosa
• Značajno viši kod žena
– Poremećaji raspoloćenja (depresija, manija)
– Anksiozni poremećaji (fobija, PTSP)
– Psihoaktivne supstance (BDZ!)
• Distribucija ne odražava obrazac koji srećemo u opštoj
populaciji
• Zloupotreba > zavisnost
Prevalenca psihijatrijskog komorbiditeta
35
Naši rezultati
36
Depresivnost
Min Max Sr. vred. SD
Muško 7.00 24.00 10.37 2.76
Zensko 7.00 30.00 15.28 3.35
F=3.209; df=1; p<0.05
Vukovic et al., 2006
37
Anksioznost
Min Max Sr. vred. SD
Muško 1.00 17.00 11.62 2.20
Zensko 4.00 23.00 18.42 3.69
F=4.824; df=1; p<0.05
Vukovic et al., 2006
• Tumačenja
– AUD manje normativan kod žena
– Alternativna teorija samomedikacije
38
40
MUŠKARCI
N = 2,974
ŽENE
N = 1,807 GLAVNI EFEKAT
% % AOR 95% CI
Mentalni poremećaji 79.17 85.09 0.85 0.80 0.90
Poremećaji I osovine 75.52 84.17 0.81 0.76 0.86
SUD 41.59 37.60 2.00 1.76 2.26
Zloupotreba PAS 27.31 22.41 2.05 1.80 2.33
Zavisnost od PAS 14.27 15.19 1.34 1.00 1.79
Nikotinska zavisnost 48.57 49.51 1.29 1.19 1.40
Poremećaji raspoloženja 29.12 53.13 0.53 0.49 0.57
Major depresija 16.79 33.09 0.46 0.42 0.50
Bipolarni I 9.21 13.81 0.94 0.78 1.13
Bipolarni II 2.36 4.54 0.72 0.52 0.99
Distimija 4.50 10.19 0.52 0.43 0.63
Anksiozni poremećaji 26.24 44.31 0.49 0.45 0.52
Panični poremećaji 8.23 17.27 0.45 0.38 0.53
Socijalna anksioznost 8.83 14.98 0.72 0.62 0.82
Specifična fobija 13.05 26.79 0.43 0.39 0.47
GAP 6.49 13.54 0.49 0.42 0.58
• Žene – primaran mentalni poremećaj
• Muškarci – primarna alkoholna zavisnost i zloupotreba
Distinkcija primarno vs. sekundarno
41
• Žene – mentalni poremećaj JESTE faktor rizika za
mentalni poremećaj
• Depresija (žene) NCS
– ECA – među osobama sa problematičnim pijenjem depresija je
najveći faktor rizika za “amplifikaciju” poremećaja udruženih
sa alkoholom kod muškaraca
• PTSP (žene) – bidirekcioni odnos
Mentalni poremećaj kao faktor rizika
42
• Psihijatrijski komorbiditet je udružen sa različitim
kliničkim manifestacijama u zavisnosti od pola – težina
oba poremećaja, opšte funkcionalnosti, profila
suicidalnog rizika
• Težina kliničke slike kod poremećaja udruženih sa
alkoholom zavisi od depresije (žene) – obrnut slućaj kod
osoba muškog pola
Kliničke karakteristike
43
• Inkonzistentni rezultati
• Pojedine studije – depresija tokom života udružena sa
BOLJOM (kratkotrajnom) prognozom alkoholne
zavisnosti kod žena / vs. muškaraca
• Aktuelna depresija per se – lošija prognoza AUD
nezavisno od pola
• Primena antidepresiva – bolji terapijski ishod AUD
Mentalni poremećaj kao prediktor th. odgovora
44
• Polne razlike farmakoterapjskog odgovora kod osoba sa
AUD
• Depresija utiče na relaps kod žena
• Efikasnost specifičnih oblika psihoterapije – intervencije
kod žena sa komorbidnim poremećajima
• Neophodna dodatna istraživanja
Terapijske implikacije
45
46
“Teleskopski fenomen”
48
Teleskopija
• Vreme od početka problema sa pijenjem do
pojave nepovoljnih fizičkih i psiholoških
posledica kod žena je kraće nego kod
muškaraca
• Medicinski problemi povezani sa hazardnim
obrascem pijenja se brže javljaju kod žena i
nakon manjih količina alkohola
Piazza et al., 1989; Project MATCH, 1997; Ashley et al., 1977; Schuckit et al., 1998
• Alkoholna ciroza:
– Muškarci: 80g/dan
