Prikaz alternativnih institucionalnih modela

1. Jačanje institucionalne
održivosti nacionalnih
zaštićenih područja
Prikaz alternativnih
institucionalnih modela

2. Ciljevi analize
1. Identificirati određeni broj alternativnih
institucionalnih modela
2. Ukratko opisati krakteristike svakog modela
3. Ocijeniti alternativne modele u odnosu na
standardizirane kriterije za procjenu
4. Predstaviti ‚preporučeni‛ model
5. Opisati uloge i strukture institucija te način
upravljanja unutar preporučenog modela
6. Pripremiti akcijski plan za implementaciju
preporučenog modela kroz faze

3. Ograničenja analize
1. Vrijeme!
2. Fokus projektnog tima = razvoj projektne
dokumentacije za GEF
3. Ograničena saznanja o institucionalnoj reformi
4. Ograničena mogućnost komunikacije s dionicima
STOGA…
Procjena NIJE detaljna i sveobuhvatna

4. WHAT CURRENTLY EXISTS?

5. Snage i slabosti
SNAGE SLABOSTI
1. Dobar zakonodavni okvir 1. Ograničeni kapaciteti i različite
nadležnosti pri koordinaciji i nadzoru
2. Centralna koordinacija, lokalna 2. Ograničena suradnja i razmjena
implementacija između i unutar JU
3. Tehnička i stručna znanja 3. Uloga DZZP-a je većim dijelom
savjetodavna
4. Dobro razvijeni resursi i kapaciteti na 4. Većina JU nema dovoljno resursa,
operativnoj razini pogotovo ŽJU i LJU
5. Nacionalne JU imaju ‚lokalni 5. Nedostatak dosljednosti i
identitet‛; fleksibilne su i prilagodljive standardizacije dobre prakse u ZP
6. Planiranje i upravljanje je usmjereno 6. Neučinkovito i rasipno raspolaganje
na lokalne potrebe sredstvima u pojedinim JU
7. Brzo donošenje odluka, nizak stupanj 7. Slaba odgovornost i izvještavanje o
birokracije rezultatima unutar sustava ZP
8. JU raspolažu vlastitim prihodima 8. Nejednakost u resursima i
kapacitetima između JU s visokim
prihodima i ostalih JU

6. Prilike i prijetnje
PRILIKE PRIJETNJE
1. Smanjiti duplicliranje nekih zajedničkih 1. Financijski imperativi JU navode na
funkcija ZP/JU = smanjenje troškova ‚iskorištavanje‛ ZP
2. Povezaniji sustav ZP = povećan politički 2. Mnoge JU nisu u mogućnosti osigurati
utjecaj prikladno financiranje, što vodi brojnim
‚parkovima na papiru‛
3. Mogućnost zajedničkog razvoja, 3. Javni i politički donositelji odluka su
marketinga i brendiranja ZP-a usredotočeni samo na ZP s visokim
prihodima
4. Koordinirano nastojanje povećanja 4. Ograničene mogućnosti napredovanja =
prihoda = povećanje dobiti gubitak zaposlenika
5. Mehanizam za ravnomjernu raspodjelu 5. Drugi nacionalni socio – ekonomski
sredstava = poboljšana održivost sustava ZP prioriteti = smanjenje financiranja ZP
6. Suradnja = troškovno efikasnije vanjske 6. DZZP je usredotočen na vanjske projekte
usluge zbog nedostatka finanicranja za ZP
7. Koordinacija = poboljašanje edukacije i 7. Dodavanje JU-ama upravljanja NATURA
razvoja vještina zaposlenika 2000 područjima nadalje smanjuje
financijsku održivost sustava ZP-a
8. Integracija svih JU općenito poboljšava
ukupnu učinkovitost upravljanja

7. Primjer drugih država
INSTITUCIJA OPIS VRSTA
1. Uobičajena Može postojati na različitim (i) Parkovna agencija kao odvojena
Vladina agencija razinama upravljanja. jedinica unutar Vladine agencije
Vlada posjeduje, finanicra i (ii) Izdvojena parkovna agencija
upravlja resursima. koja izvještava članu Vlade
(iii) Druga Vladina agencija koja
također uključuje funkcije ZP
2. Javno poduzeće Djelomično neovisna korporacija, u potpunosti državna.
u vlasništvu Izvještava Upravnom vijeću koje imanuje Vlada.
države Većina financiranja kroz korisničke naknade.
Veća financijska fleksibinost.
3. Neprofitna Privatna neprofitna organizacija (npr. zaklada, udruga).
organizacija Mogu posjedovati zemljište ili njime upravljati.
Većina sredstava dolazi od donacija ili korisničke naknade.
Izvještavanje može biti prema krovnoj instituciji, vijeću ili sl.