– Žene: 20 g/dan
(10-12 yr. ‘karijere’ pijenja)
49
Jesu li rizici zaista povećani za žene?
Ovi podaci podržavaju koncept teleskopiranja ženskog alkoholizma
~ 13g/ standardno piće:
50
Uzroci teleskopije?
• Niži prosek sadržaja vode u telu
– Alkohol se distribuira u vodi koja se nalazi
u organizmu, manje je razređen kod žena
• Niži nivo alkohol-dehidrogenaze
– Slabiji metabolizma prvog prolaza u
želucu, tako da se više apsorbuje direktno
u krvotok kao čisti etanol koji se
metaboliše u jetri
Marshall et al., 1983, Hepatology; Frzza et al., 1990, N England J Medicine
51
Moždana oštećenja
• Hommer, D. et al. Decreased corpus callosum size
among alcoholic women. Archives of Neurology
53(4):359–363, 1996a.
• Pfefferbaum, A. et al. Sex differences in the effects of
alcohol on brain structure. Am J Psychiatry. 2001
Feb;158(2):188-97
• Hommer, D. et al. Evidence for a Gender-Related Effect
of Alcoholism on Brain Volumes Focus 1:171-178 (2003)
Alkohol različito deluje na muški i ženski mozak
52
Brain Regions Impaired by alkoholizam Identified By fMRI
Studies in Young Adult, Female Alcoholics
Susan F. Tapert, 2001
Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa FP
53
Dalja tumačenja
• Farmakokinetika -  bioraspolozivost
– Frezza et al., 1990; Marshall et al., 1983
• Apoplipoprotein E 4 i hipokampus
– Bleich S et al. 2003
• Polni hormoni - estrogen
– Carter and Soliman, 1996; Hilakivi-Clarke, 1996; Lancaster,
1994; Seeman , 1997
• GABAa receptor – neurosteroidi
– Lingford-Hughes et al., 2000; Paul and Purdy, 1992
• Spermidin i NMDA receptor
– Prendergast & Littleton, 2000
Spermidin (poliamin) povećava aktivnost GLU
Mužjaci
Kontrola Spermidin
Kontrola
Spermidin
Prendergast, M et al., 2000Ženke
Spermidin (poliamin) sig. veća aktivnost kod žena
56
Teleskopiranje do problema?
Ž / u svakoj kohorti: Muškarci pokazuju brži “pad” nego žene
Keyes et al., 2010, Am J Psychiatry
Krivulje preživljavanja za period od početka upotrebe alkohola do početka zavisnosti među osobama
koje konzumiraju alkohol životnej dobi od 18 do 57 godina u dva nacionalna istraživanja (N = 38,309)
Terapijske implikacije
• Model nezavisnog pristupa
• Model sekvencijalnog pristupa
• Model uporednog pristupa
• Integrativni model
Modeli
58
Mueser (1997)
• Biološki rizici
– Intoksikacija, DT, somatske
bolesti
• Psihološki rizici
– Violentno ponašanje,
suicid...
• Socijalni rizici
• Terapijski okvir
• Apstinencijalni sy.
• Urgentna stanja
• Internisticko praćenje
Akutne intervencije
59
1-2 nedelje
• Definitivna dijagnoza (primarno vs. sekundarno)
– Anamneza, dokumentacija, instrumenti kliničke procene, npr.
CAGEAID (“da li se pod dejstvom PAS intenziviraju glasovi”...)
• Terapijske intervencije
– Individualna, grupna
– Psihoedukacija
– Porodicna terapija i sl.
Stabilizacija
60
• Terapija održavanja mentalnog poremećaja
• Prevencija relapsa
• Posebne veštine za uključivanje, motivisanje i poboljšanje
komplijanse kod pacijenata sa komorbidnim
poremećajima
• Psihofarmaci za mentalni poremećaj u kombinaciji sa
lekovima koji redukuju žudnju
– Polne razlike farmakoterapjskog odgovora kod osoba sa AUD
Rehabilitacija
61
Fenomen ledenog brega
ZBOG ČEGA NAM JE
KOMORBIDITET ZNAČAJAN?

More Related Content

More from Olivera Vukovic

Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijumCovek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijumOlivera Vukovic
 
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PASSveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PASOlivera Vukovic
 
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecajiDuh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecajiOlivera Vukovic
 
Antidepresivi - juce, danas, sutra final 14102016
Antidepresivi -  juce, danas, sutra final 14102016Antidepresivi -  juce, danas, sutra final 14102016
Antidepresivi - juce, danas, sutra final 14102016Olivera Vukovic
 
Bipolarni spektar 16 05-2014.
Bipolarni spektar  16 05-2014. Bipolarni spektar  16 05-2014.
Bipolarni spektar 16 05-2014. Olivera Vukovic
 
Sindrom slomljenog srca & depresija
Sindrom slomljenog srca & depresijaSindrom slomljenog srca & depresija
Sindrom slomljenog srca & depresijaOlivera Vukovic
 
Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.Olivera Vukovic
 
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015Olivera Vukovic
 
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.Olivera Vukovic
 

More from Olivera Vukovic (20)

Prezentacija APA.ppt
Prezentacija APA.pptPrezentacija APA.ppt
Prezentacija APA.ppt
 
Infektivna 17-11-09.ppt
Infektivna 17-11-09.pptInfektivna 17-11-09.ppt
Infektivna 17-11-09.ppt
 
Zlatibor kon.ppt
Zlatibor kon.pptZlatibor kon.ppt
Zlatibor kon.ppt
 
Agresija i alkohol.ppt
Agresija i alkohol.pptAgresija i alkohol.ppt
Agresija i alkohol.ppt
 
07 motivacija(1)
07 motivacija(1)07 motivacija(1)
07 motivacija(1)
 
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijumCovek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
 
Zika Kastratovic
Zika KastratovicZika Kastratovic
Zika Kastratovic
 
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PASSveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
 
Psychocardiology
PsychocardiologyPsychocardiology
Psychocardiology
 
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecajiDuh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
 
Suicide fin 1102016
Suicide fin 1102016Suicide fin 1102016
Suicide fin 1102016
 
Antidepresivi - juce, danas, sutra final 14102016
Antidepresivi -  juce, danas, sutra final 14102016Antidepresivi -  juce, danas, sutra final 14102016
Antidepresivi - juce, danas, sutra final 14102016
 
Depresija 01122016
Depresija 01122016Depresija 01122016
Depresija 01122016
 
Bipolarni spektar 16 05-2014.
Bipolarni spektar  16 05-2014. Bipolarni spektar  16 05-2014.
Bipolarni spektar 16 05-2014.
 
Sindrom slomljenog srca & depresija
Sindrom slomljenog srca & depresijaSindrom slomljenog srca & depresija
Sindrom slomljenog srca & depresija
 
Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.
 
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
 
Dijagnosticke dileme
Dijagnosticke dilemeDijagnosticke dileme
Dijagnosticke dileme
 