8. Primjer drugih država
INSTITUCIJA OPIS VRSTA
4. Profitna Zakonski definirane tvrtke koje mogu biti u vlasništvu
organizacija pojedinaca ili korporacija.
Većina sredstava dolazi od korisničkih naknada i / ili
drugih fondova tvrtke. Financijski vrlo efikasna.
Izvještavanje može biti prema dionicima, odboru ili vijeću.
5. Zajedničko Zajedničko upravljanje (‚co-management ‚) je ukoliko dva ili
upravljanje (‘co- više upravljačkih tijela dijele donošenje odluka, a jedno od
management’) tijela je Vlada.
Najčešće korišteni model uključuje Vladu i – kombinaciju
lokalne zajednice i privatnih posjednika.
Većina sredstava dolazi iz državnih sredstava, donacija i
korisničkih naknada.
Provodi se kroz ugovor o zajedničkom upravljanju ili kroz
formalni ugovor za delegiranje nadležnosti.

9. Postoji li najbolji model institucionalne
prakse?
NE!
Ali, postoje zajedničke postavke koje mogu pomoći
u evaluaciji mogućih institucionalnih modela :
- Jasna podjela uloga i odgovornosti
- Zakonodavni i provedbeni okvir temeljen na
rezultatu
- Prenošenje upravljačkih odgovornosti na najnižu
razinu
- Fleksibilnost pružanja usluga
- Adekvatni resursi
- Praćenje rezultata

10. Kreiranje principa za institucionalni okvir
Vođen Gradnja na postojećim
vrijednostima temeljima
Centralizirana koordinacija, Promptno reagiranje
decentralizirana provedba
Financijska
učinkovitost Odgovornost
Jasne uloge i odgovornosti

11. Razmatrani modeli
MODEL1 MODEL 2 MODEL 3
MODEL
‘POBOLJŠANJE ‘GRUPE ‘PARKOVNA AGENCIJA’
POSTOJEĆEG PARKOVA’
SUSTAVA’
PODMODEL 1 PODMODEL
PODMODEL
Agencija – planiranje, 2
koordinacija i nadzor, Agencija –
JU – lokalna provedba planiranje,
razvoj i
provedba
Opcija 1 Opcija 2
Reorganizacija Uspostava
OPCIJA
DZZP-a u nove
Parkovnu Agencije u
agenciju sklopu
MZOIP-a

12. Model 1: ‚Poboljšanje postojećeg
sustava‛
OPIS VARIJACIJA
Postojeći upravljački model za Uključuje sve JU pod nadležnost i
nacionalna zaštićena područja ostaje koordinaciju MZOIP-a.
uglavnom nepromijenjen.
Osnovna promjena fokusirana je na
poboljšanje učinkovitosti postojećeg
modela JUNP / PP: odgovornost,
koordinacija, duplikacija,
ravnomjerna raspodjela sredstava.

13. Model 2: ‘Grupe parkova’
OPIS VARIJACIJA
19 JU su konsolidirane u 3 klastera, s tim da svaki Osnovati određeni broj
klaster uključuje 1 od 3 JU s visokim prihodima (npr. regionalnih klastera
NP Plitvička jezera, NP Krka, NP Brijuni). Sve (povezanih
pojedinačne JU koje su klasteri preuzeli će zatim biti zajedničkim staništima
ukinute i uključene u jedan od 3 klastera. Svaki ili ekosustavima ili
klaster će zatim biti osnovan kao odvojena JU na administrativnim
temelju propisa Vlade RH. područjima), u kojima
Zaposlenici, funkcije i resursi postojećih 19 JU će su sve kategorije ZP-a
stoga biti premještene u 3 nove JU. 3 JU će osnovati unutar definiranog
nova upravna vijeća i imenovati nove ravnatelje. 3 područja preuzete u
nove JU će, isto tako, stvoriti udruženje. jednu JU-u za svaki
Odgovornost 3 nacionalne JU prema MZOIP-u bit će regionalni klaster.
propisana kroz standardizirani sustav izvještavanja.