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
 
18.05.05. izlaganje
18.05.05. izlaganje18.05.05. izlaganje
18.05.05. izlaganje
 

Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod žena

  • 1. Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod žena Olivera Vukovic 1
  • 2. Žene i alkohol 2 Pre n. ere 19. vek Negativan odnos kao deo zapadne kulture (vekovima). Rimsko pravo. Aberantnost i lascivnost. Položaj u društvu. Stigma. Dupli standardi.
  • 3.
  • 5. Pristrasnosti u istraživanju alkoholozma kod žena • 1984 Marsha Vanicelli et al. - proučava 259 studija ishoda lečenja objavljenih 1972-1980 – Svega 7,8% ispitanika ženskog pola – Češći slučajevi da su prvi autori rada ženskog pola • Uzorkovale žene • Pratile ih tokom vremena • Ispitivale polne razlike • 1995 Pamela Brett et al. Proučava 1041 radova objavljenih tokom 1990 – I dalje prisutna tendencija da se istraživanja fokusiraju na muške subjekte, mada je povećana proporcija žena – Studije koje su pretežno uključivale žene, ukazuju opravdanost ovog obolika pristranosti – Neadekvatno opravdanje za korišćenje primarno muških uzoraka – Pogrešno tumačenje, npr. generalizovanje nalaza od uglavnom muških uzoraka za žene
  • 7. Pristrasnosti u istraživanju alkoholozma kod žena • 1984 Marsha Vanicelli et al. - proučava 259 studija ishoda lečenja objavljenih 1972-1980 – Svega 7,8% ispitanika ženskog pola – Češći slučajevi da su prvi autori rada ženskog pola • Uzorkovale žene • Pratile ih tokom vremena • Ispitivale polne razlike • 1995 Pamela Brett et al. Proučava 1041 radova objavljenih tokom 1990 – I dalje prisutna tendencija da se istraživanja fokusiraju na muške subjekte, mada je povećana proporcija žena – Studije koje su pretežno uključivale žene, ukazuju opravdanost ovog oblika pristranosti – Neadekvatno opravdanje za korišćenje primarno muških uzoraka – Pogrešno tumačenje, npr. generalizovanje nalaza od uglavnom muških uzoraka za žene
  • 8. Epidemiologija U mnogim zemljama tradicionalni stav da je konzumiranje alkohola inherentno muškarcima.
  • 9. Upotreba alkohola, Srbija 9 28.6 8.3 62.3 1.3 0 10 20 30 40 50 60 70 Ne konzumira Svakodnevno konzumira Muški Ženski % Upotreba alkohola stanovništva prema polu, Srbija, 2013. godina
  • 10. Upotreba alkohola, Srbija (2) 10 4129 4398 782 374 0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 4500 5000 Urbano Ruralno Muški Ženski Prosečna godišnja upotreba alkohola (izražena u mL 100% alkohola) prema tipu naselja i polu
  • 11. • 107 miliona (2017)  75 miliona muškaraca i 32 miliona žena AUD • 3:1 ‘Gender gap’ • Obrasci konzumiranja alkohola žena (Gačić, 1973) – »Alkoholizam domaćice« – »Muški tip« • Disproporcionalni porast upotrebe alkohola kod žena 11 Epidemiologija
  • 12. • Alkoholizam (relativno) ređi među ženama – Promena polnih uloga - »hipoteza o pomeranju bihejvioralnih normi u vezi konzumiranja alkohola« – Bolja dg. alkoholizma žena – Prikrivenost alkoholizma žena • Stigmatizacija (negativan stav drugih, čak i samih žena – 38-65%) • Seksualno raspoloživije, agresivnije… 12 Hipoteza “konvergencije”
  • 13. Učestalost poremećaja udruženih sa alkoholom - po polu, 2017 2.66% vs. 1.4% 1.97% vs. 0.84%