14. Model 3: ‘Parkovna agencija’
PODMODEL 1: Parkovna agencija – planiranje, koordinacija i nadzor u
agenciji, lokalna provedba u JU
OPCIJA 1: Reorganizacija DZZP-a da izvršava funkciju Parkovne agencije
OPIS
DZZP reorganiziran na način da preuzme sve funkcije planiranja, koordinacije i
nadzora nad sustavom ZP pod njegovom nadležnosti. DZZP = vladina parkovna
agencija, izvještavanje izravno nadležnom pomoćniku ministra.
MZOIP će sve svoje regulatorne i nadzorne funkcije za SP prebaciti na DZZP.
Zaposlenici MZOIP-a koji rade na ZP će ili biti prebačeni u DZZP ili raspoređeni na
druga radna mjesta unutar MZOIP-a.
Razvit će se financijski mehanizam koji će omogućiti ravnomjernu raspodjelu
sredstava između JU s visokim prihodima i drugih JU.
ŽJU mogu godišnje primati i sredstva od države za potrebe razvoja ZP i troškove
upravljanja.

15. Model 3: ‘Parkovna agencija’
PODMODEL 1: Parkovna agencija – planiranje, koordinacija i nadzor u
agenciji, lokalna provedba u JU
OPCIJA 2: Osnovati NOVU Parkovnu agenciju unutar MZOIP-a
OPIS
Nova parkovna agencija će biti osnovana kao odvojena jedinica unutar MZOIP-a,
kako bi provodila sve funkcije planiranja, koordinacije i nadzora nad sustavom ZP-a.
Sve postojeće funkcije DZZP-a i MZOIP-a vezane za ZP će, uz zaposlenike na koje
se to odnosi, biti prenesene u novu Parkovnu agenciju.
Sve JU će u najvećem dijelu ostati nedirnute.
Razvit će se financijski mehanizam koji će omogućiti ravnomjernu raspodjelu
sredstava između JU s visokim prihodima i drugih JU.
ŽJU mogu godišnje primati i sredstva od države za potrebe razvoja ZP i troškove
upravljanja.

16. Model 3: ‘Parkovna agencija’
PODMODEL 2: Parkovna agencija – planiranje, razvojno i operativno
upravljanje u agenciji
OPIS VARIJACIJE
Parkovna agencija će biti osnovana kao 1. Odvojena jedinica
ZASEBNO upravljačko tijelo za planiranje, unutar MZOIP-a
razvojno i operativno upravljanje ZP-ima. 2. Javna tvrtka ili javna
ustanova
U ovom podmodelu sve postojeće JU će se
ukinuti i zaposlenici, funkcije i resursi ovih JU Odgovorna za:
će se prebaciti na novu Parkovnu agenciju. (i) Samo određene
kategorije ZP-a (npr.
U ovom podmodelu Parkovna agencija će Agencija za
izvještavati izravno nadležnog pomoćnika nacionalne parkove)
ministra. (ii) Sva nacionalna ZP
(iii) Sva ZP
U ovom podmodelu zaposlenici ZP-a u DZZP-u
i MZOIP-u na koje se to odnosi će biti
prebačeni u novu Parkovnu agenciju.

17. Detaljni opis modela
IKONA ELEMENT IKONA ELEMENT
Razina
Institucionalne
donošenja
implikacije
odluka
Razina Implikacije na
odgovornosti osoblje
Zakonodavni Ključne snage i
okvir slabosti
Financiranje