  • 14. Učestalost poremećaja udruženih sa alkoholom - po polu, 2017
  • 16. • Da li je alkoholizam manje nasledljiv kod zena? • Da li isti set gena doprinosi razvoju alkoholizma kod muškaraca i kod zena? • Da li je alkoholizam kod muškaraca u genetskoj vezi sa depresijom kod žena? VATSPSUD Virginia Adult Twin Study of Psychiatric and Substance Use Disorders
  • 17. Virginia Institute for Psychiatric and Behavioral Genetics
  • 18. Alkoholizam i depresija genetski koreliraju unutar istog pola ali ne i između polova
  • 19. 19 Medijatori i modifikatori • Faktori koji MEDIRAJU gen. rizik – “markeri vulnerabilnosti” – Evocirani potencijali – Subjektivni dozivljaj akutne intoksikacije – Fiziološki korelati intoksikacije – Impulsivnost • Faktori koji MODIFIKUJU gen. rizik – Stres – Hormonski status
  • 20. 20 Endokrini faktori Sub. Nigra Strijatum ili Accumbens Da Gaba D2 E E Cortex Estrogen  GABA  DA Estrogen  DA terminali nishodna regulacija D2 DA autoreceptora E Jill B. Becker, 1999.
  • 21. Psihološki faktori • Sekundarno- simptomatski tip - depresija i stres • Motivacija i očekivanje • Samopoštovanje • Impulsivnost, bihejvioralna diskontrola • Antisocijalni ponašanje • Interpersonalni odnosi • Nasilje
  • 22.
  • 23. Prosečne vrednosti žudnje na OCDS i na subskalama Muški ispitanici Zenski ispitanici ANCOVA Prosecne vrednosti F koliicnik p OCDS ukupno 22.31 20.06 .699 .407 OCDS-o 9.29 6.15 7.774 .007** OCDS-k 13.01 13.91 .297 .588 ** p < 0.01Vukovic et al., 2006
  • 24. Modeli predikcije Prediktorske varijable β koeficijent Std. greška Stand. β koeficijent t p Broj prethodnih lecenja 5.592 2.347 .319 2.382 .024 Depresivnost .415 .026 .687 16.024 .000 Istrajnost (P) -2.245 .923 -.361 -2.432 .022 (constant) -8.719 9.380 1.930 .000 45.4% varijanse (r2 =.454) (F= 8.882; df= 1/55, p<0.001) Vukovic et al., 2006
  • 25. Modeli predikcije Prediktorske varijable β koeficijent Std. greška Stand. β koeficijent t p Broj prethodnih lecenja -15.566 .646 -1.110 -24.084 .000 Anksioznost .015 .004 .419 3.525 .001 Izbegavanje kazne (HA) 2.190 .099 1.086 22.016 .000 (constant) 35.826 1.194 30.003 .000 51.0% varijanse (r2 =.510) (F= 7.257; df= 1/24, p<0.01)Vukovic et al., 2006
  • 27. Psihijatrijski centar, klinika... • Nekomplikovana sch • “Čist” BPD • Depresija Centar za lečenje zavisnosti • Alkoholni zavisnik • Heroinski zavisnik • Politoksikoman Kako je došlo do “razdvajanja”? “Idealna” polarizacija
  • 28. Komorbiditet 70-ih 28Vreme terapijskog nihilizma i procvat AA. Razvoj koncepta komorbiditeta u medicini.
  • 29. • Deinstitucionalizacija (70-ih i 80-ih godina) • Nedovoljna briga zajednice za mentalno obolele • Veća raspoloživost PAS • Odvojeni th. protokoli za bolesti zavisnosti i druge mentalne poremecaje Komorbiditet 80-ih 29
  • 30. • Učestalost zloupotrebe PAS česta među osobama sa mentalnim poremećajima? • Priroda međuodnosa? Komorbiditet 90-ih 30 ?
  • 31. Komorbiditet 90-ih (istraživanja) 31ECA study, Regier et al. JAMA 1990.
  • 33. • Da li su ti poremećaji nezavisni ili arbitrarno odvojeni? • Priroda međuodnosa tih poremećaja? • Dijagnostičke dileme • Terapijske implikacije? Komorbiditet 90-ih (2) 33