18. Procjena Modela - kriteriji
Element Kriterij Težina
1.1 Utjecaj na jasnoću uloga i odgovornosti za funkcije u
1
zaštićenim područjima
1. Razina 1.2 Utjecaj na standardizaciju planiranja i upravljanja u
1
donošenja odluka zaštićenim područjima
1.3 Utjecaj na učinkovitost koordinacije aktivnosti u sustavu
2
zaštićenih područja
2. Razina 2.1 Utjecaj na opseg odgovornosti 1
odgovornosti 2.2 Utjecaj na kvalitetu i konzistentnost provedbe izvješćivanja 1
3. Zakonodavni 3.1 Potrebno proširenje postojećeg zakonodavnog okvira 1
okvir 3.2 Vjerojatnost pojavljivanja pravnih sukoba 1
4.1 Utjecaj na financijsku održivost sustava zaštićenih područja 2
4.2 Adekvatnost financiranja pojedinih zaštićenih područja 1
4. Financiranje 4.3 Utjecaj na troškovnu učinkovitost funkcija u zaštićenim
1
područjima
4.4 Mogućnosti za povećanje prihoda 1
5.1 Lakoća i brzina implementacije 1
5. Institucionalne
5.2 Fleksibilnost i inovativnost upravljanja kao odgovor na
implikacije 2
jedinstvene lokalne potrebe
6.1 Razorni učinci na osoblje u zaštićenim područjima 2
6. Implikacije na
6.2 Sigurnost radnih mjesta 1
osoblje
6.3 Mogućnosti za razvoj karijere 1

19. MODEL
Assessment of scenarios - scoring UKUPAN
Model 3
(‘Parkovna Agencija’)
Model 2
Model 1
KRITERIJ mogući
ELEMENT
REZULTAT
Opcija 1
Opcija 2
Model 1
Model 1
Model 2
Pod -
Pod -
Pod -
Utjecaj na jasnoću uloga i odgovornosti za funkcije u
3 2 2 2 2 3
zaštićenim područjima
Nivo donošenja Utjecaj na standardizaciju planiranja i upravljanja u
3 2 2 2 2 3
odluke zaštićenim područjima
Utjecaj na učinkovitost koordinacije aktivnosti u
6 4 4 4 4 6
sustavu zaštićenih područja
Utjecaj na opseg odgovornosti 3 2 2 2 2 3
Razina
Utjecaj na kvalitetu i konzistentnost provedbe
odgovornosti 3 1 2 2 3 3
izvješćivanja
Zakonodavni Potrebno proširenje postojećeg zakonodavnog okvira 3 3 2 2 1 1
okvir Vjerojatnost pojavljivanja pravnih sukoba 3 3 2 2 2 1
Utjecaj na financijsku održivost sustava zaštićenih
6 4 4 4 4 6
područja
Adekvatnost financiranja pojedinih zaštićenih područja 3 2 2 2 2 3
Financiranje
Utjecaj na troškovnu učinkovitost funkcija u zaštićenim
3 1 2 2 2 3
područjima
Mogućnosti za povećanje prihoda 3 1 2 3 3 3
Lakoća i brzina implementacije 3 3 2 2 1 1
Institucionalne
Fleksibilnost i inovativnost upravljanja kao odgovor na
implikacije 6 6 4 4 4 2
jedinstvene lokalne potrebe
Razorni učinci na osoblje u zaštićenim područjima 6 6 4 4 4 2
Implikacije na
Sigurnost radnih mjesta 3 3 2 2 2 1
osoblje
Mogućnosti za razvoj karijere 3 1 2 2 2 3
60 44 40 41 40 44
UKUPNO
100% 73% 66% 68% 66% 73%

20. Dakle, na što nam ukazuje ovo bodovanje?
• Slični rezultati za modele sugeriraju da
institucionalna struktura nije nužno i optimalno
rješenje za rješavanje slabosti sustava;
• Sistematske slabosti sustava mogu biti zapravo
povezane s drugim čimbenicima (npr. procesi,
upravljanje, kapaciteti);
• Najviše ocjene za Model 1. i Model 3., Pod-Model 2.
sugeriraju da treba ili unaprijediti sadašnji
institucionalni okvir ili iskoristiti priliku i u
potpunosti ga restrukturirati;
• Institucionalni okviri ostalih Modela bi mogli
unaprijediti sustav na neki način, ali jednako tako
mogu donijeti vlastite jedinstvene probleme

21. Imate li prijedlog na koji način rješavati
postojeće probleme u sustavu?
1. Neravnomjerna raspodjela prilikom
financiranja sustava ZP-a
2. Dupliciranje i nedjelotvornost kod
zajedničkih funkcija ZP-a
3. Neučinkovita koordinacija između institucija
4. Ograničena odgovornost za provedbu