  • 35. • Značajno viši kod žena – Poremećaji raspoloćenja (depresija, manija) – Anksiozni poremećaji (fobija, PTSP) – Psihoaktivne supstance (BDZ!) • Distribucija ne odražava obrazac koji srećemo u opštoj populaciji • Zloupotreba > zavisnost Prevalenca psihijatrijskog komorbiditeta 35
  • 36. Naši rezultati 36 Depresivnost Min Max Sr. vred. SD Muško 7.00 24.00 10.37 2.76 Zensko 7.00 30.00 15.28 3.35 F=3.209; df=1; p<0.05 Vukovic et al., 2006
  • 37. 37 Anksioznost Min Max Sr. vred. SD Muško 1.00 17.00 11.62 2.20 Zensko 4.00 23.00 18.42 3.69 F=4.824; df=1; p<0.05 Vukovic et al., 2006
  • 38. • Tumačenja – AUD manje normativan kod žena – Alternativna teorija samomedikacije 38
  • 39. 40 MUŠKARCI N = 2,974 ŽENE N = 1,807 GLAVNI EFEKAT % % AOR 95% CI Mentalni poremećaji 79.17 85.09 0.85 0.80 0.90 Poremećaji I osovine 75.52 84.17 0.81 0.76 0.86 SUD 41.59 37.60 2.00 1.76 2.26 Zloupotreba PAS 27.31 22.41 2.05 1.80 2.33 Zavisnost od PAS 14.27 15.19 1.34 1.00 1.79 Nikotinska zavisnost 48.57 49.51 1.29 1.19 1.40 Poremećaji raspoloženja 29.12 53.13 0.53 0.49 0.57 Major depresija 16.79 33.09 0.46 0.42 0.50 Bipolarni I 9.21 13.81 0.94 0.78 1.13 Bipolarni II 2.36 4.54 0.72 0.52 0.99 Distimija 4.50 10.19 0.52 0.43 0.63 Anksiozni poremećaji 26.24 44.31 0.49 0.45 0.52 Panični poremećaji 8.23 17.27 0.45 0.38 0.53 Socijalna anksioznost 8.83 14.98 0.72 0.62 0.82 Specifična fobija 13.05 26.79 0.43 0.39 0.47 GAP 6.49 13.54 0.49 0.42 0.58
  • 40. • Žene – primaran mentalni poremećaj • Muškarci – primarna alkoholna zavisnost i zloupotreba Distinkcija primarno vs. sekundarno 41
  • 41. • Žene – mentalni poremećaj JESTE faktor rizika za mentalni poremećaj • Depresija (žene) NCS – ECA – među osobama sa problematičnim pijenjem depresija je najveći faktor rizika za “amplifikaciju” poremećaja udruženih sa alkoholom kod muškaraca • PTSP (žene) – bidirekcioni odnos Mentalni poremećaj kao faktor rizika 42
  • 42. • Psihijatrijski komorbiditet je udružen sa različitim kliničkim manifestacijama u zavisnosti od pola – težina oba poremećaja, opšte funkcionalnosti, profila suicidalnog rizika • Težina kliničke slike kod poremećaja udruženih sa alkoholom zavisi od depresije (žene) – obrnut slućaj kod osoba muškog pola Kliničke karakteristike 43
  • 43. • Inkonzistentni rezultati • Pojedine studije – depresija tokom života udružena sa BOLJOM (kratkotrajnom) prognozom alkoholne zavisnosti kod žena / vs. muškaraca • Aktuelna depresija per se – lošija prognoza AUD nezavisno od pola • Primena antidepresiva – bolji terapijski ishod AUD Mentalni poremećaj kao prediktor th. odgovora 44
  • 44. • Polne razlike farmakoterapjskog odgovora kod osoba sa AUD • Depresija utiče na relaps kod žena • Efikasnost specifičnih oblika psihoterapije – intervencije kod žena sa komorbidnim poremećajima • Neophodna dodatna istraživanja Terapijske implikacije 45
  • 45. 46
  • 47. 48 Teleskopija • Vreme od početka problema sa pijenjem do pojave nepovoljnih fizičkih i psiholoških posledica kod žena je kraće nego kod muškaraca • Medicinski problemi povezani sa hazardnim obrascem pijenja se brže javljaju kod žena i nakon manjih količina alkohola Piazza et al., 1989; Project MATCH, 1997; Ashley et al., 1977; Schuckit et al., 1998
  • 48. • Alkoholna ciroza: – Muškarci: 80g/dan – Žene: 20 g/dan (10-12 yr. ‘karijere’ pijenja) 49 Jesu li rizici zaista povećani za žene? Ovi podaci podržavaju koncept teleskopiranja ženskog alkoholizma ~ 13g/ standardno piće:
  • 49. 50 Uzroci teleskopije? • Niži prosek sadržaja vode u telu – Alkohol se distribuira u vodi koja se nalazi u organizmu, manje je razređen kod žena • Niži nivo alkohol-dehidrogenaze – Slabiji metabolizma prvog prolaza u želucu, tako da se više apsorbuje direktno u krvotok kao čisti etanol koji se metaboliše u jetri Marshall et al., 1983, Hepatology; Frzza et al., 1990, N England J Medicine
  • 50. 51 Moždana oštećenja • Hommer, D. et al. Decreased corpus callosum size among alcoholic women. Archives of Neurology 53(4):359–363, 1996a. • Pfefferbaum, A. et al. Sex differences in the effects of alcohol on brain structure. Am J Psychiatry. 2001 Feb;158(2):188-97 • Hommer, D. et al. Evidence for a Gender-Related Effect of Alcoholism on Brain Volumes Focus 1:171-178 (2003) Alkohol različito deluje na muški i ženski mozak
  • 51. 52 Brain Regions Impaired by alkoholizam Identified By fMRI Studies in Young Adult, Female Alcoholics Susan F. Tapert, 2001 Kontrolna grupa Eksperimentalna grupa FP
  • 52. 53 Dalja tumačenja • Farmakokinetika -  bioraspolozivost – Frezza et al., 1990; Marshall et al., 1983 • Apoplipoprotein E 4 i hipokampus – Bleich S et al. 2003 • Polni hormoni - estrogen – Carter and Soliman, 1996; Hilakivi-Clarke, 1996; Lancaster, 1994; Seeman , 1997 • GABAa receptor – neurosteroidi – Lingford-Hughes et al., 2000; Paul and Purdy, 1992 • Spermidin i NMDA receptor – Prendergast & Littleton, 2000
  • 54. Mužjaci Kontrola Spermidin Kontrola Spermidin Prendergast, M et al., 2000Ženke Spermidin (poliamin) sig. veća aktivnost kod žena
  • 55. 56 Teleskopiranje do problema? Ž / u svakoj kohorti: Muškarci pokazuju brži “pad” nego žene Keyes et al., 2010, Am J Psychiatry Krivulje preživljavanja za period od početka upotrebe alkohola do početka zavisnosti među osobama koje konzumiraju alkohol životnej dobi od 18 do 57 godina u dva nacionalna istraživanja (N = 38,309)
  • 57. • Model nezavisnog pristupa • Model sekvencijalnog pristupa • Model uporednog pristupa • Integrativni model Modeli 58 Mueser (1997)
  • 58. • Biološki rizici – Intoksikacija, DT, somatske bolesti • Psihološki rizici – Violentno ponašanje, suicid... • Socijalni rizici • Terapijski okvir • Apstinencijalni sy. • Urgentna stanja • Internisticko praćenje Akutne intervencije 59 1-2 nedelje
  • 59. • Definitivna dijagnoza (primarno vs. sekundarno) – Anamneza, dokumentacija, instrumenti kliničke procene, npr. CAGEAID (“da li se pod dejstvom PAS intenziviraju glasovi”...) • Terapijske intervencije – Individualna, grupna – Psihoedukacija – Porodicna terapija i sl. Stabilizacija 60
  • 60. • Terapija održavanja mentalnog poremećaja • Prevencija relapsa • Posebne veštine za uključivanje, motivisanje i poboljšanje komplijanse kod pacijenata sa komorbidnim poremećajima • Psihofarmaci za mentalni poremećaj u kombinaciji sa lekovima koji redukuju žudnju – Polne razlike farmakoterapjskog odgovora kod osoba sa AUD Rehabilitacija 61
  • 61. Fenomen ledenog brega ZBOG ČEGA NAM JE KOMORBIDITET ZNAČAJAN?